PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - NacrtSkladan razvoj gradova u zalivu Boke Kotorske treba obezbijediti kroz odgovarajući prostorni plan i jakumeđuopštinsku saradnju. Predviđa se da će ovi gradovi uspostaviti snažnu konurbaciju, zasnovanu na dobrokoordiniranim programima razvoja. Kotor treba da bude centar poslovnih, naučnih i kulturnih aktivnosti; Tivat,čiji će razvoj biti povezan sa razvojem industrije i vazdušnog saobraćaja, centar za turizam na području Luštice; dokće Herceg-Novi biti glavni turistički centar, specijalizovan za zdravstveni turizam, sa kulturnim funkcijama kaovažnom komponentom njegovog razvoja.Ruralna naselja treba zaštititi od dalje degradacije, a ona na padinama revitalizovati, tako da prihvate stanovanje iza poljoprivredno stanovništvo i za stanovništvo zaposleno u naseljima na obali.Kvalitet voda priobalnog mora treba kontrolisati. Pored obavezne izgradnje kanaliacionih sistema sa tretmanomotpadnih voda, mora se, u svakom slučaju, spriječiti ispuštanje otpadnih voda sa brodova direktno u more.Treba dobro održavati ekološki koridor duž linije primorskih planina, a padine, okrenute ka moru, pošumljavati.Šume i postojeće i novozasađene, uključujući i specifičnu mediteransku vegetaciju (makija), treba da imaju statuszaštitnih šuma, posebno u brojnim bujičnim područjima.U priobalnom dijelu Ulcinjskog polja treba kontrolisano upotrebljavati podzemne vode u poljoprivredi, kako bi seizbjegla salinizacija zemljišta.Zaštiti pejzaža u cjelini treba posvetiti naročtu pažnju. Pejzaž treba štititi kroz izdvajanje zona specijalne zaštite, zakoje će se izgradnja pažljivo planirati. Eksploataciju postojećih i otvaranje novih kamenoloma treba staviti podstrogu kotrolu i isključiti iz zone intenzivnog razvoja turizma. Posebnu pažnju treba posvetiti projektu brzesaobraćajnice duž Primorja, na potezu Herceg-Novi-Bar-Ulcinj. U području Ulcnja treba obustaviti svakueksploataciju pijeska u zonama naznačenim za razvoj turizma.Izgrađena i otvorena područja, koja iz zaleđa treba da prodru sve do obale mora, treba jasno razgraničiti, odvajajućirelativno širokim otvorenim prostorima pojedine zone intenzivnog turističkog i urbanog razvoja. Takvi prekidi ukontinuitetu izgrađenosti posebno su potrebni između Budve i Petrovca i Čanja i Bara, između Bara i turističke zoneUlcinja, te u području Boke Kotorske.Na području Regiona treba:− u opštinama Ulcinj i Kotor sa podmorjem obezbijediti uslove za nastavak istraživanja nafte, kako upodmorju tako i zaleđu;− izgraditi regionalni vodovod za Primorje dovođenjem vode iz basena Skadarskog jezera;− izgraditi kolektore za prečićavanje otpadnih voda;− ustanoviti sistem prikupljanja komunalnog otpada za cio Južni region i stanice za reciklažu, kao i regionalnihsanitarnih deponija neiskoristivog otpada;− ograničiti investiranje u industrijske kapacitete bazne hemije, metalurgije, rafinerija nafte i petrohemijskihpogona, metalurških objekata;− ograničiti sječu drveta osim u uslovima sanitarne sječe koja je kontrolisana od strane ekološke policije;− ograničiti primjenu agrohemijskih sredstava u poljoprivrednim rejonima Sutorine, Grblja i Ulcinjskog polja;− zabraniti prenamjenu kulturno-istorijskih objekata i objekata od nacionalne vrijednosti.3.4.2.2. Razvojne zone Južnog regionaRazvojna zona: BOKA KOTORSKAOva zona, homogena sa geografskog, ambijentalnog i kulturno-istorijskog stanovišta, obuhvata podzone HercegNovi, Kotor i Tivat.Podzona HERCEG NOVISa područjima specifične problematike obuhvata: Njivice, Igalo i Sutorinsko polje (A), Herceg Novi (B), Zelenika—Bijela (C), priobalje na otvorenom moru, poluostrvo Luštica (D).Resursi i potencijali: izgrađeni kapaciteti zdravstvenog centra i kompleks plodnog poljoprivrednog zemljišta (A);atraktivan gradski ambijent sa starim istorijskim jezgrom (B); slikoviti niz malih naselja duž obale, i izgrađeniStrana 156