behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj

FILM<br />
nekoj vrst bizarne ljubavi iz među<br />
žrtve i silovatelja. Dakle, u takvim<br />
okolnostima (govorimo o stvarnim<br />
događajima) pričati o ljubavi i<br />
romantici može izgledati kao<br />
znanstvena fantastika ili – teška i<br />
ponižavajuća filmska uvreda.<br />
Stockholmski sindrom<br />
No, Angelinin film scenaristič ki<br />
se bazira na činjenici da su se žrtva<br />
i silovatelj poznavali ot p ri je. Riječ<br />
je, dakle, o paru koji se na kratko<br />
upoznao pred po če tak rata, a ponovno<br />
se su sreo za vrijeme utamničenja<br />
glavnog žens kog lika u<br />
ženskom logoru za silovanje.<br />
Rekli bismo, u ho lly woods -<br />
kom smislu, tuž na je to pr i ča<br />
o dvoje lju ba v nika ko je ne -<br />
obično, gotovo na st ra no, spa -<br />
ja i razdvaja et ni čka ili vje -<br />
rska ili klanovs ka uvje to -<br />
vanost. Pritom, prikazuje se<br />
i kolebanje glavnog muš kog<br />
lika koji je razapet između<br />
osjećaja ljubavi i odanosti<br />
vla stitoj naciji te okrutnom<br />
pa trijarhalnom liku oca.<br />
Manje je poznato da je<br />
sni mljen film “Kao da me<br />
ne ma“ irske re dateljice Juanite<br />
Wilson po ro ma nu književnice<br />
Slavenke Drakulić –<br />
također na temu intimnih<br />
drama silovanih muslimanki.<br />
No, on je baziran na st va -<br />
r nim svjedo ča nstvima koji<br />
su u romanu lite ra rizirani,<br />
a time je suodnos likova<br />
realniji, opravdaniji i gledatelju se<br />
lakše identificirati sa žrt vom,<br />
shvatiti njena psihološka sta nja, a<br />
žena zatočena u logoru za silovanje<br />
neočekivano se za lju bljuje u<br />
silovatelja i postaje njegova ljubavnica.<br />
Dakle, ima mo sličnu situaciju<br />
kao i u filmu Angeline Jolie,<br />
no, žrtvini razlozi su drugačije<br />
prirode: nema prikaza ro ma -<br />
132<br />
U filmu nije vidljivo ni jasno tko je<br />
izazvao eksploziju koja označava<br />
početak rata. Nadalje, Armija BiH<br />
se prikazuje kao neka vrsta<br />
slabašnog i neuvjerljivog pokreta<br />
otpora – ša čice gladnih ljudi koji<br />
posve naiv no spremaju neku<br />
špijunsku za vjeru protiv srpske<br />
vojne armade. Sudeći po filmu<br />
Angeline Jolie, po stavlja se pitanje<br />
da li je uopće po stojala neka<br />
vojska koja se zva la Armija BiH i<br />
koja je godinama pružala junački<br />
otpor nadmoćnoj Vojsci RS.<br />
Izrazito se naivno pristupa<br />
ljubavnom odnosu dva glavna<br />
lika – to jest nekoj vrst bizarne<br />
ljubavi iz među žrtve i silovatelja.<br />
Dakle, u takvim okolnostima<br />
(govorimo o stvarnim<br />
događajima) pričati o ljubavi i<br />
romantici može izgledati kao<br />
znanstvena fantastika ili – teška i<br />
ponižavajuća filmska uvreda.<br />
ntičnog zbližavanja sa zločincem,<br />
nema artističkih golišavih lju -<br />
bavnih scena - žrtva je izabrala da<br />
ju siluje jedan muškarac, a ne njih<br />
četrdeset. Nesumnjivo da je kod<br />
Drakulićke riječ o opisu Stoc k -<br />
holmskog sindroma, emocional ne<br />
veze i indentifikacije s agresorom.<br />
Bez obzira na to ne treba su mnjati<br />
da je Angelina Jolie, kao i Slavenka<br />
Drakulić, ovim projektom,<br />
kroz faktografsku fikcionalizaciju,<br />
željela napraviti posvetu ili spomenik<br />
silovanim ženama i uo pće<br />
žrtvama rata. Već time je na neki<br />
način onemogućila zloupotrebu<br />
filma. Ipak, neki američki<br />
filmski krugovi loše su<br />
ocijenili Angelinin film “U<br />
zemlji krvi i meda“, a jedna<br />
od glavnih zamjerki se krije<br />
u pitanju: “a gdje joj je<br />
balans u prikazivanju sukobljenih<br />
strana“?<br />
Angelinin odgovor do ka zu -<br />
je ko liko se saživjela sa pri -<br />
čom koju je pre točila na fi l -<br />
msko platno: “Pa nije bilo ni<br />
ba lansa za vrijeme ra ta!“ –<br />
zaista je hrabro odgovarala u<br />
stranim medijima. No, da li je<br />
baš tako. Imaju li Srbi razloga<br />
za toliko negodovanje?<br />
Rade Šerbedžija i ‘sveta’<br />
Angelina<br />
Ako krenemo od prve sce -<br />
ne su sreta dvoje glavnih likova<br />
u filmu (iako je riječ o fikciji)<br />
možemo primijetiti da glavni<br />
lik Danijel nosi uniformu tadašnjeg<br />
MUP-a BiH. Govorimo li o<br />
vjerodostojnosti nije moguća si tu -<br />
acija u kojoj bi Srbin u to vrijeme<br />
plesao u nekoj sarajevskoj kafani.<br />
MUP BiH je već znat no prije bio<br />
podijeljen i Srbi MUP-ovci se nisu<br />
nala zi li u Sarajevu. Zatim, njihov<br />
ro man tični ples prekida granata<br />
ili bomba. U filmu nije vidljivo ni