behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Čovjek bez domovine<<strong>br</strong> />
je mrtav čovjek<<strong>br</strong> />
Narativni okvir romana “Ka ta -<<strong>br</strong> />
rina kraljica bosanska“ ostvaren<<strong>br</strong> />
je kroz upotrebu povijesnih dokumenata,<<strong>br</strong> />
koji na razini metateme<<strong>br</strong> />
korespondiraju s postmode r nistič -<<strong>br</strong> />
kim zahtjevom propitivanja onoga<<strong>br</strong> />
što se doista dogodilo, a kroz funkciju<<strong>br</strong> />
nefiktivnih tekstova, na kraju<<strong>br</strong> />
romana, razotkriva se prava istina<<strong>br</strong> />
o uroti i pogubljenju kralja<<strong>br</strong> />
Stje pana Tomaša Ko t ro manića i<<strong>br</strong> />
Vojačinog posinka ko jeg su smaknuli<<strong>br</strong> />
kako ne bi bio svj edokom kraljevog<<strong>br</strong> />
ubojstva. Iz p ožutjelih listina<<strong>br</strong> />
na svjetlo dana iz ađoše junaci<<strong>br</strong> />
bosanskog sred njovjekovlja (Kot -<<strong>br</strong> />
ro manići, Kosače, bogumili, inkvizicija,<<strong>br</strong> />
itd.) koje autor u pojedinim<<strong>br</strong> />
segmentima priče sijenči lirskim<<strong>br</strong> />
koloritom, a na ontemskoj razini<<strong>br</strong> />
razumijevanja ovaploti u bosanski<<strong>br</strong> />
(opći), ali i bilo koji pojedinačni<<strong>br</strong> />
(individualni) usud.<<strong>br</strong> />
Du<strong>br</strong>avka Ugrešić u Knjizi<<strong>br</strong> />
“Ku ltura laži“ između ostalog is -<<strong>br</strong> />
tiče kako se u ime sadašnjosti vo -<<strong>br</strong> />
dio rat za prošlost, u ime buduć -<<strong>br</strong> />
no sti rat protiv sadašnjosti. Ka -<<strong>br</strong> />
jan u ovom romanu ne govori iz -<<strong>br</strong> />
ra vno o ratovima i okršajima ne -<<strong>br</strong> />
go u ime budućnosti želi prezentirati<<strong>br</strong> />
osnovna načela po kojima fu -<<strong>br</strong> />
nkcionira ne samo dnevno-politička<<strong>br</strong> />
društvena scena nego i povijesna<<strong>br</strong> />
zbilja ovih prostora. Prema<<strong>br</strong> />
te meljnim fabularnim elementi-<<strong>br</strong> />
BEHAR <strong>105</strong><strong>106</strong><<strong>br</strong> />
ma ovaj roman možemo odrediti<<strong>br</strong> />
ro manom lika, iako je nastao na<<strong>br</strong> />
po vijesnom narativu u kojemu se<<strong>br</strong> />
ne minovno zrcali i govor o identitetu,<<strong>br</strong> />
bilo govornika ili onoga o ko -<<strong>br</strong> />
me se pripovijeda. Autor je svjestan<<strong>br</strong> />
kako se ne može govoriti o<<strong>br</strong> />
bo san skohercegovačkom/boš nja č -<<strong>br</strong> />
kom identitetu bez ozbiljne refl e -<<strong>br</strong> />
k sije o traumatskim posljedicama<<strong>br</strong> />
identitarnih katastrofa u po -<<strong>br</strong> />
vi jesti, a posebno onih koje su se<<strong>br</strong> />
do godile u kaotičnom vremenu<<strong>br</strong> />
90-tih godina 20. st.<<strong>br</strong> />
Kajanova odluka da se uhvati<<strong>br</strong> />
u koštac s poviješću upletenom u<<strong>br</strong> />
svijet još nesigurnije sadašnjosti<<strong>br</strong> />
izaziva niz pitanja. Jedno od njih<<strong>br</strong> />
je kako ući u problematiku povi je -<<strong>br</strong> />
sti, a da se u iskazivanje i oživ lja -<<strong>br</strong> />
vanje prošlosti umjetnički ug ra de<<strong>br</strong> />
i psihološke osobine lika/o v a , što<<strong>br</strong> />
se ne odnosi samo na romanes k -<<strong>br</strong> />
nu tehniku nego i na autorove os -<<strong>br</strong> />
jećaje duboko vezane za ono vre -<<strong>br</strong> />
meno, ali i za nedavno prošlo tu -<<strong>br</strong> />
rbulentno vrijeme ovih prostora,<<strong>br</strong> />
što bi značilo da ovaj roman ima<<strong>br</strong> />
naznaku i autobiografskog ro ma -<<strong>br</strong> />
na. Autor govori o srednjovjekovlju,<<strong>br</strong> />
a u povijesnu priču, na stils -<<strong>br</strong> />
koj razini njenog uobličavanja,<<strong>br</strong> />
ug rađuje maštoviti mitski kolorit<<strong>br</strong> />
koji je opterećen zavjerama, licemjerjem,<<strong>br</strong> />
smaknućima, pro tje ri -<<strong>br</strong> />
va njima itd.<<strong>br</strong> />
PRIKAZI I KRITIKE<<strong>br</strong> />
I<strong>br</strong>ahim Kajan, Katarina kraljica bosanska, roman, Hena com, Zagreb, 2012.<<strong>br</strong> />
Piše: Ajka Tiro Sre<strong>br</strong>eniković<<strong>br</strong> />
Kajan je liku Katarine Kosače<<strong>br</strong> />
predodredio da bude inicijalna<<strong>br</strong> />
to čka konstrukcije narativnog id -<<strong>br</strong> />
e ntiteta, preko kojega će se refle -<<strong>br</strong> />
k tirati različiti identitarni oblici<<strong>br</strong> />
koji služe za odgonetavanja univerzalnih<<strong>br</strong> />
vrijednosti čovjekovog<<strong>br</strong> />
op stojanja.<<strong>br</strong> />
Iz bogate bosanske srednjovjekovne<<strong>br</strong> />
povijesti, u romanu su sa mo<<strong>br</strong> />
tri lika izravno oslikana: Ka ta rina<<strong>br</strong> />
Kosača, inkvizitor don Fra ncisko i<<strong>br</strong> />
Paula. Ostali likovi: Stje pan To -<<strong>br</strong> />
maš, Ishak-beg, Ah med-paša He -<<strong>br</strong> />
rcegović, Mrvac, Je le na, Vojača<<strong>br</strong> />
itd. posredno su prikazani i izve -<<strong>br</strong> />
de ni na scenu iz svijeta kraljičine<<strong>br</strong> />
autobiografije (sjećanja), a preds -<<strong>br</strong> />
ta vljaju temu razgovora kojeg vo -<<strong>br</strong> />
de don Francisko i Katarina, što<<strong>br</strong> />
zna či da su predočeni kroz dvije<<strong>br</strong> />
vi zure gledanja, vizuru bosanske<<strong>br</strong> />
kra ljice i vizuru inkvizitora, čiji su<<strong>br</strong> />
ži votni stavovi već na početku u<<strong>br</strong> />
ap solutnom razmimoilaženju.<<strong>br</strong> />
Am in Maalouf u knjizi “U ime ide -<<strong>br</strong> />
n titeta“ govori: “Ako je u nekoj sredini<<strong>br</strong> />
ugrožen je zik ili etnička pripadnost,<<strong>br</strong> />
onda se ljudi divlje bore<<strong>br</strong> />
protiv pripadnika vlastite vjere.“<<strong>br</strong> />
Katarina je do vedena u situaciju<<strong>br</strong> />
da <strong>br</strong>ani pred predstavnikom krš -<<strong>br</strong> />
ć anske vje re, iste kojoj i sama pripada,<<strong>br</strong> />
svoj etnički identitet, onaj<<strong>br</strong> />
koji je u njenu osobnost ugrađen<<strong>br</strong> />
kroz niz stoljeća bosanske opstoj-<<strong>br</strong> />
139
Change language