30.07.2015 Views

Deindustrijalizacija i radnički otpor - Pokret za slobodu

Deindustrijalizacija i radnički otpor - Pokret za slobodu

Deindustrijalizacija i radnički otpor - Pokret za slobodu

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Ko su "nevidljivi radnici" u Sloveniji?Nekadašnja država od Vardara pa do Triglava godinama jepočivala na idejama jugoslovenstva i socijalne pravde, da bise onda raspala u jednom od najkrvavijih sukoba savremenogsveta.Da li je danas moguće na istim idejama uspostaviti strukture celishodnijei demokratičnije nego što je to bila socijalistička država?Da potreba <strong>za</strong> takvim strukturama postoji, signaliziraju nam i problemiemigrantskih radnika u Sloveniji, koji u jedinu ex-YU članicu EUdolaze s prostora nekadašnje državne <strong>za</strong>jednice, iz ekonomija razorenihratovima, sankcijama, neoliberalnim reformama.Prema slovenačkom „Dnevniku", među 92.000 emigrantskih radnikau Sloveniji, pretežno <strong>za</strong>poslenih na građevini <strong>za</strong> platu ne većuod 600 evra, najveću grupu čine državljani Bosne i Hercegovine (oko47.000), <strong>za</strong>tim sledi Srbija (17.000), pa Makedonija, Hrvatska i Kosovo.Najmoćniji mehani<strong>za</strong>m kontrole, međutim, proizilazi iz viznog režimaizmeđu Slovenije, kao članice EU, i zemalja iz kojih radnici dolaze.Armin Salihović, aktivista pokreta „Nevidljivi radnici sveta" i Socijalnogcentra „Rog", slovenačke organi<strong>za</strong>cije koja se <strong>za</strong>laže <strong>za</strong> pravaemigrantskih radnika, objašnjava da „firme koje <strong>za</strong>pošljavaju radnike uSloveniji imaju monopol nad radnim dozvolama". Prema njegovim rečima,većina ljudi radi <strong>za</strong> firme registrovane u zemljama iz kojih dolaze,a izvode svoje radove u Sloveniji.Oni su, na primer, <strong>za</strong>posleni u Bosni i tamo se plaća njihovo zdravstvenoi penziono osiguranje, dok u Sloveniji nemaju nikakvih prava.Da bi radnik dobio radnu dozvolu koja nije ve<strong>za</strong>na na poslodavca, onmora biti kod jednog poslodavca neprekidno dve godine, tako da poslodavacmože manipulisati radnicima kroz sistem vi<strong>za</strong>. Nekada poslodavacima više firmi, pa prebacuje radnika iz godine u godinu iz firmeu firmu, tako da radnik godinama ne ispunjava uslove <strong>za</strong> ličnu radnudozvolu s kojom bi bio ne<strong>za</strong>visan od poslodavca i imao pravo na izbor.U svim vrstama vi<strong>za</strong> koje nisu lične radnik je <strong>za</strong>visan od poslodavca,što znači da je eksploatisan, diskriminisan, segregiran, bez prava na<strong>slobodu</strong> izbora.Šta radnici preduzimaju kako bi <strong>za</strong>štitili svoja prava?„Sindikati ne <strong>za</strong>stupaju radnike migrante jer štite interese domaćihradnika i drže se teze da migrantski radnici snižavaju cenu rada u Sloveniji",svedoči Salihović. „U Socijalnom centru 'Rog' i pokretu 'Nevid-282

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!