behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ne poznavalaca respektivnih do -<<strong>br</strong> />
me na islama uglavnom su se od -<<strong>br</strong> />
vi jali na relacijama prigovora o<<strong>br</strong> />
pro fesionalizaciji imamske - ho -<<strong>br</strong> />
dži nske službe s jedne, i o pretje -<<strong>br</strong> />
ra lnom liberalitetu i nedovoljnom<<strong>br</strong> />
zna nju s druge strane.<<strong>br</strong> />
Kult svetih ljudi i narodne<<strong>br</strong> />
predaje<<strong>br</strong> />
Činjenica je da je iz predmetnog<<strong>br</strong> />
vremena mali <strong>br</strong>oj autentičnih<<strong>br</strong> />
dokumenata bilo koje vrste<<strong>br</strong> />
ko ji bi mogli poslužiti kao svjedo -<<strong>br</strong> />
ča nstvo - bilo doktrinarnih pos t -<<strong>br</strong> />
avki, bilo djelovanja ovih, nazovimo<<strong>br</strong> />
ih radi lakšeg razumjevanja<<strong>br</strong> />
he terodoksnih tarikata. Kao je -<<strong>br</strong> />
dan od mogućih razloga za to,<<strong>br</strong> />
vje rovatno može poslužiti i činje -<<strong>br</strong> />
ni ca da je ova verzija islama na s -<<strong>br</strong> />
tala, živjela i razvijala se uglavnom<<strong>br</strong> />
među neo<strong>br</strong>azovanim i vje -<<strong>br</strong> />
ro vatno nepismenim stanovniš -<<strong>br</strong> />
tvom, uglavnom kao vid usmene<<strong>br</strong> />
pre daje i tradicije. To je zasigurno<<strong>br</strong> />
i jedan od razloga zbog kojih<<strong>br</strong> />
pi sana pravila, čak i ako su po s -<<strong>br</strong> />
tojala, nisu mogla biti u potpunosti<<strong>br</strong> />
primjenjena, odnosno nisu<<strong>br</strong> />
imala gotovo nikakvu svrhu u<<strong>br</strong> />
sre dinama u kojima niko nije čak<<strong>br</strong> />
ni govorio jezikom kojima su ta<<strong>br</strong> />
pra vila mogla biti pisana, araps -<<strong>br</strong> />
kom, odnosno prije turskom i per -<<strong>br</strong> />
zi jskom. Dakle, usljed nedostat -<<strong>br</strong> />
ka pisanih izvora, učenja velikih<<strong>br</strong> />
Uči telja u različitim dijelovima<<strong>br</strong> />
is lamskog svijeta prenošena su<<strong>br</strong> />
ug lavnom usmeno, uglavnom u<<strong>br</strong> />
vi du pripovjesti o čudima i na d -<<strong>br</strong> />
na ravnim djelima svetih ljudi,<<strong>br</strong> />
ne izbježno s posljedicom da se is -<<strong>br</strong> />
ta priča halifa u različitim dijelovima<<strong>br</strong> />
sultanata razlikovala u mj -<<strong>br</strong> />
e ri u kojoj su se međusobno razli -<<strong>br</strong> />
ko vale osobenosti područja u kojima<<strong>br</strong> />
su djelovali. Bez pisanih knjiga<<strong>br</strong> />
vjerozakona i pravila, ili ma -<<strong>br</strong> />
kar propagandnih materijala, ko -<<strong>br</strong> />
BEHAR <strong>105</strong><strong>106</strong><<strong>br</strong> />
Umjetnički prikaz jeničarskih aga iz 15.<<strong>br</strong> />
stoljeća u svečanim odorama (Gentile Bellini<<strong>br</strong> />
1479.–1481.)<<strong>br</strong> />
ji bi pomogli uobličavanju stava i<<strong>br</strong> />
mišljenja u skladu sa osnovnim<<strong>br</strong> />
to kom ortodoksije, koja je vladala<<strong>br</strong> />
u prijestolnici, vremenom se razvio<<strong>br</strong> />
cijeli niz vjerovanja i manifes -<<strong>br</strong> />
ta cionih oblika u kojima je moguće<<strong>br</strong> />
prepoznati osobenosti i najdublje<<strong>br</strong> />
korijene lokalne tradicije.<<strong>br</strong> />
Kako se uglavnom radilo o ru -<<strong>br</strong> />
ral nom, slabo pismenom stanov -<<strong>br</strong> />
ništvu, koje je svoju viziju vjerovanja<<strong>br</strong> />
gradilo u okvirima usmene,<<strong>br</strong> />
pripovjedačke tradicije, onako<<strong>br</strong> />
ka ko se je babe i dede prenosili,<<strong>br</strong> />
ži vjelo s njom, nikada se ne upuštajući<<strong>br</strong> />
u teološke dubine niti is -<<strong>br</strong> />
tražujući osnove svoga vjerovanja<<strong>br</strong> />
i vjere uopće, to je ujedno bio i na -<<strong>br</strong> />
jbolji način prenošenja vjerskih<<strong>br</strong> />
istina stanovništvu osnovu čijeg<<strong>br</strong> />
kolektivnog i pojedinačnog pamćenja<<strong>br</strong> />
ionako jesu činile narodne<<strong>br</strong> />
predaje, te je stoga prilično lahko<<strong>br</strong> />
zamisliti situacije i okruženja ve -<<strong>br</strong> />
če rnjeg sijela, poslijepodnevne<<strong>br</strong> />
ka hve, zajedničkog rada na polju<<strong>br</strong> />
u kojima su postavljani temelji<<strong>br</strong> />
vje rovanja. Nije to bila sredina za<<strong>br</strong> />
govor o kompliciranim teološkim<<strong>br</strong> />
i filozofskim, odnosno teosofskim<<strong>br</strong> />
ISLAM NA BALKANU<<strong>br</strong> />
postavkama vjerskih istina, te je<<strong>br</strong> />
stoga, isto tako lahko zamisliti<<strong>br</strong> />
ma kar neke od tema koje su na<<strong>br</strong> />
tim skupovima, nekad dužim a<<strong>br</strong> />
nekad kraćim, prepričavane - ču -<<strong>br</strong> />
da velikih svetih ljudi dosegnuta<<strong>br</strong> />
vla stitom predanošću i Božijom<<strong>br</strong> />
mi lošću, a najbolji zamisliv vid i<<strong>br</strong> />
na čin ponašanja jeste oponašanje<<strong>br</strong> />
života i djela svetih ljudi. Pret po -<<strong>br</strong> />
s ta viti je stoga, da je prvi sinkre -<<strong>br</strong> />
ti čki element u kontekstu ovog<<strong>br</strong> />
ra da kult svetih ljudi. Stupovi<<strong>br</strong> />
vje rovanja, islamski i imanski ša -<<strong>br</strong> />
r ti, akaidske doktrine, fikhske<<strong>br</strong> />
za <strong>br</strong>ane i stroge zapovjesti, teško<<strong>br</strong> />
da su ikada nazivani tim imenima<<strong>br</strong> />
ili o<strong>br</strong>ađivani kao teološke po -<<strong>br</strong> />
stavke, kao uostalom ni šeri’at ni<<strong>br</strong> />
sunnet, te oni i nisu, u tom sistemu<<strong>br</strong> />
razumijevanja vjere vjerovat -<<strong>br</strong> />
no nikada jasno definirani us -<<strong>br</strong> />
taljenim pojmovnikom.<<strong>br</strong> />
Vremenom, čini se, pokazavši<<strong>br</strong> />
sv oju praktičnost, ovaj metod po -<<strong>br</strong> />
stao je popularan, te je zasigurno<<strong>br</strong> />
svaki Bošnjak u stanju, makar<<strong>br</strong> />
sje titi se ako ne i ispričati cijeli<<strong>br</strong> />
niz poučnih priča punih preporuka,<<strong>br</strong> />
savjeta, za<strong>br</strong>ana i strogih za -<<strong>br</strong> />
po vjesti čiji glavni likovi često va -<<strong>br</strong> />
ri raju od jednog do drugog kraja<<strong>br</strong> />
zemlje, ali u kojima je, nakon ma -<<strong>br</strong> />
lo udubljivanja lahko prepoznati<<strong>br</strong> />
predaju (hadis) Allahovog Poslanika<<strong>br</strong> />
Muhammeda (s.a.v.a.), fikhsko<<strong>br</strong> />
pravilo, elemente akaidske<<strong>br</strong> />
dok trine, ali i narodnu mudrost i<<strong>br</strong> />
do sjetljivost. Središte ovoga kružnog<<strong>br</strong> />
omotača nije fiksirano, a prostor<<strong>br</strong> />
između labilnog središta i<<strong>br</strong> />
obo la priče, odnosno od religijs -<<strong>br</strong> />
kog povoda i načina njegovog pre -<<strong>br</strong> />
no šenja često je prazno, te tako<<strong>br</strong> />
ni je nemoguće da se u tom pros -<<strong>br</strong> />
toru nađu i elementi lokalne tradicije,<<strong>br</strong> />
likova i događaja nepoznatog<<strong>br</strong> />
porijekla, i drugih osobenosti<<strong>br</strong> />
koje karakteriziraju prilagođavanje<<strong>br</strong> />
datoj situaciji.<<strong>br</strong> />
65
Change language