behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
je stoljećima prije njega na tom<<strong>br</strong> />
području bila okosnica osmanskog<<strong>br</strong> />
dijela naslijeđa Rimskog Ca -<<strong>br</strong> />
r stva: etnička i kulturna eliminacija<<strong>br</strong> />
Grka i Armenaca, u to vrijeme<<strong>br</strong> />
većinskog stanovništva Ana -<<strong>br</strong> />
do lije, a potom i manjina poput<<strong>br</strong> />
Ku rda te stvaranje laičke nacio -<<strong>br</strong> />
na lističke republike.<<strong>br</strong> />
Tisućljetni suživot Armenaca i<<strong>br</strong> />
muslimana nestao je početkom<<strong>br</strong> />
20. stoljeća u jednom naraštaju.<<strong>br</strong> />
Kada je 1919. započela njegova<<strong>br</strong> />
vo jna kampanja u Anadoliji glav -<<strong>br</strong> />
ni izvanjski izvor novca i zaliha<<strong>br</strong> />
bi li su ruski boljševici iz ‘paralelne’<<strong>br</strong> />
revolucije sa svim gore navedenim<<strong>br</strong> />
ciljevima, metodama, teh -<<strong>br</strong> />
ni kom, inozemnom potporom, ra -<<strong>br</strong> />
z ličitom ideološkom platformom,<<strong>br</strong> />
ali gotovo istim rezultatima. Ma -<<strong>br</strong> />
so vna strijeljanja, smrt, bijeda<<strong>br</strong> />
kao rezultat deportacije grčkog<<strong>br</strong> />
sta novništva s obale Male Azije,<<strong>br</strong> />
na dopunjeni dolaskom “Tribunala<<strong>br</strong> />
neovisnosti” u Samsun 1921.,<<strong>br</strong> />
slanje koljača poput “Hromog<<strong>br</strong> />
Osmana” i okrutnog Nurettin-pa -<<strong>br</strong> />
še u oblasti kurdskih Alevita, iza -<<strong>br</strong> />
z valo je zgražanje Zapada do či -<<strong>br</strong> />
jeg mišljenja je Atatürku narav -<<strong>br</strong> />
no bilo stalo. Godine 1922., na<<strong>br</strong> />
dan pada bastilje, pukovnik Mougin<<strong>br</strong> />
organizira prijem u Ankari<<strong>br</strong> />
gdje se povlače paralele između<<strong>br</strong> />
tu rske i francuske revolucije, no<<strong>br</strong> />
već početkom rujna vojska ulazi u<<strong>br</strong> />
Smirnu. Armenska je četvrt na -<<strong>br</strong> />
padnuta odmah, a novoimenovani<<strong>br</strong> />
vojni zapovjednik Izmira Nu re -<<strong>br</strong> />
ttin osobno izbacuje grčkog arhiepiskopa<<strong>br</strong> />
Hrizostoma iz guvernerove<<strong>br</strong> />
rezidencije kojega masa linčuje<<strong>br</strong> />
pred očima francuske patrole.<<strong>br</strong> />
13. rujna u (opljačkanom) ar -<<strong>br</strong> />
me nskom dijelu izbija požar koji<<strong>br</strong> />
uni štava tri četvrtine grada, a<<strong>br</strong> />
poš teđuje tek tursku i židovsku<<strong>br</strong> />
četvrt. U izvještaju zastupnicima<<strong>br</strong> />
an karske skupštine početkom<<strong>br</strong> />
BEHAR <strong>105</strong><strong>106</strong><<strong>br</strong> />
Čitav niz mitobiografskih<<strong>br</strong> />
o<strong>br</strong>azaca neodoljivo asociraju<<strong>br</strong> />
više program nego<<strong>br</strong> />
vjerodostojnost službene<<strong>br</strong> />
političke hagiografije: nepoznat<<strong>br</strong> />
datum rođenja; nakon dolaska na<<strong>br</strong> />
vlast službeno utvrđen 19.<<strong>br</strong> />
svibnja, do danas u Turskoj<<strong>br</strong> />
slavljen sletovima na stadionu i<<strong>br</strong> />
zvan “Dan mladosti”; pod<<strong>br</strong> />
prijetnjom visokih zatvorskih<<strong>br</strong> />
kazni negiranje ili samo<<strong>br</strong> />
spominjanje armenskog<<strong>br</strong> />
genocida; za<strong>br</strong>ana derviških<<strong>br</strong> />
redova; progon religije iz javnoga<<strong>br</strong> />
života; pretvaranje džamija i<<strong>br</strong> />
tekija u muzeje; ukinuće<<strong>br</strong> />
sultanata i kalifata (1924.);<<strong>br</strong> />
uvođenje modernog tj.<<strong>br</strong> />
zapadnjačkog načina odijevanja i<<strong>br</strong> />
latiničnog pisma; članstvo u<<strong>br</strong> />
tajnim društvima i<<strong>br</strong> />
nacionalističkim grupacijama<<strong>br</strong> />
PRIKAZI I KRITIKE<<strong>br</strong> />
stu denog Kemal Paša požar Izmira<<strong>br</strong> />
uopće ne spominje, ali u pismu<<strong>br</strong> />
jednom prijatelju Latifa Hanım<<strong>br</strong> />
citira njegov komentar za vrijeme<<strong>br</strong> />
katastrofe: “Neka gori, neka se<<strong>br</strong> />
sru ši”. Mango citira dnevnik na -<<strong>br</strong> />
ci onalističkog novinara koji priz -<<strong>br</strong> />
n aje da su požar začeli i namjerno<<strong>br</strong> />
širili pljačkaši uz blagoslov<<strong>br</strong> />
“za drtog fanatika i demagoga<<strong>br</strong> />
Nu rettin-paše”.<<strong>br</strong> />
Zapadna Anadolija, najbogatije<<strong>br</strong> />
i najrazvijenije područje Turskoga<<strong>br</strong> />
Carstva bila je u ruševinama<<strong>br</strong> />
kao rezultat filogrčke politike<<strong>br</strong> />
premijera Lloyda Georgea, dok je<<strong>br</strong> />
Andrew Ryan, dragoman <strong>br</strong>itanskoga<<strong>br</strong> />
visokog povjerenstva op ra -<<strong>br</strong> />
v davao <strong>br</strong>itansku politiku tvrdeći<<strong>br</strong> />
da je pokušavala zaštititi kršćanske<<strong>br</strong> />
zajednice. Sve je završilo njihovim<<strong>br</strong> />
uništenjem, a na upadljiv<<strong>br</strong> />
na čin nalikuje onome što se po s -<<strong>br</strong> />
ljednjih desetak godina u tom<<strong>br</strong> />
smi slu događa u Iraku, Egiptu i<<strong>br</strong> />
Siriji.<<strong>br</strong> />
Što se tiče islama, Atatürkovo<<strong>br</strong> />
ru šenje kalifata, zatvaranje derviških<<strong>br</strong> />
tekija, sve do radikalnog<<strong>br</strong> />
totalitarizma i diktata narodne<<strong>br</strong> />
sku pštine čak i u pitanjima odijevanja<<strong>br</strong> />
(Vlada 25.11.1919. donosi<<strong>br</strong> />
za kon (!) kojim određuje “šešir<<strong>br</strong> />
kao zajedničko pokrivalo glave<<strong>br</strong> />
tu rskoga naroda... i za<strong>br</strong>anjuje<<strong>br</strong> />
ob i čaje tome suprotne”…), njegova<<strong>br</strong> />
strahovlada - osim što je para -<<strong>br</strong> />
le lna s do<strong>br</strong>o poznatim srodnim<<strong>br</strong> />
li kovima toga razdoblja u teoriji i<<strong>br</strong> />
praksi, i nemilosrdnim nasiljem<<strong>br</strong> />
nad vlastitim stanovništvom u<<strong>br</strong> />
ime nacionalne socijalističke id e -<<strong>br</strong> />
o logije s primjesama progresisti -<<strong>br</strong> />
čk og politikantskog fraziranja<<strong>br</strong> />
(“napredak”, “budućnost”, “jedna -<<strong>br</strong> />
ko st”, “sloboda” i sl.) - nakon uda -<<strong>br</strong> />
ra na manjine obara se u prvom<<strong>br</strong> />
re du na ‘povijesnog neprijatelja’.<<strong>br</strong> />
Još kao mladi časnik turske vojske<<strong>br</strong> />
Kemal Paša njeguje kontakte<<strong>br</strong> />
149
Change language