behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
KNJIŽEVNI FENOMENI<<strong>br</strong> />
Da su snjezi, već bi okopnuli,<<strong>br</strong> />
Labutove, već bi poletjeli,<<strong>br</strong> />
Nisu snjezi, nit’ su labutove,<<strong>br</strong> />
Nego šator age Asan-age.<<strong>br</strong> />
On boluje u ranami ljutim.<<strong>br</strong> />
(Fortis)<<strong>br</strong> />
Pjesnik nakon toga opisuje u<<strong>br</strong> />
borbi ranjenog Asanagu kojega<<strong>br</strong> />
us koro dolaze posjetiti majka i<<strong>br</strong> />
se stra, a supruga mu od stida<<strong>br</strong> />
(stih: ‘a ljubovca od stida ne mo g -<<strong>br</strong> />
la’) ne dolazi. To je i pokretač tra -<<strong>br</strong> />
gi čne radnje; Asanaga šalje su p -<<strong>br</strong> />
ru zi, s kojom ima petoro djece, ot -<<strong>br</strong> />
pu sno pismo i ne želi je vidjeti<<strong>br</strong> />
kad se vrati u dvor. Beg Pintorović,<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>at Asanaginičin, dolazi na -<<strong>br</strong> />
kon toga po sestru i odvodi je s<<strong>br</strong> />
na mjerom da je uda za novoga<<strong>br</strong> />
pro sca, Imotskog kadiju. Asana -<<strong>br</strong> />
gi nica nevoljko ostavlja djecu i u<<strong>br</strong> />
tu zi i strahu odlazi iz dvora na t -<<strong>br</strong> />
rag k obitelji. Uskoro kreće u sva -<<strong>br</strong> />
d benoj povorci prema novom mladoženji<<strong>br</strong> />
u Imotskom, ali mora pro -<<strong>br</strong> />
ći pokraj Asanaginih dvora. Tu<<strong>br</strong> />
su sreće svoju djecu koju bogato<<strong>br</strong> />
da riva, a Asanaga joj se o<strong>br</strong>aća<<strong>br</strong> />
gru bim riječima, ne vidjevši nje -<<strong>br</strong> />
zi nu žalost i ljubavni jad. Od tih<<strong>br</strong> />
riječi junakinja na mjestu pogiba:<<strong>br</strong> />
Kad to čula Asanaginica,<<strong>br</strong> />
bilim licem zemlji udarila,<<strong>br</strong> />
u put se je dušom rastavila<<strong>br</strong> />
od žalosti gledajuć sirota.<<strong>br</strong> />
(Fortis)<<strong>br</strong> />
Stih originala je deseterački s<<strong>br</strong> />
ce zurom ili pauzom iza četvrtog<<strong>br</strong> />
slo ga bez vidljive rime.<<strong>br</strong> />
Prijevodi koji su proslavili<<strong>br</strong> />
baladu<<strong>br</strong> />
Fortis pjesmu u putopisu do -<<strong>br</strong> />
nosi u izvornoj verziji, na jeziku<<strong>br</strong> />
Morlaka, pod naslovom ‘Žalostna<<strong>br</strong> />
pjesanca plemenite Asan-aginice’,<<strong>br</strong> />
a paralelno daje i talijanski<<strong>br</strong> />
pri jevod pjesme u jedanaestercu.<<strong>br</strong> />
24<<strong>br</strong> />
Imotsko pučko razumijevanje Asanaginičine poetike<<strong>br</strong> />
Glavni likovi balade turski su dostojanstvenici iz vremena njihove<<strong>br</strong> />
vladavine područjem Dalmatinske zagore, a pjesma je po svemu<<strong>br</strong> />
narodna, i spjevana i us me no prenošena u narodu koji ju potpuno<<strong>br</strong> />
doživljavao kao svoju. Tu se javlja dihotomija: otkud puk u poeziji<<strong>br</strong> />
opjevava Turke, na rod drugačije vjere od njihove, doživljavane<<strong>br</strong> />
strancima i okupatorima? Jedno posve lokalno ob ja šnjenje, doduše<<strong>br</strong> />
prilično nategnuto, veli kako je Asanaginičina nesretna sudbina i<<strong>br</strong> />
njezin odnos s mužem kršćanskom pjesniku ili pjesnikinji bio uzorak<<strong>br</strong> />
kojim će pokazati kako su moćnici, Turci, zapravo duboko nesretni<<strong>br</strong> />
ljudi u čije se ponašanje i običaje ne va lja ugledati. Drugi vrlo<<strong>br</strong> />
značajan moment, kojim se pjesma pripi su je kršćanima, svadbena je<<strong>br</strong> />
po vo rka na konjima koja, koliko god kratko spomenuta, podsjeća na<<strong>br</strong> />
tipičnu morlačku svadbu gdje se na konjima jaše od mladenke do<<strong>br</strong> />
mladoženjine kuće.<<strong>br</strong> />
In teres za Asanaginicu počinje<<strong>br</strong> />
sve više rasti, pri<strong>br</strong>ajaju se novi<<strong>br</strong> />
pri jevodi koji baladu do danas či -<<strong>br</strong> />
ne jednim od naših najprevođenijih<<strong>br</strong> />
djela. Nakon Fortisova, 1775.<<strong>br</strong> />
pojavljuje se prijevod C. Werthesa<<strong>br</strong> />
na njemački, zatim 1778. u<<strong>br</strong> />
He rderovoj zbirci ‘Volkslieder’<<strong>br</strong> />
ano niman, Goetheov prijevod ko -<<strong>br</strong> />
jega autor tek godinu dana kasnije<<strong>br</strong> />
potpisuje. Goethe nije poznavao<<strong>br</strong> />
jezik Morlaka pa se služi Fortisovim<<strong>br</strong> />
talijanskim, Werthesovim<<strong>br</strong> />
njemačkim prijevodom i ori -<<strong>br</strong> />
gi nalom pjesme. Goethe radi naj -<<strong>br</strong> />
bo lji prijevod jer pjesmi vraća iz -<<strong>br</strong> />
vo rni deseterac kojemu su i ova<<strong>br</strong> />
dru ga dvojica prevoditelja dodala<<strong>br</strong> />
je dan slog. Prijevodi balade po s -<<strong>br</strong> />
ta ju sve <strong>br</strong>ojniji (W. Scott, A. Mi -<<strong>br</strong> />
c kiewicz, Puškin, Nodier, Mérimée,<<strong>br</strong> />
Grimm…), te se stječe do -<<strong>br</strong> />
jam da je izvorna narodna duša<<strong>br</strong> />
nadišla korice u koje je smještena<<strong>br</strong> />
i vinula se u slobodu, ostavljajući<<strong>br</strong> />
opatu Fortisu samo zaslugu da<<strong>br</strong> />
bu de glasonoša poeziji koja je<<strong>br</strong> />
cva la u skrovitoj anonimnosti
Change language