behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Vjerovatno najpoznatiji umjetnički prikaz ulaska sultana Fatiha Mehmed-hana II. u<<strong>br</strong> />
Konstantinopol 1453. godine.<<strong>br</strong> />
la zadržati i sa čuvati os nov tradicionalnih<<strong>br</strong> />
is la mskih vrije dnosti.<<strong>br</strong> />
Ni obostrani duhovni utjecaj se<<strong>br</strong> />
ne smije zanemariti, naročito ka da<<strong>br</strong> />
je riječ o tesavvufu - zasigurno naj -<<strong>br</strong> />
fle ksiblinijem i najpri je mčivijem<<strong>br</strong> />
do menu islama - čiji je utjecaj u<<strong>br</strong> />
Bo sni naročito izražen, a čime je<<strong>br</strong> />
une koliko objašnjiva tolerantnost<<strong>br</strong> />
bo sanskih muslimana prema drugima,<<strong>br</strong> />
muslimanima i nemuslimanima<<strong>br</strong> />
svejednako. Sve spomenuto,<<strong>br</strong> />
ali i mnogo to ga nespomenutog,<<strong>br</strong> />
ut jecalo je na formiranje pojave ko -<<strong>br</strong> />
BEHAR <strong>105</strong><strong>106</strong><<strong>br</strong> />
ja će ponijeti naziv bosanski islam!<<strong>br</strong> />
- au ten tičnog bosanskog is la m s -<<strong>br</strong> />
kog-ku lturnog razvoja u Bosni, ko -<<strong>br</strong> />
je će se polahko, ali sigurno početi<<strong>br</strong> />
prelijevati i izvan bosanskih granica<<strong>br</strong> />
i utjecati na formiranje ili već<<strong>br</strong> />
formirane islamske tradicije u<<strong>br</strong> />
dru gim zemljama regiona i ši re.<<strong>br</strong> />
Koliko god pozitivno zvučalo, treba<<strong>br</strong> />
imati na umu da je bosanski islam<<strong>br</strong> />
vrlo često optuživan za opasno ko -<<strong>br</strong> />
ke tiranje sa predislamskim tradicijama,<<strong>br</strong> />
civlizacijama i kulturama<<strong>br</strong> />
na granici sa heterodoksijom. Čim<<strong>br</strong> />
ISLAM NA BALKANU<<strong>br</strong> />
se spomene heterodoksija prva slijedeća<<strong>br</strong> />
asocijacija jesu tesavvuf i<<strong>br</strong> />
tarikati.<<strong>br</strong> />
Prema predaji sultan Fatih je u<<strong>br</strong> />
Bo snu namjenski doveo četrdeset<<strong>br</strong> />
pro vjerenih i pouzdanih šej ho va<<strong>br</strong> />
go tovo svih tarikata, koji su u tom<<strong>br</strong> />
historijskom trenutku po s tojali i<<strong>br</strong> />
djelovali u osmanskoj prijestolnici.<<strong>br</strong> />
Energičnom promocij om i - od<<strong>br</strong> />
prvih dana obuhvatnim prisus t -<<strong>br</strong> />
vom provjerenih pravnih i te o lo -<<strong>br</strong> />
ških škola, a uz potporu središnje<<strong>br</strong> />
osmanske vlasti - predstavnici<<strong>br</strong> />
ovih institucija uspješno su se<<strong>br</strong> />
borili protiv pri sustva bilo ka kvih<<strong>br</strong> />
neortodoksnih elemenata i praksi.<<strong>br</strong> />
Osmanski upravitelji i fe u dalni<<strong>br</strong> />
socijalni sistem je na me tnuo i provodio<<strong>br</strong> />
politiku za štite i pro mo vi -<<strong>br</strong> />
ranja isključivo sunnits kog islama,<<strong>br</strong> />
ha ne fitske pravne ško le. U tom<<strong>br</strong> />
smi slu, neposredno po dolasku i<<strong>br</strong> />
zva ničnoj uspostavi dr ž avnog i vje -<<strong>br</strong> />
rskog adminis tr a tivnog sistema,<<strong>br</strong> />
institucije države postarale su se<<strong>br</strong> />
da se svaki trag ne ortodoksije suzbije<<strong>br</strong> />
i iskorijeni. Treba li spominjati<<strong>br</strong> />
da su napori u tom pravcu učinjeni<<strong>br</strong> />
znakovito prije zvaničnog<<strong>br</strong> />
dolaska sultana cijelog sultanata:<<strong>br</strong> />
pr va zavija - ia ko u većini izvora<<strong>br</strong> />
stoji tekija - podignuta na te ritoriju<<strong>br</strong> />
Bosne i Hercegovine povjerena<<strong>br</strong> />
je šejhovima i der vi šima tarikat-i<<strong>br</strong> />
mevlevije, čiju pravovjernost pokazuje<<strong>br</strong> />
či nj enica da je prvak tog ta ri -<<strong>br</strong> />
ka ta obavljao središnji ob red inauguracione<<strong>br</strong> />
ceremonije os ma ns k ih<<strong>br</strong> />
su ltana, naime opasivanje sabljom<<strong>br</strong> />
utemeljitelja dinastije sultana<<strong>br</strong> />
Gazi-Osmana. Osim mevlevija za<<strong>br</strong> />
pra vovjernost islama na ovom po d -<<strong>br</strong> />
ru čju starali su se i tarikat-i halvetije,<<strong>br</strong> />
koje još uvijek po s to je u Bosni,<<strong>br</strong> />
Kosovu i Makedoniji; ta ri kat-i ri -<<strong>br</strong> />
fa’ije, tarikat-i nakšibe n dije, sa his -<<strong>br</strong> />
torijskim porijek lom u srednjeazijskom<<strong>br</strong> />
islamu, ta rikat-i kadirije, ka -<<strong>br</strong> />
s nije i neki drugi tarikati.<<strong>br</strong> />
75
Change language