behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ISLAM NA BALKANU<<strong>br</strong> />
svr ha bila da odvrate nesreću, iz -<<strong>br</strong> />
li ječe od bolesti, osiguraju do<strong>br</strong>e<<strong>br</strong> />
prinose, i tako dalje. 8<<strong>br</strong> />
Čak i moderna, da ne spomi -<<strong>br</strong> />
nje mo tradicionalnu sociološku i<<strong>br</strong> />
an troplošku znanost i istraživanja,<<strong>br</strong> />
neprekidno dokazuju da, ka -<<strong>br</strong> />
da jedna osoba ili grupa ljudi is -<<strong>br</strong> />
tog religijskog zaleđa, primijene<<strong>br</strong> />
re ligijski okvir, odnosno konverti -<<strong>br</strong> />
ra ju, oni u prvi mah, a u do<strong>br</strong>oj<<strong>br</strong> />
mje ri i kasnije, ne napuštaju u po -<<strong>br</strong> />
t punosti svo naslijeđe prethod ne<<strong>br</strong> />
kulturne, civilizacijske i religi j ske<<strong>br</strong> />
tradicije. Naime, iako nastoje iz -<<strong>br</strong> />
vanjski, manifestaciono, us vo jiti i<<strong>br</strong> />
pokazati svoju potpunu pri pa d -<<strong>br</strong> />
nost novo-prihvaćenog vje r skog<<strong>br</strong> />
ok vira, oni u stvari, u prvi mah<<strong>br</strong> />
na puštaju odnosno odriču se sa -<<strong>br</strong> />
mo onog dijela vjerovanja i tra di -<<strong>br</strong> />
cije koji se neposredno protivi te -<<strong>br</strong> />
meljnim načelima prihvaćene re -<<strong>br</strong> />
ligijske tradicije. Reći ćemo ne ki,<<strong>br</strong> />
a u stvari mnogi elementi nji ho ve<<strong>br</strong> />
prethodne kulture, čak i ne s v je s -<<strong>br</strong> />
no, i dalje nastavljaju biti dje latni<<strong>br</strong> />
i zaklonjeni izvanjskom fo rmom<<strong>br</strong> />
nove religije. Naravno, vre menom<<strong>br</strong> />
i saznavanjem, zadrž a ni dijelovi<<strong>br</strong> />
stare tradicije ili se po tpuno na -<<strong>br</strong> />
pu štaju kompenzirani no vim ili se<<strong>br</strong> />
u određenoj mjeri sta paju sa no -<<strong>br</strong> />
vim vjerovanjima. Me đutim, taj<<strong>br</strong> />
pro ces, od slučaja do slučaja, mo -<<strong>br</strong> />
že biti duži ili kra ći, različitog<<strong>br</strong> />
intenziteta i obuhvata, neuravno -<<strong>br</strong> />
te ženog kvaliteta unu tar svih za -<<strong>br</strong> />
o stavština iz proš losti, te potpuno<<strong>br</strong> />
ovisi o nekoliko či nilaca u rasponu<<strong>br</strong> />
od individualne snage vjere do<<strong>br</strong> />
ob razovne odnosno socijalne skupine<<strong>br</strong> />
i razine.<<strong>br</strong> />
Gotovo da je gore navedena tvr -<<strong>br</strong> />
dnja u potpunosti tačna za sva ki<<strong>br</strong> />
vremenski period, svako ge og raf -<<strong>br</strong> />
62<<strong>br</strong> />
sko podneblje, te za svaki et ničku<<strong>br</strong> />
odnosno socijalnu skupinu koja je<<strong>br</strong> />
prihvatala islam širenjem Os ma -<<strong>br</strong> />
n skog sultanata. Bilo bi sasvim<<strong>br</strong> />
nerealno i pomalo uto pi stički po v -<<strong>br</strong> />
j erovati da je islam do<strong>br</strong>ih Bošnjana<<strong>br</strong> />
koji su se, na vod no, hvatali za<<strong>br</strong> />
uzengije konja su ltan Fatih Mehmed-hana<<strong>br</strong> />
II. pod razumijevao ma -<<strong>br</strong> />
ni festaciono ili suštinski išta više<<strong>br</strong> />
od svjedočenja Božijeg Jedinstva<<strong>br</strong> />
(kelime-i tev hid). U stvari, savre -<<strong>br</strong> />
me ni his to ričarski i filološki nalazi<<strong>br</strong> />
umnogome ispravljaju nacionalromantičarske<<strong>br</strong> />
tvrdnje o toku, in -<<strong>br</strong> />
te nzitetu, obimu i kvalitetu novih<<strong>br</strong> />
mu slimana.<<strong>br</strong> />
Nema znakova ni podataka o to -<<strong>br</strong> />
me da su se starješine ili pripa d nici<<strong>br</strong> />
Crkve bosanske priklonili Os ma -<<strong>br</strong> />
nlijama. Naprotiv, poznato je da se<<strong>br</strong> />
gost Radin, jedan od naj u gle d nijih<<strong>br</strong> />
preostalih crkvenih sta r je ši na i<<strong>br</strong> />
utjecajni dvorjanin her cega Stje pa -<<strong>br</strong> />
na, o<strong>br</strong>atio 1466. Ve neciji s mo lbom<<strong>br</strong> />
da sa 50-60 pri padnika svo je sljedbe<<strong>br</strong> />
i zakona pređe na nje nu teritoriju,<<strong>br</strong> />
uz uvjet da tamo za dr že svoju<<strong>br</strong> />
vje ru. Izgleda da mu se pa stva sve -<<strong>br</strong> />
la na svega 50-60 slje d be nika, uk -<<strong>br</strong> />
lju čujući tu, vje ro va t no, i onih četrdeset<<strong>br</strong> />
‘naj tvr do kor ni jih’ (ko ji su<<strong>br</strong> />
1459. po tražili utočište pred prisilnim<<strong>br</strong> />
pre o<strong>br</strong>aćivanjem na ka to li ča n -<<strong>br</strong> />
stvo ko je je provodio bo sanski kralj<<strong>br</strong> />
To maš). 9<<strong>br</strong> />
Jasno da prihvataćanje i odbacivanje<<strong>br</strong> />
drugih vjerskih tradicija<<strong>br</strong> />
nije djelo jednog trenutka, naprotiv,<<strong>br</strong> />
to je proces, i to proces koji tra -<<strong>br</strong> />
je stoljećima, pa i danas. Sa as pe -<<strong>br</strong> />
k ta ovog rada, osobito ovog po -<<strong>br</strong> />
glavlja, međutim, zanimljivost<<strong>br</strong> />
sku pine novih muslimana ne pre -<<strong>br</strong> />
staje njihovim deklarativnim pri -<<strong>br</strong> />
hva tanjem nove vjere, ona tu tek<<strong>br</strong> />
počinje. Naime, temeljem op tužbi<<strong>br</strong> />
izrečenih protiv hamzevija, u oba<<strong>br</strong> />
velika procesa, u prvi plan iz bija<<strong>br</strong> />
navodna heterodoksija na z načena<<strong>br</strong> />
cijelim nizom izvanjskih ele me na -<<strong>br</strong> />
ta koji u velikoj mjeri po d sjećaju<<strong>br</strong> />
na sinkretistički uobličeno pona -<<strong>br</strong> />
ša nje i djelovanje, prije ne go na<<strong>br</strong> />
vjerovanje.<<strong>br</strong> />
Zablude o islamizaciji Bosne<<strong>br</strong> />
Valja spomenuti još jednu po g -<<strong>br</strong> />
re šnu teoriju o islamizaciji Bosne<<strong>br</strong> />
- teoriju u koju još mnogi vjeruju<<strong>br</strong> />
iako su je opovrgnula historijska<<strong>br</strong> />
istraživanja još u tridesetim godinama<<strong>br</strong> />
dvadesetog stoljeća - a pre -<<strong>br</strong> />
ma kojoj je, nakon turskog osva ja -<<strong>br</strong> />
nja Bosne, lokalno kršćansko ple -<<strong>br</strong> />
m stvo en bloc prešlo na islam ka -<<strong>br</strong> />
ko bi zadržalo svoje feudalne po -<<strong>br</strong> />
sjede. Ta teorija, koju je u de ve t -<<strong>br</strong> />
naestom stoljeću propagirao i po -<<strong>br</strong> />
pularizirao franjevac i slavens ki<<strong>br</strong> />
na cionalist Ivan Franjo Jukić, po -<<strong>br</strong> />
najprije u svojoj historiji Bosne<<strong>br</strong> />
ko ju je 1851. objavio pod pseudonimom<<strong>br</strong> />
Slavoljub Bošnjak, u kojoj<<strong>br</strong> />
se, među ostalim, o muslimans koj<<strong>br</strong> />
aristokraciji u Bosni tvrdi da su,<<strong>br</strong> />
…potekli od loših kršćana koji<<strong>br</strong> />
su se pomuslimanili zato što su<<strong>br</strong> />
sa mo tako mogli očuvati svoju ze -<<strong>br</strong> />
mlju... Nova vjera osigurala im je<<strong>br</strong> />
vlasništvo i bogatstvo, oslobodila<<strong>br</strong> />
ih je svih nameta i dažbina i omo -<<strong>br</strong> />
gu ćila da se slobodno odaju svak -<<strong>br</strong> />
om poroku, svakom zlodjelu, a sve<<strong>br</strong> />
radi toga da mogu živjeti kao velika<<strong>br</strong> />
gospoda bez truda i muke. 10<<strong>br</strong> />
Ovo, jasno, <strong>br</strong>ojni su pokazatelji,<<strong>br</strong> />
nipošto nije tačan opis položaja<<strong>br</strong> />
nijednog bosanskog plemića<<strong>br</strong> />
ko ji je zadržao svoje imanje: zemlja<<strong>br</strong> />
mu je pretvorena u timar, a on<<strong>br</strong> />
8 Malcolm, N, Bosnia: A Short History, (u priredbi prof. Hamde Ćame), Nev York University Press, Nev York, 1994.<<strong>br</strong> />
9 Imamović, M. Historija Bošnjaka, Bošnjačka <strong>zajednica</strong> kulture Preporod, Sarajevo, 1998., str. 91.<<strong>br</strong> />
10 Jukić, I. F, Zemljopis i poviestnica Bosne, str. 143, u Andrić, I, Razvoj duhovnog života u Bosni, str. 20.
Change language