PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - NacrtAnalizom vrlo izraženih razornih efekata zemljotresa (od 15. aprila 1979. godine) na prostoru crnogorskog primorja išireg prostora Skadarskog jezera, identifikovano je intenzivno manifestovanje destruktivnih geoloških pojava pridejstvu snažnih zemljotresa: likvifakcije, aktiviranja velikih klizišta i velikih odrona stijena.3.2.4. Geomorfološki faktoriNa maloj površini koju zauzima Crna Gora, teško da se negdje drugo može naći raznovrsniji i specifičniji reljef,pojave, procesi i sve ono što čine geomorfološke odlike terena. To je posljedica duge geološke evolucije terena ipromjenljivih izraženih endogenih i egzogenih sila koje su stvarale i uobličavale reljef Crne Gore.Svakako, jedna od markantnih geomorfoloških odlika teritorije Crne Gore je izlaz na more. Južni region karakterišu:raznovrsni geološki sastav i složeni geotektonski sklop; niz priobalnih polja sa plažama; naglo dizanje kota terena uplaninske masive Orjena, Lovćena i Rumije (koji ga, regionalno gledano, odvajaju od središnjeg regiona Crne Gore);kratki vodotoci usmjereni ka moru preko priobalnih polja, dijeleći region na manje geomofološke cjeline i naročito,poznati Bokokotorski zaliv (sa više manjih zaliva) u čijoj genezi je dominantna geotektonska evolucija tog dijelalitosfere.Tereni Južnog regiona, naglo prema sjeveru i sjeveroistoku prelaze u brdsko-planinske terene. Granica tog regiona jeu primorskim planinama Orjen (k. 1985 mnm), Lovćen (k. 1740 mnm) i Rumija (k. 1593 mnm). Ovi planinski masiviprema sjeveru i sjeveroistoku prelaze u karstnu površ zapadne Crne Gore koja gubi kote prema sjeveru isjeveroistoku – Nikšićkom polju (k. preko 600 mnm) i Bjelopavlićkoj ravnici (k. oko 50 mnm) i prema jugoistoku –Zetskoj ravnici (k. ispod 80 mnm) sa basenom Skadarskog jezera čiji najniži djelovi predstavljaju kriptodepresiju.Karstnu površ zapadne Crne Gore karakterišu pojave, procesi i oblici karakteristični za holokast. Prostor Nikšićkogpolja, Bjelopavlićke ravnice – Zetske ravnice sa Skadarskim jezerom, karakterišu najniže kote središnjeg regionaCrne Gore. Taj region predstavlja geotektonski i erozioni bazis za površinu od oko 4500km 2 , a izgarđuju ga, poredmezozojskih krečnjaka, i manje okamenjeni i neokamenjeni flišni i klastični sedimenti paleogena i kvartara.Od Nikšićkog polja, Zetske i Bjelopavlićke ravnice, kote terena rastu u planinski region sa nizom planina u koridorupo pravcu Golija (k. 1942 mnm) – Žijevo (k. 2184 mnm). Duž ovog koridora se završava središnji region Crne Gore.Prostori ovih visokih planina sa kotama između 800 mnm i 2000 mnm karakterišu pojave, procesi i oblicikarakteristični za karstnu glečersku i riječnu eroziju.Sjeverni region obuhvata terene sliva Pive, Gornje Morače, Tare, Lima, Ibra i dalje na sjeveroistok do granice CrneGore sa susjednim državama. Ovo je region sa nizom viskoih planinskih masiva preko 2000 mnm među kojima seističe Durmitor (k. 2523 mnm). Ovaj region je raščlanjen dolinama, sutjeskama i kanjonima vodotoka: gornjeMorače, Pive, Tare, Ćehotine, Lima, Ibra i njihovih pritoka, u više manjih geomorfoloških cjelina. Karakteriše ga iprostor visokih planinskih masiva sa dubokim kanjonima koji ilustruju jako izraženu rječnu eroziju, te pojave i oblicikarakteristični za karstnu i glečersku eroziju. Uz ovo, u ovom regionu znatni djelovi terena su izgrađeni od klastičnihi flišolikih glinovito-pjeskovito-laporovitih sedimenata u kojima su česte pojave ubrzanog spiranja, jaružanja, kidanjai klizanja.3.2.5. Klima kao potencijal razvojaKlimatske prilike u Crnoj Gori dominantno su pod uticajem Jadranskog mora planinskog reljefa. Sa odstojanjem odmora, zavisno od nadmorske visine, klima se mijenja, te se otuda, u ovom relativno malom prostoru, susrijećurazličita podneblja: od sredozemnog do alpskog. Trajanje sijanja sunca povećava se sa blizinom obale. Padavine suneujednačene, a najviše su na djelovima primorskog planinskog lanca (prosječno oko 4500 mm godišnje), odakle sesmanjuju i ka obali, i naročito idući ka sjeveru i sjeveroistoku. Uz pomenute glavne činioce, prisutni su i brojniuticaji, koji, u većoj ili manjoj mjeri, djeluju na stvaranje varijeteta lokalne klime. Ovakvi klimatski uslovi pogodni surazvoju skijaškog turizma, kupališnog turizma, uzgoja subtropskih kultura, maslinarstva i vinogradarstva dužprimorja, stočarstva te razvoj kontinetalnog voćarstva (šljiva, jabuka, kruška, malina i dr.) u kontinentalnom iplaninskom dijelu.Strana 21