30.07.2015 Views

Deindustrijalizacija i radnički otpor - Pokret za slobodu

Deindustrijalizacija i radnički otpor - Pokret za slobodu

Deindustrijalizacija i radnički otpor - Pokret za slobodu

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

neće biti. Na tome se nije <strong>za</strong>ustavio, već je rekao da će svako od naspojedinačno odgovarati zbog štrajka i da nam savetuje da što pre počnemoda radimo. Još je dodao da u našem štrajku ima mnogo politike,a potom ljutito napustio knjižaru«, kaže Mirjana Nardin.Nosioci razvojaU najatraktivnijem »Prosvetinom« objektu, knjižari »Geca Kon« uKnez-Mihailovoj ulici, isključena je struja od aprila meseca, skinuta subrojila, isključeni telefoni. Pantović ne plaća redovno <strong>za</strong>kup, zbog čega<strong>za</strong>posleni sumnjaju da on uopšte ima novca da isplati sve obaveze kojeje preuzeo ugovorom. Međutim, kupac »Prosvete« je još od devedesetihgodina poznat javnosti, naročito beogradskoj, kao vešt špekulant uuslovima »sivog« poslovanja. Nakon početnog uspona sa Bilet servisom,otvorio je knjižare IPS, gde se nametnuo kao dobar (pre)prodavacknjiga, nikako izdavač. Bez obzira na to Agencija mu je dozvolila daprivatizuje IP »Rad« i »Prosveta«, kao neko ko se bavi istom delatnošću.Između ostalog, <strong>za</strong> svoje preduzetničke uspehe Pantović može da<strong>za</strong>hvali radu na crno, zbog čega je njegova firma IPS »Media« međuprvima po obrtu radne snage u Beogradu, a isplata otpremnina u kešuje jasan znak da kupac »Prosvete« ne namerava da se odrekne svojihposlovnih navika iz devedesetih. Iako je sve ovo sigurno bilo poznato iministru Dinkiću i Agenciji <strong>za</strong> privati<strong>za</strong>ciju, oni ne samo što su omogućiliPantoviću da kupi jednu od najvažnijih izdavačkih kuća u Srbiji, većmu je Fond <strong>za</strong> razvoj, kojim Dinkić rukovodi, u 2009. godini odobriotri kredita u ukupnom iznosu od fantastičnih 167 miliona dinara. Podsećamoda se isto desilo i u slučaju »Zastave elektro«, o kojem je Republikadetaljno izveštavala prošlog leta. Fond <strong>za</strong> razvoj je i tamo nemilicesipao novac vlasnicima preduzeća <strong>za</strong> koje se ubrzo potom ispostaviloda su kršili ugovor o privati<strong>za</strong>ciji, a čitava priča se <strong>za</strong>vršila tako štoje »Zastava elektro« nedavno preprodata južnokorejskoj korporaciji»Yura«, ponovo u Dinkićevoj režiji. Država će ovoj korporaciji plaćati4.500 evra po otvorenom radnom mestu, iako njen predstavnik LukasNam ne krije da neće dozvoliti sindikalno organizovanje u fabrici.Sintagma »otvaranje novih radnih mesta« dobija ne tako optimističnaznačenja kada i<strong>za</strong> nje stoje ljudi poput Dejana Pantovića, MlađanaDinkića ili Lukasa Nama. Umesto <strong>za</strong>ključka, možda je najbolje dacitiramo nedavnu izjavu ministra ekonomije u Vladi Republike Srbijepovodom odluke većine radnika »Zastave elektro« da uzmu otpremnine,umesto da pređu na rad u »Yuru«: »Predlagali smo da se <strong>za</strong>konski205

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!