PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore
PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore
PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - Nacrt−−Demografsko pražnjenje većeg dijela brdskog i planinskog područja predstavlja znatno ograničenje za ukupnirazvoj <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, što zahtijeva preduzimanje većeg broja novih mjera;U mnogim seoskim naseljima prostorna stuktura znatno je izmijenjena zbog nebrige za tradicionalne kulturneobrasce, što iziskuje uvođenje novih politika u ovoj oblasti, da se ne bi nastavili negativni procesi.3.5. Privredni razvoj3.5.1. Opšte odlike privrednog razvojaEkonomska recesija devedesetih godina zajedno sa ne-efikasnostima i strukturnim neprilagođenositma naslijeđenimiz perioda planske ekonomije doprinijeli su nezadovoljavajućem stanju u crnogorskoj ekonomiji.Međutim u drugoj polovini devedesetih godina, pad privrednih aktivnosti je zaustavljen. Poslije 2000. godine, dolazido ubrzanijeg oporavka privrede. Privredni rast je dinamičniji i stabilniji. BDP u 2004. godini je iznosio 1565,1milion € ( MONSTAT ) i veći je za 53,1% od ostvarenog u 2000. godini. U istom periodu ukupni broj zaposlenihporastao je na oko 144.000 hiljade u 2005. godini. Istovremeno je broj nezaposlenih smanjen na oko 49.000 ( čimeje stopa nezaposlenosti smanjena na oko 19% ). Prosječna neto zarada iznosila je 213 €. Vidljiv napredak ostvaren je iu suzbijanju sive ekonomije, čije je učešće u BDP-u značajno smanjeno i ne prelazi 20% u 2004. godini. Smanjena jestopa inflacije na 4,3% u 2004., odnosno 1,8% u 2005. godini. Učešće deficita državnog budžeta u BDP je smanjeno iispod je 3%.Crna Gora je u 1989. godini ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom, da bi u posljednjim godinamaostvarivala deficit robne razmjene sa inostranstvom. Deficit predstavlja trajnu (strukturnu) karakteristikuprivređivanja u Crnoj Gori, koju će biti moguće rješavati samo na srednji i dugi rokOsnovni uzroci velikog deficita su:− nedovoljna konkurentnost domaćih proizvoda;− porast domaće tražnje (preko rasta plata i potrošačkih kredita);− liberalan spoljnotrgovinski režim;− nizak stepen iskorišćenosti kapaciteta;− znatan iznos neregistrovanih prihoda.Učešće spoljnog duga u BDP je u 2003. i 2004. godini bilo na nivou 30 - 33% (u apsolutnom iznosu, spoljni dug jeiznosio 438 odnosno 502 miliona € ). Ostali pokazatelji makro-ekonomskih kretanja govore o još uvijek visokomučešću javnih rashoda u BDP i nedovoljnim (iako rastućim) stranim direktnim investicijama (oko 70 miliona € u2004. i 383 miliona € u 2005. godini ). Ostvareni su pozitivni trendovi u bankarskom sektoru sa rastom kreditneaktivnosti, depozita i štednjeOstvareni su značajni rezultati restrukturiranja i visok stepen privatizacije. Prema najnovijim podacima i analizivlasničke strukture kapitala, u crnogorskim akcionarskim društvima od 368 preduzeća, koliko ih je registrovano uCrnoj Gori, država ima vlasnički udio u 115 kompanija, odnosno u 29,5%. Pri tom država još uvijek ima više od 50%vlasniškog učešća, odnosno moć odlučivanja u kapitalu samo u 13,4% ukupnog broja registrovanih akcionarskihdruštava u Crnoj Gori. Drugim riječima, 70,5% od ukupnog broja registrovanih akcionarskih preduzeća u Crnoj Goriima u svojoj vlasničkoj strukturi 100% privatni kapital.3.5.2. Glavni procesi u globalnom razvoju privredeNajznačajniji procesi koji karakterišu globalni razvoj privrede u tržišnom ambijentu su:− Jasno izražena vlasnička struktura i počeci ukrupnjavanja vlasnika;− Kontinuirano suzbijanje sive ekonomije;− sve veće prisustvo afirmisanih preduzeća i investitora iz inostranstva;− Liberalizacija spoljnotrgovinskog prometa i cijena, afirmisali su tržišne uslove privređivanja i stabilizacijuopšteg nivoa cijena;− Pripremanje novih zakonskih propisa u ovoj oblasti, koji će omogućiti sistematsko eliminisanje ili kontroluograničavajućih faktora;− Pokrenute inicijative i izgradnja institucija neophodnih za privrednu integraciju u EU i STO.Strana 55