30.07.2015 Views

Deindustrijalizacija i radnički otpor - Pokret za slobodu

Deindustrijalizacija i radnički otpor - Pokret za slobodu

Deindustrijalizacija i radnički otpor - Pokret za slobodu

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

otpremninom od 100 evra po godini staža, koju su radnici smatrali ponižavajućeniskom. Beogradski ’’Faktis’’ je nekoliko godina ranije, nasamom početku priprema <strong>za</strong> privati<strong>za</strong>ciju, procijenio vrijednost ’’Magnohroma’’na 97 miliona dolara, mada je u javnosti najčešće saopštavanoda je ’’knjigovodstvenu vrijednost teško procijeniti’’. Najvećuotežavajuću okolnost <strong>za</strong> valjanu procjenu, predstavljala je neuknjiženaimovina preduzeća – čest problem u Srbiji i čest izvor manipulacija uprivati<strong>za</strong>ciji. 1Fabrika je i u ovakvim uslovima imala atraktivan proizvodni program,ali su joj <strong>za</strong> ponovno pokretanje nedostajala obrtna sredstva,tako da su se svi, počev od sindikata, preko uprave, pa do države, slagalioko jednog – privati<strong>za</strong>ciju treba obaviti što prije, jer su smatralida jedino ona može oživjeti nekadašnjeg giganta i donijeti neke boljedane. Usvojeni program finansijskog restrukturiranja ’’Magnohroma’’obuhvatao je i tzv. ’’otpust’’ dugova prema državi i javnim preduzećima,u ukupnom iznosu od oko 40 miliona evra, što je međutim bilouslovljeno pronalaženjem kupca. Finansijsko restrukturiranje nijeobuhvatalo socijalni program i tehnološke viškove, iako su firmu i daljemučila velika potraživanja radnika, već je odlučeno da ovi problemibudu prepušteni budućem kupcu. U pregovorima između Agencije isindikata, definisani su kupoprodajni ugovor i socijalni program premakom je otpuštanje radnika bilo uslovljeno izmirivanjem dugova iisplatom otpremnine. Zaposleni u tom trenutku sa svojom platom nisumogli da sastave ni pet dana.Nakon restrukturiranja ’’Magnohroma’’, <strong>za</strong>počet je proces privati<strong>za</strong>cije.Oglas <strong>za</strong> javni tender je objavljen 29. decembra 2005. godine. Premapisanju štampe, koja je ovoj privati<strong>za</strong>ciji posvetila značajnu pažnju,borbu <strong>za</strong> fabriku vodili su beogradski ’’Bomeks’’ i indijski ’’Global SteelHoldings Limited’’, i<strong>za</strong> kog stoje indijski milijarderi, braća Pramod iVinad Mital, koji su ujedno i vlasnici gotovo svih želje<strong>za</strong>ra u okruženju,kao i želje<strong>za</strong>ra u 17 zemalja širom Evrope, Afrike, Indije i oblasti Pacifika.Prema odluci tenderske komisije, ’’Global Steel Holdings Limited’’je dostavio bolju ponudu: 1,2 miliona evra kao kupoprodajnu cijenu,i 23,1 miliona evra <strong>za</strong> investicije u proizvodni program. Ugovorom jetakođe bilo predviđeno da novi vlasnik nastavi sa proizvodnjom vatrostalnihopeka i elektrotermičkih proizvoda. Novi vlasnik ’’Magnohroma’’je potpisao ugovor o kupoprodaji 21. jula 2006. godine, a pot-1 Nedavno smo vidjeli da je ministar Dinkić prodao Robne kuće ’’Beograd’’uprkos neuknjiženoj imovini, ali da je <strong>za</strong>to veliki broj stranih kompanija odustao odnadmetanja zbog spornog vlasništva RKB nad pojedinim objektima.216

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!