behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
je bio dužan provoditi veći dio go -<<strong>br</strong> />
dine u aktivnoj vojnoj službi. Tridesetih<<strong>br</strong> />
godina 20. stoljeća historičar<<strong>br</strong> />
Vaso Ču<strong>br</strong>ilović zapazio je<<strong>br</strong> />
da su neki stari bosanski zemljo -<<strong>br</strong> />
po sjednici zaista postali spahije i<<strong>br</strong> />
zadržali neke od svojih posjeda,<<strong>br</strong> />
ali je isto tako napomenuo da ni -<<strong>br</strong> />
su morali radi toga prelaziti na<<strong>br</strong> />
islam. U prvim godinama osma -<<strong>br</strong> />
ns ke Bosne spahije kršćani bili<<strong>br</strong> />
su sasvim uobičajena pojava; je -<<strong>br</strong> />
dan se od njih proslavio postavši<<strong>br</strong> />
džerah-baša (glavni vidar) u kući<<strong>br</strong> />
bo sanskog namjesnika u Sarajevu<<strong>br</strong> />
sedamdesetih godina petnaes -<<strong>br</strong> />
tog stoljeća, a zvao se Vlah Svi -<<strong>br</strong> />
nja rević, očigledno izrazito ne -<<strong>br</strong> />
mus limanskog imena i prezimena.<<strong>br</strong> />
11<<strong>br</strong> />
Jedna od zabluda Ivana Franje<<strong>br</strong> />
Jukića bila je i njegova pretpostavka<<strong>br</strong> />
da je postojao neprekinut<<strong>br</strong> />
niz nasljednog plemstva iz<<strong>br</strong> />
predosmanske Bosne preko islamizacije<<strong>br</strong> />
do muslimanske zemljoposjedničke<<strong>br</strong> />
vlastele u njegovo<<strong>br</strong> />
doba. Ču<strong>br</strong>ilović i drugi dokazali<<strong>br</strong> />
su da je bilo toliko prekida i promjena<<strong>br</strong> />
u historiji zemljoposjedništva<<strong>br</strong> />
u osmanskoj Bosni da ta teorija<<strong>br</strong> />
nikako ne može objasniti nas -<<strong>br</strong> />
ta nak veleposjeda u Jukićevo do -<<strong>br</strong> />
ba, a koji su se pojavili kao poslje -<<strong>br</strong> />
di ca kasnijeg društvenog i političkog<<strong>br</strong> />
razvoja ponajviše u sedamnaestom<<strong>br</strong> />
i osamnaestom stoljeću.<<strong>br</strong> />
No, ako se vratimo i u šesnaesto<<strong>br</strong> />
sto ljeće, vidjet ćemo da je Jukićeva<<strong>br</strong> />
teorija više nego neispravna.<<strong>br</strong> />
Jedna savremena historičarka<<strong>br</strong> />
de taljno je proučila porijeklo 48<<strong>br</strong> />
po rodica koje su pripadale zem -<<strong>br</strong> />
ljo posjedničkoj vlasteli u Bosni<<strong>br</strong> />
BEHAR <strong>105</strong><strong>106</strong><<strong>br</strong> />
Karta jugoistočne<<strong>br</strong> />
Europe sa<<strong>br</strong> />
naznačenim<<strong>br</strong> />
pravcima<<strong>br</strong> />
naseljavanja i<<strong>br</strong> />
teritorijalnog<<strong>br</strong> />
širenja<<strong>br</strong> />
muslimanskih<<strong>br</strong> />
naroda i plemena<<strong>br</strong> />
u 8. i 9. stoljeću.<<strong>br</strong> />
še snaestog stoljeća, sa krajnjim<<strong>br</strong> />
za ključkom da su pet od tih poro -<<strong>br</strong> />
di ca pouzdano, a dvije vjerojatno,<<strong>br</strong> />
pripadale starom (predosmans -<<strong>br</strong> />
kom) visokom plemstvu, da ih je<<strong>br</strong> />
sedam pouzdano, a sedam vjero -<<strong>br</strong> />
ja tno, pripadalo starom nižem<<strong>br</strong> />
ple mstvu, da je sedam tih porodica<<strong>br</strong> />
bilo običnog bosanskog porijekla,<<strong>br</strong> />
da ih je četiri-pet bilo nebosanskog<<strong>br</strong> />
slavenskog porijekla, da<<strong>br</strong> />
ih je četiri-pet bilo neslavenskog<<strong>br</strong> />
porijekla, a u jedanaest slučajeva<<strong>br</strong> />
porijeklo se nije moglo tačno utv -<<strong>br</strong> />
r diti. Mnogi su pripadnici bosanskog<<strong>br</strong> />
plemstva izginuli ili izbjegli<<strong>br</strong> />
pred turskom najezdom; neki su<<strong>br</strong> />
od nižih plemića otjerani u roblje.<<strong>br</strong> />
Nije bilo nikakvog sporazuma iz -<<strong>br</strong> />
među velike gospode i Turaka o<<strong>br</strong> />
11 Skarić, V, Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrugarske okupacije,<<strong>br</strong> />
str. 42.<<strong>br</strong> />
12 Skarić, V, Sarajevo i njegova okolina, str. 76. Prema pouzdanim podacima Mauricea<<strong>br</strong> />
Braudela (Mediterranean, l, str. 420-421, 595), u to doba za mletački dukat<<strong>br</strong> />
moglo se kupiti otprilike 20 kilograma žita u Mlecima, a za austrijski dukat nešto<<strong>br</strong> />
malo više.<<strong>br</strong> />
ISLAM NA BALKANU<<strong>br</strong> />
žrt vovanju kršćanstva za lagodan<<strong>br</strong> />
život i vršenje zlodjela.<<strong>br</strong> />
Teško je zanijekati opću pretpostavku<<strong>br</strong> />
da su ljudi prelazili na<<strong>br</strong> />
islam kako bi popravili svoj ekonomski<<strong>br</strong> />
ili društveni položaj -<<strong>br</strong> />
upravo zato što je tako općenita.<<strong>br</strong> />
Zacijelo je bilo mnogo slučajeva<<strong>br</strong> />
koji su se mogli podvesti pod ovakav<<strong>br</strong> />
zajednički imenitelj. Ali ekonomska<<strong>br</strong> />
motivacija ne može se<<strong>br</strong> />
ograničiti - kao što je učinjeno u<<strong>br</strong> />
jednoj popularnoj teoriji o islamizaciji<<strong>br</strong> />
Bosne - na puko pitanje iz -<<strong>br</strong> />
bj egavanja plaćanja poreza za ne -<<strong>br</strong> />
muslimane (džizje), izvjesne vrs -<<strong>br</strong> />
te obaveznog godišnjeg poreza u<<strong>br</strong> />
vi du gradirane glavarine, koja je<<strong>br</strong> />
u 16. stoljeću iznosila četiri dukata<<strong>br</strong> />
za bogataše, dva dukata za<<strong>br</strong> />
sre dnje imućne ljude i jedan du -<<strong>br</strong> />
kat za sirotinju. 12 Mnogi od naj -<<strong>br</strong> />
su mornijih izvještaja o patnjama<<strong>br</strong> />
krš ćana pod osmanskim jarmom<<strong>br</strong> />
po tiču iz onih razdoblja kad su<<strong>br</strong> />
po rezi bili znatno povećani tokom<<strong>br</strong> />
63
Change language