Deindustrijalizacija i radnički otpor - Pokret za slobodu

predsjednik londonske kompanije Ravi Dabari je uvjeravao javnost iradnike da želi da vidi Srbiju kao ekonomskog lidera, kao i da im je ciljda obezbjede najmanje 200.000 tona čelika u regionu.Izgledalo je da svi učesnici u privatizaciji – država, novi vlasnik iradnici – žele da gigant ponovo proradi. Štaviše, reklo bi se da je Agencijaza privatizaciju svoj posao odradila iznenađujuće zakonito i korektno.Naime, ako se sjetimo da su pojedina velika preduzeća potpunouništena zahvaljujući predugom i loše vođenom postupku restrukturiranja2 i ako vidimo kako traumatično i haotično još uvijek teče komadanjekragujevačke ’’Zastave”, mora se priznati da restrukturiranje’’Magnohroma”, to jest odluka da se preduzeće proda u cjelosti, i izbornajpovoljnijeg ponuđača – ugledne svjetske kompanije iz iste branše– svjedoče o iskrenim namjerama države da firmu udome ’’strateškompartneru” pod najboljim uslovima za zaposlene. Tim prije, međutim,dalji rasplet bi morao da natjera na razmišljanje i najtvrdokornije tranzicioneoptimiste.Pored svih obećanja i obaveza iz kupoprodajnog ugovora, početak2007. godine u ’’Magnohromu’’ je obilježio početak krize – krajem februara,oko 1.000 radnika je blokiralo fabriku, a proizvodnja je obustavljenana nekoliko dana. Bio je to štrajk upozorenja koji su organizovalifabrički sindikati, zbog neisplaćenih decembarskih i januarskihzarada. Uslijedila je i prijetnja da će, ako se zahtjevi ne ispune, radnicitražiti od Agencije za privatizaciju kontrolu izvršenja ugovora o privatizaciji’’Magnohroma’’. Stanje se nije popravilo, pa krajem marta 2.200radnika ulazi u generalni štrajk, zbog neisplaćenih plata i neizvršenjasocijalnog programa. Sredinom aprila štrajk se radikalizuje – radniciblokiraju sve kapije i ulaze, kako bi spriječili promet robe i ljudi. U maju2007. godine, javnost je saznala da je iz magacina preduzeća nestalo 6tona bronze i 700 kilograma bakarne žice, čija je vrijednost procijenjenana više od 7 miliona dinara namijenjenih za izradu rezervnih delova.Krađa je otkrivena nakon vanrednog popisa u magacinu limova pogonaza proizvodnju vatrostalnih opeka. ’’Magnohrom’’ je 21. maja podnio ikrivične prijave protiv n.n. izvršilaca Policijskoj upravi u Kraljevu, radisprovođenja istrage. Dugo najavljivana privatizacija očigledno nije donijelaboljitak ni kraljevačkom ’’Magnohromu’’, ni brojnim drugim pre-2 Na primjer, ’’Prvu srpsku fabriku šećera – Dimitrije Tucović’’ je privatizacionikonsultant godinama savjetovao da se zadužuje kod poslovnih banaka kako biprije privatizacije podijelila otpremnine višku radnika, i tako postala atraktivnija zaprodaju; šećerana je, još uvijek očekujući privatizaciju, ljeta 2007. godine upravo zbogovih kredita otišla pod stečaj.217