behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
MEDIOSFERA<<strong>br</strong> />
Gledajući političke emisije mi<<strong>br</strong> />
da nas ne provjeravamo lažu li nam<<strong>br</strong> />
ili ne. U pravilu pratimo kako nam<<strong>br</strong> />
lažu. Špica, svjetlost, šminka sce -<<strong>br</strong> />
nografija i osmjeh - rijetko dobijemo<<strong>br</strong> />
više od toga.<<strong>br</strong> />
Mi znamo da su prehrambeni<<strong>br</strong> />
proizvodi u katalozima proizvedeni<<strong>br</strong> />
photoshopom a ne uzgojeni u prirodi.<<strong>br</strong> />
No, tu smo laž prihvatili kao<<strong>br</strong> />
jednu u nizu civilizacijskih te ko vina<<strong>br</strong> />
i rijetko ćemo se pobuniti kada vidimo<<strong>br</strong> />
da kupljeno nije o<strong>br</strong>ađeno photoshopom.<<strong>br</strong> />
Civilizacijski gledano,<<strong>br</strong> />
mi smo uistinu pojeli pro i zvod<<strong>br</strong> />
dotjeran programom za o<strong>br</strong>adu<<strong>br</strong> />
slike. U nesavršenom svijetu realnih<<strong>br</strong> />
prehrambenih proizvoda gotovo<<strong>br</strong> />
da i ne želimo sudjelovati. Iluzija je<<strong>br</strong> />
uvijek do<strong>br</strong>o došla, na njoj smo<<strong>br</strong> />
odgajani a protiv želučanih tegoba<<strong>br</strong> />
borimo se tabletama.<<strong>br</strong> />
Odnos centar - periferija u na -<<strong>br</strong> />
šim se psihologijama strukturira<<strong>br</strong> />
kao naviknutost na pasivnost.<<strong>br</strong> />
Desetljećima razvijamo pasivan<<strong>br</strong> />
oblik primanja vijesti i udaraca, od -<<strong>br</strong> />
luka i kazni, ideologija i laži. An de -<<strong>br</strong> />
rsovoj ocjeni da je laž u televiziji pronašla<<strong>br</strong> />
sredstvo kakvo nikada ni je<<strong>br</strong> />
imala na raspolaganju, s ne što op -<<strong>br</strong> />
reza treba pridodati da će u bu du -<<strong>br</strong> />
ćnosti pitanja vjerodos to j no sti pro -<<strong>br</strong> />
cjena profila osoba, na te me lju ta j -<<strong>br</strong> />
nih pretraživanja njihovih datoteka,<<strong>br</strong> />
biti još monstruoznije sre d s tvo.<<strong>br</strong> />
Kraj televizije, kraj je urednič k ih<<strong>br</strong> />
jednoumlja. Njihov kraj, početak je<<strong>br</strong> />
kraja najgrubljeg oblika pos re d ni -<<strong>br</strong> />
čke demokracije. Bez kanala jed no -<<strong>br</strong> />
umlja, bez stare navike novih ge -<<strong>br</strong> />
neracija teško će se moći istovre me -<<strong>br</strong> />
no smiješiti i lagati, prodavati ide -<<strong>br</strong> />
ologiju kao znanje a znanje sro za -<<strong>br</strong> />
vati na razinu marketinških upu ta.<<strong>br</strong> />
Suvremeni je građanin, koji na<<strong>br</strong> />
le đima nosi desetljeća medijske dre -<<strong>br</strong> />
sure, razapet između svijesti o či -<<strong>br</strong> />
njeničnom stanju i nepostojanja rje -<<strong>br</strong> />
šenja. Ponaša se poput pacijenta ko -<<strong>br</strong> />
ji liječnicima ne vjeruje, ne bi išao<<strong>br</strong> />
na sistematski pregled ali bi od liječnika<<strong>br</strong> />
volio čuti od čega boluje.<<strong>br</strong> />
126<<strong>br</strong> />
Živimo u prijelaznom vremenu<<strong>br</strong> />
tehnologija. Ideologija horizontalne<<strong>br</strong> />
komunikacije bit će novo područje<<strong>br</strong> />
interesa velikih korporacija. Ske -<<strong>br</strong> />
nirani svijet uskoro će se moći do -<<strong>br</strong> />
biti na više adresa. Brzinom svjet -<<strong>br</strong> />
losti naša će misao biti dijelom baze<<strong>br</strong> />
podataka na raspolaganju cijelom<<strong>br</strong> />
svijetu.<<strong>br</strong> />
O istini i laži neće odlučivati čla -<<strong>br</strong> />
novi zainteresiranih političkih stranaka<<strong>br</strong> />
ove ili one saborske ko mi sije,<<strong>br</strong> />
ove ili one državice. Jednopartijski<<strong>br</strong> />
kanali oblikovanja svijesti građana<<strong>br</strong> />
gubiti će iz dana u dan svoju snagu,<<strong>br</strong> />
razlog postojanja, a sa mim time i<<strong>br</strong> />
postojeće oblike. Nacionalne televizije<<strong>br</strong> />
će nestati jer će nestati generacije<<strong>br</strong> />
kojima je ta kav program potreban<<strong>br</strong> />
kao doping. Na početku smo<<strong>br</strong> />
samoga kraja.<<strong>br</strong> />
Jedno od središnjih pitanja filo -<<strong>br</strong> />
zo fije medija može se uobličiti i na<<strong>br</strong> />
ovaj način. Zašto je još uvijek tele vi -<<strong>br</strong> />
z ijski dnevnik u prosjeku najgledanija<<strong>br</strong> />
televizijska emisija? Na ime, sve<<strong>br</strong> />
vijesti koje ćemo vidjeti na dne v niku,<<strong>br</strong> />
već su objavljene. Radio je pu no <strong>br</strong>ži,<<strong>br</strong> />
a internetski portali vijesti koje će se<<strong>br</strong> />
kasnije pojaviti u sre di šnjim dnevnicima,<<strong>br</strong> />
znaju ob ja viti i dvadesetak sati<<strong>br</strong> />
ranije. Što očekuje vje rni gledatelj<<strong>br</strong> />
koji svoje slobodno vri jeme daruje<<strong>br</strong> />
marketingu između dne vnika i sporta<<strong>br</strong> />
i spo rta i vremena?<<strong>br</strong> />
Zašto taj ritual toliko podsjeća na<<strong>br</strong> />
odlazak u bogomolju rezigniranog<<strong>br</strong> />
vjernika koji više ne očekuje ču da,<<strong>br</strong> />
ne očekuje buđenje nade, os m jeh na<<strong>br</strong> />
licu ili novi polet? Ne po d sje ća li<<strong>br</strong> />
pomalo sjaj ekrana na sjaj zlatnoga<<strong>br</strong> />
teleta kojemu se klanjao Moj si jev<<strong>br</strong> />
narod čim bi izgubio kontakt s ri -<<strong>br</strong> />
ječju Mojsijevom? Zlatna telad zla -<<strong>br</strong> />
tne televizije navikavaju nas vjerovati<<strong>br</strong> />
u način komuniciranja u ko je -<<strong>br</strong> />
mu su oni izvor, a mi velikodušno<<strong>br</strong> />
ve liko more koje će prihvatiti i razg -<<strong>br</strong> />
ra diti sve korpora ci jske fekalije.<<strong>br</strong> />
Onako kako se narod Mojsijev mo -<<strong>br</strong> />
rao 40 godina os lobađati navike ro p -<<strong>br</strong> />
stva, danas s li ca zemlje polako od -<<strong>br</strong> />
lazi generacija naviknuta na rop s ko<<strong>br</strong> />
primanje programa iz jednog cen tra<<strong>br</strong> />
Demokracija je društveno ure đe -<<strong>br</strong> />
nje nastalo u antičkoj Grčkoj. Za -<<strong>br</strong> />
mišljena je kao vladavina većine u<<strong>br</strong> />
uvjetima gradova-državica (polisa)<<strong>br</strong> />
koji su bili tako veliki (mali) da se s<<strong>br</strong> />
jednog kraja države na drugi moglo<<strong>br</strong> />
nekoga doviknuti. Je li ovaj okolnost<<strong>br</strong> />
bila slučajna ili je ona u temelju<<strong>br</strong> />
mogućnosti demokracije kao takve?<<strong>br</strong> />
Kakva je demokracija moguća u<<strong>br</strong> />
oblicima organizacije u kojima<<strong>br</strong> />
posrednici preuzimaju više nego je<<strong>br</strong> />
za njih predviđeno?<<strong>br</strong> />
Razlika između neposredne i po -<<strong>br</strong> />
sredničke demokracije nije u vre -<<strong>br</strong> />
menu nastanka ili zastarjelosti<<strong>br</strong> />
neke kulture ili civilizacije. Pi tanje<<strong>br</strong> />
neposrednosti pitanje je medija koji<<strong>br</strong> />
to omogućuje ili ne omogućuje.<<strong>br</strong> />
Neposredno su se Atenjani dogovarali<<strong>br</strong> />
na Agori, ali i po sredno u sku -<<strong>br</strong> />
pštini. No svaka po s redno do nesena<<strong>br</strong> />
odluka još za da na bila je na Agori i<<strong>br</strong> />
temeljito prodiskutirana od svih<<strong>br</strong> />
politički ak ti vnih (slobodnih) članova<<strong>br</strong> />
zajednice<<strong>br</strong> />
Pitanje političke korektnosti pi -<<strong>br</strong> />
ta nje je otvorenosti prema medijima,<<strong>br</strong> />
komunikaciji, informiranju,<<strong>br</strong> />
dijeljenju procesa odlučivanja s građanima.<<strong>br</strong> />
Nedostatak ove ko re k t -<<strong>br</strong> />
nosti proizvodi tajne fileove, kriminalističke<<strong>br</strong> />
dnevne novine, osjećaj<<strong>br</strong> />
apatije, povlačenje biračkog ti jela u<<strong>br</strong> />
ilegalu.<<strong>br</strong> />
Mijenjaju se mediji kroz povije -<<strong>br</strong> />
st. Postoje zanimljive razlike me ha -<<strong>br</strong> />
ničkih, električnih i digitalnih me -<<strong>br</strong> />
di ja. Suvremene digitalne platforme<<strong>br</strong> />
umreženosti promijenit će načine<<strong>br</strong> />
komuniciranja do te mjere da će<<strong>br</strong> />
sa mo nove generacije moći od go vo -<<strong>br</strong> />
riti tom izazovu. Stoga je kraj televizije<<strong>br</strong> />
kao medija manje va žan od<<strong>br</strong> />
kraja jednolinijske komunikacije<<strong>br</strong> />
emitiranjem iz središnjica. Digitalno<<strong>br</strong> />
doba donosi praktič na rješenja<<strong>br</strong> />
naših teorijskih pitanja i nedoumica<<strong>br</strong> />
koje nas muče.<<strong>br</strong> />
Za novu dimenziju slobode tre ba<<strong>br</strong> />
biti nezarobljen, nehipnotiziran i<<strong>br</strong> />
neorijentiran na antene.
Change language