behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj

KNJIŽEVNI PORTRETI: HAZIM AKMADŽIĆ<br />
HAZIM AKMADŽIĆ (ulomak iz romana)<br />
ENDERUN & Na Drini ćuprija I-II<br />
Pasionirani čitatelj i svaki ljubitelj književne besjede, za dva naslovljena<br />
toma romana sa svojih ravno osam stotina stranica, trebat će “dobro<br />
zaleći“, uzevši sebi najmanje dva do tri dana, da bi do kraja iščitao, sa svom<br />
svojom sviješću i osjećajima meračio u doista izvanrednom umijeću<br />
pripovijedanja Hazima Akmadžića. Da bi tek negdje u posljednjoj četvrtini<br />
svoga iščitavanja, sa “trećom knjigom“ dospio u onaj temat ili u onu<br />
psihološko-čitateljsku magmu, u žižu koja je mene privukla, i koja je za<br />
bosanskoga čitatelja najzanimljivija - u temu podizanja ćuprije na Drini. U<br />
Akmadžćevu narativu se radi o spajanju tri tradicionalna žanra romana –<br />
povijesnom, realističkom i kriminalističkom. O spoju koji u književnom<br />
tekstu funkcioniraju kao jedinstven produkt. Radi se o postupku<br />
oblikovanja romana koji je relativno originalan, o žanru romana koji je u<br />
bitnoj mjeri novum. Sa posljedicom žanrovske inovativnosti, u strukturi, i<br />
u komponiranju sižea. Sa dogadjajima i sa njihovim sudionicima u kojima<br />
su ujedinjini povijesno vrijeme sa sadašnjim, povijesni prostor sa<br />
današnjim, i povijesne ličnosti sa književnim likovima iz našega<br />
vremena.Taj trostruki narativ, kojim se kroz motive, kroz jedinstvenu<br />
idejnost i kroz jedinstvenu ideologiju ostvaruje ovaj roman, zahtijeva od<br />
čitatelja naročit umni napon. Sa neizvjesnošću da li će prosječni čitatelj<br />
smoći sve to spojiti u jedinstvenu racionalnu cjelinu. Spajanje slojeva<br />
književnoga teksta, od najsitnijega motiva do ideje, u jedinstvenom<br />
vremenu i prostoru, ostvaruju likovi iz druge polovice 16. stoljeća i likovi i<br />
iz našega vremena.<br />
“Enderun & Na Drini ćuprija“ je sižejno ili sadržajem pretežito povijesni<br />
roman, tipa Waltera Scoota. Povijesne su epizode međutim<br />
ispripovijedane klasičnim književnim realizmom. Taj književni realizam<br />
isijava objektivitet, pouzdanost, istinitost. Sa snagom u umjetničkoj<br />
uvjerljivosti. To su bitni kvaliteti romana. U ta dva narativa – u<br />
književnopovijesni i u klasično realistički - utkane su epizode sa<br />
sudionicima i sa opisima koji su žanrovski karakteristični za suvremeni<br />
kriminalistički roman. Onog tipa i dinamike kriminalističkoga romana<br />
kojega nalazimo u Agate Cristi, najčitanije spisateljice našega stoljeća, sa<br />
najviše prodanih knjiga u 20. stoljeću.<br />
Prof. dr Rašid Durić<br />
52<br />
Žalobne odore<br />
Tekar po konačnom zauzeću<br />
Sigeta, veliki vezir Mehmed-paša<br />
otpravio je ulaka Hasana, sultanzade<br />
Selimu u Kutahiju s viješću<br />
o Sulejmanovoj smrti, koja se od<br />
vojske još uvijek tajila. Poslanicu<br />
je ispisao Feridan, najpovjerljiviji<br />
službenik velikog vezira, a ulaku<br />
Ha sanu je rečeno da sultan neće<br />
krenuti dok se Siget ne obnovi za<br />
odbranu.<br />
I pored proljetnih kiša, studeni<br />
i nevremena, koji su ga pratili<br />
sve vrijeme puta, ulak Hasan je<br />
tako brzo jahao, a osmi dan bio je<br />
kod Selima u Kutahiji.<br />
Ovaj je istog dana isplovio sa<br />
svojim najpovjerljivijim ljudima.<br />
Treći dan, uplovio je Kadiköju,<br />
nedaleko od prijestolnice. Dok je<br />
stajao na palubi carske galije,<br />
prijestonasljednikov brod se uko -<br />
t vio u stambolskom pristaništu,<br />
dočekan i pozdravljen topovskim<br />
plotunima. U prijestolnici se već<br />
do znalo za sultanovu smrt. Pri is -<br />
k rcavanju, bostandžibaša je prihvatio<br />
novog sultana ispod mišice<br />
da bi ga, kako etikecija seraja<br />
traži, uspeo na konja. To vrhovni<br />
konjušar ne htje dozvoliti, ali se<br />
Selim prijateljski obrati bostandžibaši:<br />
- Pusti, on nije odgojen u seraju<br />
i ne zna ceremonijal; idi naprijed<br />
i pokaži nam put.<br />
Na kapiji seraja, dočekao ga je<br />
kapuaga i pripomogao mu da<br />
sjaše. Jednom rukom pridržavao<br />
je uzengije a drugom Selima<br />
ispod miške.<br />
Nesporazum sa stambolskim