behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ku je sve fantastično složeno i is -<<strong>br</strong> />
pre pleteno, i ne treba ni pokušavati<<strong>br</strong> />
da se sve stavi u odvojene jasno<<strong>br</strong> />
de finisane pregrade.<<strong>br</strong> />
Prije nego što pređem na glav -<<strong>br</strong> />
nu tema ovog članka, imena je -<<strong>br</strong> />
zikā, biće interesantno da pogledamo<<strong>br</strong> />
kako se imenuju ljudi u raznim<<strong>br</strong> />
kulturama, jer tu ima zapanjujućih<<strong>br</strong> />
pojava. Opet je naš o<strong>br</strong>azac,<<strong>br</strong> />
ime plus prezime, dosta rijedak u<<strong>br</strong> />
svijetu. Vrlo često postoji i treće<<strong>br</strong> />
ime, koje može biti “srednje” ime<<strong>br</strong> />
ko je se daje pri rođenju, ili ime iz -<<strong>br</strong> />
ve deno od očevog (tzv. patronim),<<strong>br</strong> />
kao kod Rusa. Često su snažna vje -<<strong>br</strong> />
rska osjećanja ili ideološka ostraš -<<strong>br</strong> />
ćenost navodila roditelje da daju<<strong>br</strong> />
imena inspirisana vjerom ili ideo -<<strong>br</strong> />
lo goijom pa su, recimo, američki<<strong>br</strong> />
pu ritanci nadjevali ženskoj djeci<<strong>br</strong> />
imena kao Chastity (čednost, nevinost),<<strong>br</strong> />
Felicity (sreća, blagoslov),<<strong>br</strong> />
Prudence (razboritost, opreznost),<<strong>br</strong> />
dok su sljedbenici nekih animističkih<<strong>br</strong> />
religija nadijevali imena koja<<strong>br</strong> />
znače ‘bogalj’ ili ‘rugoba’ kako<<strong>br</strong> />
djeca ne bi bila na meti zlih duhova.<<strong>br</strong> />
U ranim godinama nakon us -<<strong>br</strong> />
pos tvljanja Sovjetskog Saveza lju -<<strong>br</strong> />
di su iskazivali svoju lojalnost vlastima<<strong>br</strong> />
nadijevanjem imena kao što<<strong>br</strong> />
su Petoljetka, Traktor, pa čak i Me -<<strong>br</strong> />
ls (akronim za Marks-Engels-Le -<<strong>br</strong> />
njin-Staljin). Ipak, najinteresantnija<<strong>br</strong> />
imena nalazimo kod američ -<<strong>br</strong> />
kih Indijanaca: ona skoro redovno<<strong>br</strong> />
imaju određeno značenje u savre -<<strong>br</strong> />
me nom jeziku, većinom su duža od<<strong>br</strong> />
jedne riječi (barem u prevodu na<<strong>br</strong> />
engleski), i nerijetko su veoma po -<<strong>br</strong> />
e tična. Evo primjera ženskih ime -<<strong>br</strong> />
na u raznim jezicima američkih<<strong>br</strong> />
Indijanaca: Behar, Žuti list, Sjedî<<strong>br</strong> />
kod kuće, Veliko stablo, Grašak,<<strong>br</strong> />
Do lina cvijeća, Frizura, Ponavlja<<strong>br</strong> />
ples, Vila, Vigvam, Moja kuća,<<strong>br</strong> />
Ona koja plače. A evo i nekih mu š -<<strong>br</strong> />
kih imena: Veliki jelen, Crvena pti -<<strong>br</strong> />
ca, Dječak koji se smije, Glina,<<strong>br</strong> />
BEHAR <strong>105</strong><strong>106</strong><<strong>br</strong> />
LINGVISTIČKI PORTRETI: MIDHAT RIĐANOVIĆ<<strong>br</strong> />
Šumski lovac, Prati veliku životinju,<<strong>br</strong> />
Jastreb koji napada, Humka<<strong>br</strong> />
blata, Antilopa, Sastavljen vodom;<<strong>br</strong> />
dodajmo ovom spisku i do<strong>br</strong>o poznatog<<strong>br</strong> />
Bika koji sjedi, kojeg smo<<strong>br</strong> />
gle dali u istoimenom filmu.<<strong>br</strong> />
U narodu Ašinabe dijete u ra -<<strong>br</strong> />
noj dobi dobija jedno ili više imena,<<strong>br</strong> />
a tokom života daje mu se još zvanično<<strong>br</strong> />
ime, nadimak, ime kojim će<<strong>br</strong> />
Narod u BiH govori jednim<<strong>br</strong> />
jezikom, koji svojim<<strong>br</strong> />
specifičnostima odmah<<strong>br</strong> />
“upada u uši” svim ljudima<<strong>br</strong> />
izvan naše zemlje. On se sad<<strong>br</strong> />
zove trojako – srpski, hrvatski<<strong>br</strong> />
i bosanski – pa ne postoji<<strong>br</strong> />
način da se ime nu je taj<<strong>br</strong> />
bosanski jezički specifikum (o<<strong>br</strong> />
kojem je tako lijepo i<<strong>br</strong> />
poneseno pisala Isidora<<strong>br</strong> />
Sekulić), jer se srpski i<<strong>br</strong> />
hrvatski govore i izvan BiH.<<strong>br</strong> />
Naravno, bilo bi logično da se<<strong>br</strong> />
taj jezik nazove prema<<strong>br</strong> />
teritoriji na kojoj se govori, a<<strong>br</strong> />
to je Bosna. Međutim, u<<strong>br</strong> />
našem današnjem političkom<<strong>br</strong> />
trenutku atribut bosanski<<strong>br</strong> />
krajnje je nepoželjan. Nekim<<strong>br</strong> />
pojedincima, naročito u<<strong>br</strong> />
političkoj vrhuški, smeta sve<<strong>br</strong> />
što je bosansko i vjerujem da<<strong>br</strong> />
bi oni i nadaleko poznatog<<strong>br</strong> />
bosanskog konja radije<<strong>br</strong> />
nazvali “srpsko-hrvatskobošnjački<<strong>br</strong> />
konj”!<<strong>br</strong> />
ga zvati kad je bolestan i, na po -<<strong>br</strong> />
seb noj ceremoniji u početku puberteta,<<strong>br</strong> />
glavno ime, koje mu daje plemenski<<strong>br</strong> />
starješina i kojim se redovno<<strong>br</strong> />
opisuje neko svojstvo njegove<<strong>br</strong> />
ili njene ličnosti.<<strong>br</strong> />
Jezici su se tradicionalno nazi -<<strong>br</strong> />
va li imenom naroda koji njime go -<<strong>br</strong> />
vo ri, ali je i ovde situacija danas<<strong>br</strong> />
ve oma šarolika. Osim toga, tu se<<strong>br</strong> />
ja v lja i jedan semantički problem:<<strong>br</strong> />
da li se atribut kojim se naziva je -<<strong>br</strong> />
zik odnosi na narod ili na ze m -<<strong>br</strong> />
lju/državu u kojoj se govori? Da li<<strong>br</strong> />
je francuski, na primjer, jezik Fra -<<strong>br</strong> />
n cuza ili jezik Francuske? Ako ka -<<strong>br</strong> />
že te da je jezik Francuza, onda se<<strong>br</strong> />
po stavlja pitanje kojim jezikom go -<<strong>br</strong> />
vori preko šest miliona Arapa koji<<strong>br</strong> />
žive u Francuskoj i od kojih mnogi<<strong>br</strong> />
nemaju drugi jezik. Ima mnogo je -<<strong>br</strong> />
zi ka u svijetu čije ime potiče od ge -<<strong>br</strong> />
o grafskog naziva teritorije na ko joj<<strong>br</strong> />
se govori. Možda je najbolji pri mjer<<strong>br</strong> />
teritorijalnog naziva jezika američki<<strong>br</strong> />
engleski (koji se razli ku je daleko<<strong>br</strong> />
više od <strong>br</strong>itanskog eng leskog<<strong>br</strong> />
ne go bilo koji od naša če tiri “jezika”<<strong>br</strong> />
od bilo kojeg drugog). Kad bi se<<strong>br</strong> />
američki engleski na zivao prema<<strong>br</strong> />
nacijama koje ga go vore (a Amerikanci<<strong>br</strong> />
se u novije vri jeme identifikuju<<strong>br</strong> />
kao Talijan Ame rikanac, Grk<<strong>br</strong> />
Amerikanac, Sr bin Amerikanac,<<strong>br</strong> />
Arap Amerikanac itd.), taj bi jezik<<strong>br</strong> />
mo rao u nazivu imati preko 350<<strong>br</strong> />
atributa!<<strong>br</strong> />
Pogledajmo sada neka neobič -<<strong>br</strong> />
na imena jezika. Mnoge ljudske<<strong>br</strong> />
za je d nice nemaju poseban naziv<<strong>br</strong> />
za svoj jezik, pa ga zovu prosto<<strong>br</strong> />
naš je zik ili naš narod. To je često<<strong>br</strong> />
slu čaj u Africi, gdje se čitava jed -<<strong>br</strong> />
na po ro dica jezika zove prosto<<strong>br</strong> />
lju di; to su bantu jezici, na kojima<<strong>br</strong> />
se ‘čo v jek’ kaže ntu, a ‘ljudi’<<strong>br</strong> />
ba ntu (mno ži na od ntu). U Cent -<<strong>br</strong> />
ral noj i Južnoj Americi ima Indi -<<strong>br</strong> />
ja naca čiji se jezici zovu karib<<strong>br</strong> />
‘lju di’, tapuja ‘neprijatelj’ i maku<<strong>br</strong> />
‘šum ska plemena’. Ne ka indijanska<<strong>br</strong> />
plemena u tom di jelu svijeta<<strong>br</strong> />
na zivana su imenima koja u pre -<<strong>br</strong> />
vo du znače ‘rod pa sa’, ‘stranci’ i<<strong>br</strong> />
‘barbari’; iz ovih naziva su kasnije<<strong>br</strong> />
izvedeni i nazivi njihovih jezika.<<strong>br</strong> />
Pripadnici nekoliko au s tra lij -<<strong>br</strong> />
skih domorodačkih ple me na svoj<<strong>br</strong> />
jezik nazivaju riječju ko ja znači<<strong>br</strong> />
99
Change language