behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Mapa Bosanskog pašaluka iz 1606. godine<<strong>br</strong> />
ima nečega vjerodostojnog u toj<<strong>br</strong> />
tvr dnji, Crkva bosanska i velik<<strong>br</strong> />
po rast islamskog naroda u Bosni<<strong>br</strong> />
dvi je su najizrazitije značajke bo -<<strong>br</strong> />
sa nske historije, a prva završava<<strong>br</strong> />
go tovo istovremeno kada druga<<strong>br</strong> />
za počinje. Što bi moglo biti priro -<<strong>br</strong> />
dnije nego pretpostaviti da jedno<<strong>br</strong> />
objašnjava drugo? Ipak, ta je teorija<<strong>br</strong> />
u svojoj najjednostavnijoj fo r -<<strong>br</strong> />
mi očito netačna. Ta se dva fenomena<<strong>br</strong> />
mogu dovesti u neku vezu,<<strong>br</strong> />
ali je ta veza tek posredna.<<strong>br</strong> />
Proces islamizacije trajao je …<<strong>br</strong> />
kroz više naraštaja. Ako su glavni<<strong>br</strong> />
izvor novopečenih muslimana u<<strong>br</strong> />
svom tom razdoblju bili pripadnici<<strong>br</strong> />
Crkve bosanske, onda bi valjalo<<strong>br</strong> />
očekivati da ćemo u defterima<<strong>br</strong> />
naći podatke o velikom <strong>br</strong>oju tih<<strong>br</strong> />
pri padnika - koji se postupno<<strong>br</strong> />
sma njuje - ali defteri pokazuju da<<strong>br</strong> />
je za gotovo 150 godina bilo u Bo -<<strong>br</strong> />
s ni manje od 700 registriranih<<strong>br</strong> />
pri padnika te crkve. Već smo vi d -<<strong>br</strong> />
je li da ima valjanih razloga da<<strong>br</strong> />
vje rujemo da se Crkva bosanska<<strong>br</strong> />
BEHAR <strong>105</strong><strong>106</strong><<strong>br</strong> />
ug lavnom ugasila još prije dolaska<<strong>br</strong> />
Turaka, i da <strong>br</strong>oj njenih svje -<<strong>br</strong> />
to vnih pripadnika u godinama<<strong>br</strong> />
pri je njene propasti ionako nije<<strong>br</strong> />
bio bogzna kako velik. Možda su<<strong>br</strong> />
ne ki od tih ljudi zaista, kao što<<strong>br</strong> />
ne koliko savremenika daje na<<strong>br</strong> />
zna nje, objeručke prihvatili Tur -<<strong>br</strong> />
ke kako bi napakostili svojim ka -<<strong>br</strong> />
to ličkim progoniteljima. Ali, pri -<<strong>br</strong> />
h vaćanje Turaka bilo je nešto sa -<<strong>br</strong> />
svim drugo od takvog prihvaćanja<<strong>br</strong> />
islama. Pojedinci koji su se<<strong>br</strong> />
ta ko ponijeli zbog svoje silne priv -<<strong>br</strong> />
r ženosti Crkvi bosanskoj jamačno<<strong>br</strong> />
bi bili posljednji od svih ljudi koji<<strong>br</strong> />
bi se odrekli svoje vjere. Bilo je i<<strong>br</strong> />
po kušaja da se pronađu neke du -<<strong>br</strong> />
b lje duhovne veze između teologije<<strong>br</strong> />
bosanskih bogumila i mističke<<strong>br</strong> />
tra dicije u islamu, navlastito u te -<<strong>br</strong> />
sa vvufu derviških redova. 7 Međutim,<<strong>br</strong> />
ako odbacimo, kao što moramo,<<strong>br</strong> />
bogumilsku teoriju o Crkvi<<strong>br</strong> />
bo sanskoj, onda i taj argument<<strong>br</strong> />
pa da u vodu.<<strong>br</strong> />
Jedina veza koja se može otkri-<<strong>br</strong> />
ISLAM NA BALKANU<<strong>br</strong> />
ti izmedju Crkve bosanske i isla -<<strong>br</strong> />
mi zacije jest posredna i prilično<<strong>br</strong> />
negativna. Ono što slučaj Crkve<<strong>br</strong> />
bo sanske pokazuje, to je da je<<strong>br</strong> />
Bos na imala neobično krhku i iz -<<strong>br</strong> />
lo mljenu crkvenu povijest u raz -<<strong>br</strong> />
do blju prije dolaska Turaka. Na<<strong>br</strong> />
ne kim područjima (u Hercegovini<<strong>br</strong> />
i u srpskom pojasu u istočnoj Bos -<<strong>br</strong> />
ni), nadmetale su se među sobom<<strong>br</strong> />
tri različite crkve. U većem dijelu<<strong>br</strong> />
sa me Bosne nadmetale su se dvi -<<strong>br</strong> />
je, Crkva bosanska i Katolička<<strong>br</strong> />
crkva. Ni jedna od njih, sve do po -<<strong>br</strong> />
s ljednjih desetljeća Bosanskog<<strong>br</strong> />
kra ljevstva, nije isključivo podu -<<strong>br</strong> />
pi rala državnu politiku, i ni je -<<strong>br</strong> />
dna nije imala pravu teritorijalnu<<strong>br</strong> />
podjelu na župne crkve i župnike.<<strong>br</strong> />
Zacijelo su mnoga sela bila<<strong>br</strong> />
da leko i od franjevačkih samostana<<strong>br</strong> />
i od hiža Crkve bosanske, pa<<strong>br</strong> />
su ih u najboljem slučaju obilazili<<strong>br</strong> />
jedanput godišnje fratar ili krs -<<strong>br</strong> />
t janin. Ako ovakvo stanje uspore -<<strong>br</strong> />
di mo s prilikama u Srbiji ili Bu -<<strong>br</strong> />
gar skoj, u kojima je postojala je -<<strong>br</strong> />
dinstvena, snažna i do<strong>br</strong>o organi -<<strong>br</strong> />
zi rana nacionalna crkva, uočit će -<<strong>br</strong> />
mo jedan od glavnih razloga velikom<<strong>br</strong> />
uspjehu islama u Bosni.<<strong>br</strong> />
Ako uzmemo u obzir da u mnogim<<strong>br</strong> />
dijelovima Bosne nijedna cr -<<strong>br</strong> />
k va nije odlučno zastupala kr š ća -<<strong>br</strong> />
n ske interese, postat će nešto jas -<<strong>br</strong> />
nija psihologija preo<strong>br</strong>aćenja na<<strong>br</strong> />
is lam. Nema smisla govoriti o<<strong>br</strong> />
tom preo<strong>br</strong>aćanju onako kako bi -<<strong>br</strong> />
smo govorili, recimo, o Martinu<<strong>br</strong> />
Lu theru ili kardinalu Newmanu.<<strong>br</strong> />
Na seoskim područjima na kojima<<strong>br</strong> />
je bilo premalo svećenika, krš -<<strong>br</strong> />
ća nstvo (u bilo kojem obliku) vje -<<strong>br</strong> />
ro jatno se svelo samo na niz na ro -<<strong>br</strong> />
d nih običaja i ceremonija, od ko -<<strong>br</strong> />
jih su jedni bili vezani uz rođenje,<<strong>br</strong> />
vje nčanje i smrt, a drugima je<<strong>br</strong> />
7 Balić, S, Das unbekannte Bosnien,<<strong>br</strong> />
str. 92-94.<<strong>br</strong> />
61
Change language