behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
oni imaju svoj zaseban nepravilan<<strong>br</strong> />
način govora… Mnogi znaju ta -<<strong>br</strong> />
kođe i hrvatski, halijski (ga li ye),<<strong>br</strong> />
slovenski (islovos) i talijanski jezik.<<strong>br</strong> />
Imaju svoje uvažene i pošto va ne<<strong>br</strong> />
istorije. Brojevi su im, opet, kao u<<strong>br</strong> />
bošnjačkom jeziku: jedno (yed lo) =<<strong>br</strong> />
1, dva (divva) = 2, tri = 3… 17<<strong>br</strong> />
Bosanski poturi<<strong>br</strong> />
Bosanski poturi su prije takozvane<<strong>br</strong> />
poturice nego potareni, a nji -<<strong>br</strong> />
hovo vjerovanje u Parakleta, naja -<<strong>br</strong> />
v ljenog slijedećeg i posljed njeg Bo -<<strong>br</strong> />
ži jeg poslanika, Muhammeda<<strong>br</strong> />
(s.a.v.a.), potpuno se poklapa sa te -<<strong>br</strong> />
meljnom islamskom ortodoksijom,<<strong>br</strong> />
bez obzira na sljedbu, po kojoj je<<strong>br</strong> />
suština evanđelja’ u zna čenju ‘do -<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>a vijest’ u stvari na java dolaska<<strong>br</strong> />
Obećanoga od pra iskona, Hvaljenoga<<strong>br</strong> />
- Ahmeda, Iz bavitelja i Iskupitelja<<strong>br</strong> />
- šefa’atčiju, kako bi rekli<<strong>br</strong> />
stari Bošnjaci… Noel Malcolm 18 (u<<strong>br</strong> />
priredbi prof. Hamde Ćame), piše,<<strong>br</strong> />
Poturi, tajanstveni element u<<strong>br</strong> />
vje rskoj historije Bosne, koji, po<<strong>br</strong> />
mi šljenju nekih autora, upućuje na<<strong>br</strong> />
vezu između islama i srednjovjekovne<<strong>br</strong> />
Crkve bosanske. Prvobitno<<strong>br</strong> />
zna čenje ove riječi nije jasno. Obično<<strong>br</strong> />
se odnosilo na islamizirane ili<<strong>br</strong> />
poturčene bosanske Slavene prilično<<strong>br</strong> />
rustikalne i provincijalne sorte<<strong>br</strong> />
koji su možda zadržali neke krš -<<strong>br</strong> />
ćanske običaje. Neki su autori tvrdili<<strong>br</strong> />
da riječ potur potiče od riječi<<strong>br</strong> />
pataren. Ova se pretpostavka mora<<strong>br</strong> />
odbaciti iz jednostavnog razloga<<strong>br</strong> />
što je pataren talijanski ili du<strong>br</strong>ovački<<strong>br</strong> />
izraz i što ga sami Bosanci<<strong>br</strong> />
nikad nisu upotrebljavali. Potur je,<<strong>br</strong> />
s druge strane, izraz koji su od 16.<<strong>br</strong> />
do 18. stoljeća upotrebljavali Bo -<<strong>br</strong> />
sanci i Turci. Narodna etimologija<<strong>br</strong> />
drži da je to skraćena verzija bo -<<strong>br</strong> />
sanske riječi Polu-turčin, što ima<<strong>br</strong> />
neke veze s načinom na koji se upotrebljavala<<strong>br</strong> />
u tom razdoblju. Drugo<<strong>br</strong> />
je slično mi šljenje, da je riječ potekla<<strong>br</strong> />
od bo sanskoga glagola poturčiti<<strong>br</strong> />
se. Me đutim, u najstarijim sačuvanim<<strong>br</strong> />
zapisima ta riječ nije navedena<<strong>br</strong> />
na hrvatskom ili srpskom, ne go<<strong>br</strong> />
na turskom jeziku. Pošto su bo san -<<strong>br</strong> />
ski muslimani 1515. godine sk lo -<<strong>br</strong> />
pili s državom poseban sporazum<<strong>br</strong> />
da šalju svoje sinove na izo<strong>br</strong>azbu<<strong>br</strong> />
u Istanbul, osmanski su slu žbenici<<strong>br</strong> />
svrstali tu djecu pod za jednički na -<<strong>br</strong> />
ziv potur kad su ih upu ćivali u sultansku<<strong>br</strong> />
palatu. Vi še carskih ukaza<<strong>br</strong> />
iz razdoblja u pe riodu 1565-1589.,<<strong>br</strong> />
omogučilo je po turima da im sinovi<<strong>br</strong> />
postanu adž emi (acemi) oglani,<<strong>br</strong> />
članovi el ite birane iz redova novaka<<strong>br</strong> />
sistema devširme, riječ potur<<strong>br</strong> />
up otreb lja va se u tim ukazima kao<<strong>br</strong> />
opći na ziv za islamizirane bosanske<<strong>br</strong> />
Sla vene.<<strong>br</strong> />
Najraniji pisani izvor koji upo t -<<strong>br</strong> />
rebljava taj naziv jest niz zakona<<strong>br</strong> />
donesenih (1539.) isključivo za Bo -<<strong>br</strong> />
snu. I tu potur jednostavno zna či<<strong>br</strong> />
muslimanski narod u Bos ni. Je dan<<strong>br</strong> />
drugi turski izvor, za pi snik tu rske<<strong>br</strong> />
parnice vođene u Sa ra jevu 1566.,<<strong>br</strong> />
razlikuje poture, ko ji su očito lokalni<<strong>br</strong> />
stanovnici Bo s ne, od drugih mu -<<strong>br</strong> />
slimana. A tursko-bo sanski rječnik<<strong>br</strong> />
Makbuli ‘arif, Mehmeda Havaji<<strong>br</strong> />
Uskufija, iz 1631., 19 riječ potur prevodi<<strong>br</strong> />
jednostavno kao seljanin. S<<strong>br</strong> />
obzirom na ovo svje dočanstvo,<<strong>br</strong> />
čudno je što ni jedan od naučnika<<strong>br</strong> />
koji su razbijali sebi glavu oko tog<<strong>br</strong> />
pitanja nije ni kad ponudio naj jed -<<strong>br</strong> />
nostav nije rješenje, a to je da izraz<<strong>br</strong> />
ISLAM NA BALKANU<<strong>br</strong> />
po tur dolazi od turske riječi potur.<<strong>br</strong> />
Ta riječ oz na čava vrstu vrećastih,<<strong>br</strong> />
naboranih hlača (tur. pot znači<<strong>br</strong> />
bora), kakve nose seljaci i kakve su<<strong>br</strong> />
bile uobičajene na zapadu Balkana.<<strong>br</strong> />
Riječ je prešla i u albanski je zik<<strong>br</strong> />
kao poture, što albanski Aka de mi -<<strong>br</strong> />
jin rječnik definira kao široke<<strong>br</strong> />
muške hla če kakve se nose u nekim<<strong>br</strong> />
dijelovima Albanije, iz ra đene od<<strong>br</strong> />
grubog bi jelog pusta ili sukna. Turska<<strong>br</strong> />
ri ječ poturlu, koja označava<<strong>br</strong> />
nekoga ko nosi potur, također ima<<strong>br</strong> />
opće zna čenje seljak, te se stoga<<strong>br</strong> />
čini vje rojatnim da je to prvobitno<<strong>br</strong> />
bio tek pogrdan iz raz za one bosanske<<strong>br</strong> />
Sla vene koji su, iako preo<strong>br</strong>aćeni<<strong>br</strong> />
na islam, oči to ostali primitivci u<<strong>br</strong> />
osmanskim očima.<<strong>br</strong> />
Temeljem toga, i s obzirom na<<strong>br</strong> />
ono što znamo o mješavini krš ća n -<<strong>br</strong> />
skih i islamskih običaja u Bosni,<<strong>br</strong> />
neka kasnija spominjanja potura u<<strong>br</strong> />
Bosni ne izgledaju nam više ta ko<<strong>br</strong> />
tajanstvena. Jedan je katolik iz -<<strong>br</strong> />
vijestio habsburški dvor (1599.),<<strong>br</strong> />
da u pograničnim oblastima Bos ne<<strong>br</strong> />
ima mnogo potura koji su zadržali<<strong>br</strong> />
kršćanska imena i ostali u duši<<strong>br</strong> />
kršćani. Dodao je da bi se oni, kad<<strong>br</strong> />
bi se oslobodili Turaka, drage volje<<strong>br</strong> />
ponovo pokrstili. Nije nikakvo ču -<<strong>br</strong> />
do ako je to izjavio neko ko se na -<<strong>br</strong> />
dao da će ga osloboditi susjedna<<strong>br</strong> />
kršćanska velesila; a ne smijemo<<strong>br</strong> />
smetnuti s uma ni činjenicu da je<<strong>br</strong> />
to zapisano negdje usred du gog<<strong>br</strong> />
osmansko-habsburškog rata, kad<<strong>br</strong> />
je bio znatno povećan teret nameta<<strong>br</strong> />
i vojnih obaveza na bosanske mu s -<<strong>br</strong> />
li mane. Jednostavno je suvišno u<<strong>br</strong> />
ovaj iskaz učitavati bilo kakav<<strong>br</strong> />
znak ezoterične kriptobogumilske<<strong>br</strong> />
vje rske tradicije. Jedan drugi<<strong>br</strong> />
17 Ćelebi, E, Putopis, preveo Hazim Šabanović, Sarajevo Publishing, 1996, str. 91-92.<<strong>br</strong> />
18 Malcolm, N, Bosnia: A Short History, New York University Press, New York, 1994.<<strong>br</strong> />
19 Prvi rječnik bosanskoga jezika (iz 1631. godine) spominje i Evlija Ćelebija: Učenjaci i pjesnici šeher-Sarajeva napisali su jedan<<strong>br</strong> />
rječnik na bosanskom jeziku u stihovima, po uzoru na perzijsku knjigu Šahidi, iz koga su ovdje prenesena dva metruma. Ćelebi,<<strong>br</strong> />
E, Putopis, preveo Hazim Šabanović, Sarajevo Publishing, 1996., stranica 121.<<strong>br</strong> />
BEHAR <strong>105</strong><strong>106</strong><<strong>br</strong> />
71
Change language