12.07.2015 Views

PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - Nacrt−−Demografsko pražnjenje većeg dijela brdskog i planinskog područja predstavlja znatno ograničenje za ukupnirazvoj <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, što zahtijeva preduzimanje većeg broja novih mjera;U mnogim seoskim naseljima prostorna stuktura znatno je izmijenjena zbog nebrige za tradicionalne kulturneobrasce, što iziskuje uvođenje novih politika u ovoj oblasti, da se ne bi nastavili negativni procesi.3.5. Privredni razvoj3.5.1. Opšte odlike privrednog razvojaEkonomska recesija devedesetih godina zajedno sa ne-efikasnostima i strukturnim neprilagođenositma naslijeđenimiz perioda planske ekonomije doprinijeli su nezadovoljavajućem stanju u crnogorskoj ekonomiji.Međutim u drugoj polovini devedesetih godina, pad privrednih aktivnosti je zaustavljen. Poslije 2000. godine, dolazido ubrzanijeg oporavka privrede. Privredni rast je dinamičniji i stabilniji. BDP u 2004. godini je iznosio 1565,1milion € ( MONSTAT ) i veći je za 53,1% od ostvarenog u 2000. godini. U istom periodu ukupni broj zaposlenihporastao je na oko 144.000 hiljade u 2005. godini. Istovremeno je broj nezaposlenih smanjen na oko 49.000 ( čimeje stopa nezaposlenosti smanjena na oko 19% ). Prosječna neto zarada iznosila je 213 €. Vidljiv napredak ostvaren je iu suzbijanju sive ekonomije, čije je učešće u BDP-u značajno smanjeno i ne prelazi 20% u 2004. godini. Smanjena jestopa inflacije na 4,3% u 2004., odnosno 1,8% u 2005. godini. Učešće deficita državnog budžeta u BDP je smanjeno iispod je 3%.Crna Gora je u 1989. godini ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom, da bi u posljednjim godinamaostvarivala deficit robne razmjene sa inostranstvom. Deficit predstavlja trajnu (strukturnu) karakteristikuprivređivanja u Crnoj Gori, koju će biti moguće rješavati samo na srednji i dugi rokOsnovni uzroci velikog deficita su:− nedovoljna konkurentnost domaćih proizvoda;− porast domaće tražnje (preko rasta plata i potrošačkih kredita);− liberalan spoljnotrgovinski režim;− nizak stepen iskorišćenosti kapaciteta;− znatan iznos neregistrovanih prihoda.Učešće spoljnog duga u BDP je u 2003. i 2004. godini bilo na nivou 30 - 33% (u apsolutnom iznosu, spoljni dug jeiznosio 438 odnosno 502 miliona € ). Ostali pokazatelji makro-ekonomskih kretanja govore o još uvijek visokomučešću javnih rashoda u BDP i nedovoljnim (iako rastućim) stranim direktnim investicijama (oko 70 miliona € u2004. i 383 miliona € u 2005. godini ). Ostvareni su pozitivni trendovi u bankarskom sektoru sa rastom kreditneaktivnosti, depozita i štednjeOstvareni su značajni rezultati restrukturiranja i visok stepen privatizacije. Prema najnovijim podacima i analizivlasničke strukture kapitala, u crnogorskim akcionarskim društvima od 368 preduzeća, koliko ih je registrovano uCrnoj Gori, država ima vlasnički udio u 115 kompanija, odnosno u 29,5%. Pri tom država još uvijek ima više od 50%vlasniškog učešća, odnosno moć odlučivanja u kapitalu samo u 13,4% ukupnog broja registrovanih akcionarskihdruštava u Crnoj Gori. Drugim riječima, 70,5% od ukupnog broja registrovanih akcionarskih preduzeća u Crnoj Goriima u svojoj vlasničkoj strukturi 100% privatni kapital.3.5.2. Glavni procesi u globalnom razvoju privredeNajznačajniji procesi koji karakterišu globalni razvoj privrede u tržišnom ambijentu su:− Jasno izražena vlasnička struktura i počeci ukrupnjavanja vlasnika;− Kontinuirano suzbijanje sive ekonomije;− sve veće prisustvo afirmisanih preduzeća i investitora iz inostranstva;− Liberalizacija spoljnotrgovinskog prometa i cijena, afirmisali su tržišne uslove privređivanja i stabilizacijuopšteg nivoa cijena;− Pripremanje novih zakonskih propisa u ovoj oblasti, koji će omogućiti sistematsko eliminisanje ili kontroluograničavajućih faktora;− Pokrenute inicijative i izgradnja institucija neophodnih za privrednu integraciju u EU i STO.Strana 55

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!