Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - Nacrt2.5. Prostorni koncept razvoja društvenih djelatnosti2.5.1. Opšte polazište koncepta prostornog razvojaRazvoj društvenih djelatnosti pratiće obnovu privrednog rasta na tržišnim principima, ali će u prvom periodu njihovrast biti nešto sporiji od ekonomskog, odnosno od rasta BDP-a. Ne čini se izglednim, niti mogućim, da bi materijalnaosnova društvenih djelatnosti mogla da se širi brže. Posljedično, u pristupu, definisanju i implementaciji razvojadruštvenih djelatnosti, neophodna je određena selektivnost i pomno određivanje prioriteta. Ovo se naročito odnosi,dakle, na period do 2010. godine, tokom kojeg će biti neophodno savladati ključne početne teškoće u harmonizacijinacionalnog zakonodavstva i standarda sa zahtjevima Evropske unije. Pod pretpostavkom da se ove teškoće uspješnosavladaju, nakon toga bi znatno intenzivniji rast BDP-a, kao i lakši pristup pojedinim izvorima finansiranja u Uniji,omogućili i bolje materijalne uslove za razvoj društvenih djelatnosti.Pod navedenim pretpostavkama, opšti okvir razvoja društvenih djelatnosti činiće sljedeće odrednice:− Širenje i produbljivanje političke pluralizacije i demokratizacije, ljudskih prava i mogućnosti za razvojgrađanskog društva;− Razvoj institucija, mehanizama i instrumenata otvorene i ekonomski efikasne privrede, na principimaodrživog razvoja i tržišno zasnovanih odluka uz selektivnu primjenu pojedini planskih principa, kriterijuma ipostupaka;− Obnova privrednih aktivnosti i dinamičan i stabilan ekonomski rast;− Dalja vlasnička i upravljačka transformacija, kako u privredi, tako i u drugim oblastima, iako ne toliko kao uprivredi, pa i u sferi vanprivrede, u uslovima ekonomske i političke opšte stabilnosti;− Efektivno ostvarivanje strateškog koncepta <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> kao ekološke države, u okviru paradigme održivogprostornog i drugog razvoja;− Bolje povezivanje privrednih odluka sa onima u društvenim djelatnostima, da bi se bolje iskoristili ljudskiresursi u ovoj oblasti za opšti društveni razvoj;− Povećanje životnog standarda i kvaliteta življenja domicilnog i doseljenog stanovništva, zasnovano nadinamičnom privrednom rastu, održivom razvoju, kontinuitetu u radu društvenih djelatnosti i primjenimilenijumskih razvojnih ciljeva Evropske unije, prilagođenih uslovima, potencijalima i ograničenjima <strong>Crne</strong><strong>Gore</strong>;Drštvene djelatnosti će se do 2020. godine godine razvijati u ambijentu stabilnijih prilika u Crnoj Gori. Ukupan brojstanovnika će rasti sporije, a takva će biti i koncentracija stanovništva u mjestima koja su u prethodnom perioduimala natprosječno povećanje stanovnika. Naredni period će biti prepoznat i po brzom obnavljanju privrednograzvoja, te njegovim održavanjem na visokim stopama rasta u posljednjem planiranom periodu. Kontinuiranoobnavljanje i izgradnja tehničke infrastrukture i objekata suprastrukture, kao i stvaranje zakonskog iinstitucionalnog okvira, koji omogućava povoljne uslove za razvoj društvenih djelatnosti, a u prvom redu za razvojnauke – planirane su slike crnogorskog društva. Obezbjeđenje visokog stepena participacije zaposlenih uvanprivrednim djelatnostima u pripremanju, donošenju i ostvarivanju odluka o transformaciji i noviminstitucionalnim rješenjima u ovoj oblasti, te na kraju potpuno ostvarivanje Programa javnih radova u Crnoj Gori iPrograma Evropske agencije za rekonstrukciju, naročito u dijelu koji se odnosi na društvenu infrastrukturu (objektesuprastrukture), zaokružuje sliku planiranih društvenih prilika. Naravno, ne smiju se zaboraviti ni kadrovsko jačanjei bolje tehničko pripremanje društvene djelatnosti kao ni znatan porast broja visokoobrazovanih, povećano učešćeove kategorije u ukupnom broju stanovnika i ogroman porast pokretljivosti ka tzv. „evropskom obrazovnomprostoru”.Kriterijumi za prostorni razmještaj objekata društvenih djelatnosti su: projekcija demografskih kretanja do 2020,stanje razvijenosti u pojedinim područjima, kao i korektivni faktor stimulisanja ravnomjernije regionalne raspodjele.Na konkretna opredjeljenja značajno će uticati kretanja u privatno-javnom partnerstvu u oblasti društvenihdjelatnosti.2.5.2. Prostorni koncept razvoja vaspitno-obrazovnih institucijaOsnova postojećeg sistema biće sačuvana, a postojeće reforme biće nastavljene, tako da se postigne povećanje vrsta,nivoa i kvaliteta znanja za uključivanje u evropski obrazovni i drugi prostor („obrazovanje za Evropu”), a u prvomredu informatičkog znanja i znanja svjetskih jezika. Kompatibilnost sa drugim opštim i posebnim strateškimStrana 130
Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - Nacrtrazvojnim opredjeljenjima i ciljevima reformi u Crnoj Gori, te podudaranje sa evropskim rješenjima i tzv. uspješnompraksom, pravci su po kojima će se reforme odvijati.U predškolskom vaspitanju treba postojano povećavati broj javnih i privatnih ustanova i obuhvat djece. Oblikepredškolskog vaspitanja za djecu od pet i više godina starosti u sve većoj mjeri treba organizaciono i prostornovezivati za osnovne i specijalne osnovne škole. Mreže predškolskih institucija će funkcionisati u svim opštinama i uskladu sa intencijama reforme obrazovnog sistema. Ove organizacije imaće neophodan, normirani prostor. Ulokacionom pogledu, one treba da budu što bliže mjestu stanovanja djece, odnosno roditelja, a u skladu saprostornim standardima i normativima u pružanju usluga.Osnovnim obrazovanjem biće obuhvaćena cjelokupna populacija djece od šest, odnosno sedam, do 14 godina. Nataj način, biće riješen problem osnovnog obrazovanja cjelokupnog stanovništva i problem nepismenosti (migranata idrugih). Povećavaće se broj osnovnih škola uključenih u implementaciju reformskih rješenja, tako da će od školskegodine 2009/2010. sve osnovne škole u Crnoj Gori raditi u skladu sa reformom. Ovo se u znatnoj mjeri odnosi i naspecijalne osnovne škole. Broj učenika u osnovnom obrazovanju će rasti prema stopi prirasta stanovništva. Najmanje98% učenika koji započinju osnovnu i specijalnu osnovnu školu će je i završiti.Srednjim obrazovanjem biće obuhvaćena skoro cjelokupna generacija od 14 do 18 godina, tj. oko 98% generacije.Opredjeljenje za budući poziv vršiće se prilikom upisa, čime će se usmjeravati kadrovi prema ličnom afinitetu ipotrebama privrede. Postupno će biti rješavan i problem manjka objekata u opštinama sa najvećom populacijomuzrasta za srednju školu.Višim i visokim obrazovanjem biće obuhvaćeno u 2020. godini 30% do 40% generacije, 20-24 godine starosti,odnosno više od 80% svršenih srednjoškolaca. Struktura visokog obrazovanja će se usklađivati sa potrebama opštegdruštvenog i privrednog razvoja. Prednost će imati razvoj naučnoistraživačkog rada, uz neophodnu specijalizaciju upojedinim naučnim oblastima. Prioritet ima inoviranje sadržinskih i metodskih znanja zaposlenih nastavnika iistraživača („edukacija edukatora i istraživača”), kao i osposobljavanje za komunikaciju i interakciju u tzv.„evropskom obrazovnom i istraživačkom prostoru”.Novi objekti koji će dominantno biti građeni za potrebe srednjeg i visokog obrazovanja biće locirani u regionalnim irepubličkim centrima. Polazeći od prethodnih komentara, kao i od demografskih projekcija, stanje u 2003. godini ihipotetička prognoza za 2020. godinu prikazani su, preko nekoliko ključnih pokazatelja, u priloženoj tabeli.Tabela 21. - Stanje i predviđanje nekih pokazatelja razvoja obrazovanja u Crnoj GoriSelektivni pokazatelji/godina Stanje u 2003.Prognoza za2020.Predškolske ustanove 75 85- Polaznici 12.173 16.230- Vaspitači 665 890Osnovne škole 474 465- Redovni učenici 74.005 75.600- Nastavnici 4942 5200Osnovne škole za polaznike raznih grupa 27 29- Učenici 2789 3000- Nastavnici 271 350Srednje redovne škole 44 50- Redovni učenici 31.253 37.000- Nastavnici 2207 2500Srednje specijalne škole 3 5- Redovni učenici 131 300- Nastavnici 48 105Fakulteti 12 19- Studenti 6875 15.000- Nastavno osoblje 593 1200Akademije i fakulteti umjetnosti 3 4- Studenti 277 1080- Nastavno osoblje 44 120Više škole 3 6- Studenti 982 2652Strana 131