PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

More documents

Recommendations

Info

Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - Nacrtrazrada će se vršiti preko detaljnog prostornog plana (autoputevi: Jadransko–jonski i Bar–Boljari, brzesaobraćajnice: Ulcinj–Herceg Novi i Podgorica–Nikšić, regionalni vodovod za vodosnabdijevanje Primorja,magistralni put Risan–Nikšić–Žabljak–Pljevlja i dr.) ili studije o lokaciji.Smjernice za izradu planova za područja od posebnog značaja (javnog interesa), date su kroz sljedeće kategorijedefinisanja prostora:− Obalno područje Jadrana sa Morskim dobrom;− Središnji-kontinentalni djelovi Crne Gore;− Područja posebnih vrijednosti prirode;− Područja sa posebnim problemima i ograničenjima u razvoju;− Ruralna područja kojima je neophodna revitalizacija;− Područja uz državnu granicu (prigranična područja).Obalno područje crnogorskog Jadrana pripada prostorno razvojnoj cjelini države i području Mediterana.Osiguranjem jedinstvenog planskog zahvata treba uspostaviti sistem integralnog upravljanja obalnim područjemkoje je zasnovano na Prostornom planu posebne namjene morskog dobra, opštinskim planovima primorskihopština, a u skladu sa međunarodnim aktivnostima i konvencijama za Mediteran.Glavne prostorne cjeline obalnog područja su: uži obalni pojas akvatorija, zalivi, uvale i ostrva.Glavni djelovi su: izgrađena obala, naselja (istorijski i novi dio), turistički kompleksi, državni lokaliteti uz obalu,prirodna obala i zaštićeni djelovi obale, morfološke cjeline (uvale, rtovi, klifovi, ušća vodotoka, potezi strme obale,prirodne plaže), za koje treba obezbijediti zaštitu prirodne i funkcionalne objedinjenosti i usklađenost planiranja.Uređenje prostora obalnog područja treba da se zasniva na sljedećim osnovnim smjernicama:− Izgradnju i uređenje prostora planirati i sprovoditi na način da se zaštite prirodne, kulturne i tradicionalnevrijednosti obalnog i priobalnog pejzaža, te da se sprovedu mjere za sanaciju i revitalizaciju ugroženih ivrijednih područja prirodne i graditeljske baštine;− Kada je potrebno povećati tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u obalnom području,uz morsku obalu, to treba činiti po pravilu na prostorima udaljenijim od obala, izuzetno uz obalu i to tako dase izbjegne stvaranje neprekinute zone građenja;− Treba osigurati pristup obali i javni interes za korišćenje tog prostora, kao i mogućnost prioritetnog korišćenjaza rekreaciju i pomorske djelatnosti, te naročito uvesti odgovarajuće režime očuvanja i korišćenja prirodnihplaža;− Određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice morskog dobra na kopnu, mora dase zasniva na funkcionalnim kriterijumima i prirodnim uslovima na način da se osigura cjelovitost planskogzahvata i režima korišćenja prostora morfoloških jedinica i− Zaštita „zelenih koridora” koji povezuju planinsko zaleđe sa obalom od gradnje i intenzivnog korišćenjazemljišta.Središnji-kontinentalni djelovi Crne Gore pripadaju prostorno-razvojnoj cjelini koju čini Nikšićko polje,Nikšićka župa, Bjelopavlićka ravnica, Ćemovsko polje, Gornja i Donja Zeta, velike rijeke Morača i Zeta, prelaznapodručja brdsko–planinske cjeline (Prokletije, Velikog i Malog Garča, Lovćena).Glavne smjernice za planiranje i uređenje područja odnose se na:− Očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i područja šuma;− Zaustavljanje procesa stvaranja neprekinutih poteza izgradnje uz saobraćajnice;− Osiguranje kvaliteta nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite;− Usmjeravanje i kontrolu iskorištavanja rudnih bogatstava;− Zaštitu i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodotoke i jezera (Skadarsko jezero, Krupac,Slano, Vrtac, Liverovići i dr.)Za područja posebnih vrijednosti kontinentalne Crne Gore treba istražiti i utvrditi mjere zaštite sa ciljem očuvanjavažne globalne ekološke funkcije velikih šumskih kompleksa i slivova rijeka te očuvanja i korišćenja prirodnihdjelova u prostorima veće koncentracije naselja.Područja posebnih vrijednosti prirode koja predstavljaju nacionalna dobra i zahtijevaju jedinstvenoupravljanje u državi su:Strana 176
Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - Nacrt−−−−−prirodni parkovi i predjeli (nacionalni parkovi, regionalni parkovi, parkovi prirode i posebni porirodnipredjeli);rezervati prirode (opšti i posebni);spomenici prirode;memorijalni spomenici;staništa pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.U nacionalnim parkovima prioritet je:− Očuvanje prirode, razvijanje naučno-edukativnog i izletničkog turizma koji mora biti kontrolisan iorganizovan;− Oplemenjivanje i uređivanje postojećih stacionarnih, servisnih, uslužnih i drugih kapaciteta prvenstveno ugranicama postojeće zauzetosti prostora, usklađeno sa interesima zaštite prirode;− Uklanjanje ili promjena sadržaja koji su u konfliktu sa zaštitom prirode i okolinom, a nove locirati u praviluizvan parkova te tako podstaći razvoj naselja izvan granica parka.Od ostalih vrijednih prostora naročito je važno očuvati prirodne karakteristike kontaktnih područja uz zaštićenecjeline i vrijednosti nezašticenih djelova prostora kao što su prirodne obale mora i vodotoka, prirodne šume,meandri, bare, rukavci, kultivisani pejzaž, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini te državnimsistemima poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva sa posebnim uslovima i zahtjevima.Posebno treba sisitematski istraživati i sprovoditi mjere zaštite područja crnogorskog karsta u cjelini, radi njegoveukupne osjetljivosti, a posebno zbog opasnosti od zagađenja podzemnih voda.Programi razvoja područja sa posebnim problemima i ograničenjima kao što su ostrva, brdsko planinska,te rijetko naseljena područja, treba da naglase komponente prostornog uređenja sa gledišta optimalnih kapaciteta irazmještaja društvenih servisa, specifičnih i fleksibilnih prostornih oblika usluga i djelatnosti, te strateških prioritetau stvaranju uslova za podsticanje razvoja koristeći iskustva ekonomija, resursima oskudnih područja.Na područjima sa ograničenjima u razvoju i degradirane životne sredine, jalovišta i otvorenih rudarskih kopova,treba sprovesti hitne mjere zaustavljanja iseljavanja stanovništva i degradacije resursa, te osiguranje nužneinfrastrukture, a u prvim fazama kompleksnih programa za ta područja treba odrediti prioritete za poboljšanje stanjai istražiti mogućnosti koje pružaju prostorni uslovi u važećim planovima.Sprovođenje nacionalnih programa za područja sa otežanim uslovima razvoja (Sjeverni region), vršiće se na temeljuodredbi važećih prostornih planova uz potrebne izmjene i dopune, kao i razradu na nižim planskim nivoima.Revitalizacija ruralnih područja temelji se, prioritetno, na zaustavljanju procesa napuštanja sela. Sistematskimmjerama treba usporiti emigracije i stvarati pravno-državne povoljne uslove rada, a naročito podsticati opstanak irazvoj početno malim, ali sigurnim ulaganjima u životni standard sela, uključujući kulturne i rekreacijske potrebestanovništva i urbane uslove življenja. Isto tako, treba promovisati osnovne vrijednosti ruralnog nasljeđa, duhovnihi materijalnih dobara i tradicije te obogaćivati veze grada i sela.Ruralnom stanovništvu treba osigurati uslove za revitalizaciju kvalitetnih objekata, ali uz dužnu pažnjutradicionalnom graditeljstvu koja se odražava u poštovanju veličine, oblika i graditeljskih materijala. U cjelokupnomruralnom prostoru treba osigurati savremeni infrastrukturni standard. Telekomunikacije i informatika su osnova zaželjene promjene u ruralnom prostoru, pa njihov razvoj treba posebno podsticati.Poljoprivrednu proizvodnju treba organizovati primjereno karakteristikama pejzaža, te podsticati sisteme plasmana,prerade i usluga, uz potrebnu edukaciju i ostvarenje saobraćajno- infrastrukturnih veza.Treba iskoristiti uticaj savremene informatičke tehnologije, koja će neutralizirati mnoge prednosti grada nad selom.Naglasak mora biti usmjeren prema podizanju vrijednosti lokalnih primarnih proizvoda, korišćenju tradicionalnihvještina, lokalnoj kontroli samostalnog i dioničkog preduzetništva.Treba težiti da prihodi i standard življenja na tim područjima bude u skladu sa onim u razvijenim područjima, auslovi života ruralnog stanovništva približni uslovima gradskog stanovništva.Oživljavanje seoske ekonomije treba da se temelji na kreativnoj integraciji savremenih potrošačkih i proizvodnihtrendova, lokalne baštine, resursa, kulture i vještine.Strana 177
Page 1:
PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE-
Page 4 and 5:
Slađana Vujović, dipl. ing. saobr
Page 7 and 8:
Prostorni plan Republike Crne Gore
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17:
A - OCJENA STANJA PROSTORNOG RAZVOJ
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 40:
Strana 24Prostorni plan Republike C
Page 44:
Page 48:
Page 52:
Page 56:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 88 and 89:
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
Page 108 and 109:
Page 110 and 111:
Page 112 and 113:
Page 114 and 115:
Page 116 and 117:
Page 118 and 119:
Page 120 and 121:
Page 122 and 123:
Page 124 and 125:
Page 126 and 127:
Page 128 and 129:
Page 130 and 131:
Page 132 and 133:
Page 134 and 135:
Strana 118Prostorni plan Republike
Page 136 and 137:
Page 138 and 139:
Page 140 and 141:
Page 142 and 143: Prostorni plan Republike Crne Gore
Page 198 and 199: Strana 182Prostorni plan Republike
Page 208: Prostorni plan Republike Crne Gore
show all

PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?