Deindustrijalizacija i radnički otpor - Pokret za slobodu

njegova posvećenost ’’sistemskim’’ mjerama koja mu ne dozvoljava danapravi presedan u kršenju radničkih prava.Koliko god ’’stimulativni’’ program bio loš, ne može biti lošiji odtrenutnog stanja radnika, i kakav god bio on jeste prividna slamka spasaza koju se svi grčevito hvataju. Zna to dobro i Vlada, koja zapravostimuliše kraj ’’Magnohroma’’. Radnici su zahtijevali drugi redosleddržavne intervencije kako bi se posrnuli gigant nekako oporavio – prvoisplata dijela dugovanja na ime zaostalih zarada, onda socijalni program,a zatim ’’pametna privatizacija’’. Međutim, državni redoslijed jeišao u drugom pravcu – posle silnih marševa na Beograd, tri mjesecaprotestnih šetnji po Kraljevu, nebrojenih štrajkova i brojno nebrojenihministarskih obećanja, radnicima je pred same izbore ponuđena jedinoucjena ’’uzmi, ili ostavi otpremnine’’, i subvencije kojima se ne možepokrenuti proizvodnja. Rezultat ovako perspektivne ponude se mogaoi očekivati – od ukupno 2.300 zaposlenih, 1.880 se prijavilo za ’’stimulativni’’odlazak, tako da je ’’Magnohrom’’ doveden u situaciju da nemadovoljan broj zaposlenih koji bi ostali i realizovali program oporavka.Neizvjesnost onih koji ostaju je ogromna, a otpremnine su tu. Prematvrdnjama radnika, ’’Magnohrom’’ i dalje ima mogućnosti da se oporavi,ali država, koja iz budžeta finansira ski staze na Staroj Planini,nema sluha za oporavak preduzeća od kog živi dvije hiljade porodica.Ocjenjujući odluku Vlade kao ucjenjivačku, ponižavajuću i pogubnu zanjihovo preduzeće, radnici su istakli da je isto tako poražavajuća činjenicada se uopšte nije razgovaralo o mogućim kreditnim linijamakoje bi omogućile ponovno uspostavljanje proizvodnje. Akcijski fondje nakon raskida ugovora sa ’’Global Steel’’-om postavio i tim koji jepredložio državi da proda dio imovine, uključujući specijalne programe,prostor u Kragujevcu, kao i dio stare industrije, i da tako obezbijedioko 10 miliona evra da ugasi socijalni požar u firmi i stvori uslove zapokretanje proizvodnje u pogonima u kojima je to moguće, prije svegau fabrici elektro-termičkih proizvoda. Ova opcija, očigledno, nije niuzeta u razmatranje.Broj prijavljenih za otpremnine bio je duplo veći od planiranog, paje, vjerovatno iz straha od novih protesta, Vlada odlučila da za ovu namjenuizdvoji 850 miliona dinara. Nakon svega, radnici su izjavili dasu zadovoljni ovom odlukom Vlade, ali su poslali i obavještenje sa radničkogzbora u kome apeluju na nadležne da ostanu doslijedni u sprovođenjuobećanog, kao i da je ’’politička zloupotreba’’ višemjesečnihprotesta najmanje što žele radnici ovog kraljevačkog preduzeća. Sadaim ostaje da čekaju sledeći potez Vlade, i nadaju se da će od ministar-223