behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
tovima, vidi svog novorođenog si -<<strong>br</strong> />
na pa <strong>br</strong>atu prepušta mladu i<<strong>br</strong> />
svatove te sa suprugom i djetetom<<strong>br</strong> />
odlazi kući. Ovi fenomeni ne -<<strong>br</strong> />
mogući su ako se doslovno preslikaju<<strong>br</strong> />
u stvarnost pa njihovo porijeklo<<strong>br</strong> />
kao da vuče korijen u mitskoj<<strong>br</strong> />
slici pretočenoj kasnije u<<strong>br</strong> />
deseterac. Kako pojedini narodni<<strong>br</strong> />
običaji mijenjaju svoju pojavnost i<<strong>br</strong> />
izvanjskost tijekom vremena, ta -<<strong>br</strong> />
ko je vrlo moguće da je priča o<<strong>br</strong> />
Asanaginici starija i od same glavne<<strong>br</strong> />
junakinje. Asanaginica je<<strong>br</strong> />
uzdignuta na najviši nivo morala<<strong>br</strong> />
i ljubavi, stoga je moguće kako i<<strong>br</strong> />
njezino begovsko porijeklo služi<<strong>br</strong> />
samo tome da je uzdigne iznad<<strong>br</strong> />
Asanage. Budući da je balada iz -<<strong>br</strong> />
ni mna jer veliča upravo ženu i<<strong>br</strong> />
njezine osjećaje iznad svih mu š -<<strong>br</strong> />
kih likova, makar smještena u<<strong>br</strong> />
patrijarhalnu okolinu, zamjetna<<strong>br</strong> />
je njezina silna martijarhalna<<strong>br</strong> />
ma trica koja može upućivati na<<strong>br</strong> />
sta rije postanje okosnice balade.<<strong>br</strong> />
‘Do<strong>br</strong>u kadu prose sa svi’<<strong>br</strong> />
strana’<<strong>br</strong> />
Svjetski interes za Asanaginicom<<strong>br</strong> />
podignuo je vrijednost pjes -<<strong>br</strong> />
mi i na području na kojem je na s -<<strong>br</strong> />
tala, pa su u najnovije vrijeme,<<strong>br</strong> />
na kon prije sukobljenih znanst -<<strong>br</strong> />
ve nih teza, izbile tenzije o ‘vlasništvu<<strong>br</strong> />
nad pjesmom’. Ova zabavna<<strong>br</strong> />
i medijima do<strong>br</strong>o popraćena sen -<<strong>br</strong> />
za cija među glavne prosce pjesme<<strong>br</strong> />
postavlja dva grada, Imotski i Vr -<<strong>br</strong> />
go rac, ista dva koja imaju prob -<<strong>br</strong> />
lem s primarnim vlasništvom<<strong>br</strong> />
nad Tinom Ujevićem. Turistička<<strong>br</strong> />
za jednica Grada Imotskog odlučila<<strong>br</strong> />
je sasvim opravdano, na osnovi<<strong>br</strong> />
ne koliko činjenica iz pjesme, je -<<strong>br</strong> />
dna od njih je i ‘Imotski kadija’,<<strong>br</strong> />
po dignuti spomenik u čast ovoj<<strong>br</strong> />
ba ladi na o<strong>br</strong>oncima Modrog je -<<strong>br</strong> />
zera. Prirodni fenomen imotskog<<strong>br</strong> />
jezera podno nekadašnje kule u<<strong>br</strong> />
BEHAR <strong>105</strong><strong>106</strong><<strong>br</strong> />
Prelistavajući povijesne<<strong>br</strong> />
dokumente s osnovnom<<strong>br</strong> />
tezom da se fabula<<strong>br</strong> />
balade za ista dogodila<<strong>br</strong> />
na području Imotske<<strong>br</strong> />
krajine, Milas je<<strong>br</strong> />
ustanovio ka ko<<strong>br</strong> />
je to moralo biti za<<strong>br</strong> />
vrijeme Ka ndijskoga<<strong>br</strong> />
rata (1645. – 1669.).<<strong>br</strong> />
Sli jedi da je Hasanaginica<<strong>br</strong> />
sestra bega<<strong>br</strong> />
Pintorovića koji je<<strong>br</strong> />
stolovao na Klisu, žena<<strong>br</strong> />
Hasan-age Arapovića,<<strong>br</strong> />
zapovjednika kule<<strong>br</strong> />
Zadvarje u kojoj je ležao<<strong>br</strong> />
ranjen kad ga je trebala<<strong>br</strong> />
obići, a koji je inače<<strong>br</strong> />
stolovao u Zagvozdu.<<strong>br</strong> />
kojoj su stolovali turske kadije, i<<strong>br</strong> />
na kamenim pločama klesane ri -<<strong>br</strong> />
je či Asanaginice na nekoliko svje -<<strong>br</strong> />
t skih jezika, bili bi za turiste at -<<strong>br</strong> />
ra ktivna simbioza. S druge stra -<<strong>br</strong> />
ne, iz novouređenog etno sela Ko -<<strong>br</strong> />
ko rići pokraj Vrgorca, od po to m -<<strong>br</strong> />
ka vojvode Pervana kod kojega je<<strong>br</strong> />
Alberto Fortis u svojim pohodima<<strong>br</strong> />
kroz Zagoru zanoćio i slušao na -<<strong>br</strong> />
rodnu poeziju, pojavio se glas ka -<<strong>br</strong> />
ko Asanaginica pripada njima.<<strong>br</strong> />
Do kazati bilo što nemoguće je,<<strong>br</strong> />
jedino bitno što ostaje je pravo i<<strong>br</strong> />
sloboda obiju strana da naprave<<strong>br</strong> />
nešto lijepo i korisno. Koliko se<<strong>br</strong> />
budući spomenik bude uklapao u<<strong>br</strong> />
svoju okolinu, toliko Asanaginica<<strong>br</strong> />
KNJIŽEVNI FENOMENI<<strong>br</strong> />
zaslužuje pripadati tom mjestu.<<strong>br</strong> />
Neosporan je suživot kulturnih<<strong>br</strong> />
elemenata Dalmatinske zagore i<<strong>br</strong> />
onih turskih u baladi, i to je jedino<<strong>br</strong> />
bitno svjedočanstvo, bogato i<<strong>br</strong> />
prema svemu otvoreno, a pravo<<strong>br</strong> />
na pjesmu imaju svi, svi koji je či -<<strong>br</strong> />
ta ju. Vlasništva se možda i sam<<strong>br</strong> />
autor još davno odrekao, unatoč<<strong>br</strong> />
to me pjesma je preživjela, bez ta -<<strong>br</strong> />
š tine čovjeka, zavičaja ili jezika,<<strong>br</strong> />
stalno otškrinjujući vrata u taj -<<strong>br</strong> />
no vitu prošlost kroz koju nam na -<<strong>br</strong> />
vi re neiscrpna snaga. Otškrinuti<<strong>br</strong> />
treba ta vrata, erinije ostaviti u<<strong>br</strong> />
po dzemlju, a muzama poput Asa -<<strong>br</strong> />
na ginice širom ih otvoriti.<<strong>br</strong> />
Scto se bjeli u gorje zelenoj?<<strong>br</strong> />
27
Change language