19.06.2013 Views

behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj

behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj

behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Uvodni dio<<strong>br</strong> />

Moja (znanstvena) namjera je<<strong>br</strong> />

ukazati na “nevidljive” rane, od no -<<strong>br</strong> />

sno na problem posttraumatskog<<strong>br</strong> />

stresnog poremećaja (PTSP) i sa -<<strong>br</strong> />

moubistva u Bosni i Hercegovi ni.<<strong>br</strong> />

Na osnovu predmetnih rezultata<<strong>br</strong> />

moći će se efikasnije djelovati na<<strong>br</strong> />

prevenciji posttraumatskog stres -<<strong>br</strong> />

nog poremećaja i samoubistva u<<strong>br</strong> />

bosanskohercegovačkom društvu,<<strong>br</strong> />

ali i doprinijeti konačnoj “deblokadi<<strong>br</strong> />

Bosne i Hercegovine“.<<strong>br</strong> />

Rat je namjerno izazvan ljudski<<strong>br</strong> />

čin, koji ostavlja teže psihološke<<strong>br</strong> />

posljedice - kod 80% žrtava os -<<strong>br</strong> />

ta ju dugotrajne posljedice u doživljavanju<<strong>br</strong> />

i ponašanju (Krizmanić,<<strong>br</strong> />

1993. godine). Prema procjenama<<strong>br</strong> />

Svjetske zdravstvene organizacije<<strong>br</strong> />

trenutno postoji preko 50 miliona<<strong>br</strong> />

žrtava rata u svijetu.<<strong>br</strong> />

Sadržajnom teorijskom analizom<<strong>br</strong> />

istraženo je i opisano društveno<<strong>br</strong> />

obilježje posttraumastkog stre -<<strong>br</strong> />

s nog poremećaja i samoubistva<<strong>br</strong> />

kao (društvenih) pojava, sa posebnim<<strong>br</strong> />

osvrtom na bosanskohercego -<<strong>br</strong> />

va čko društvo i državu. Puna pažnja<<strong>br</strong> />

posvećena je empirijskim činje -<<strong>br</strong> />

ni cama koje se odnose na samo -<<strong>br</strong> />

ubi stva, ali i njihovo dalje korištenje<<strong>br</strong> />

za uobličavanje teorijskih obja -<<strong>br</strong> />

š njenja i strukturalnih veza poje -<<strong>br</strong> />

di nih dijelova (bosanskohercego va -<<strong>br</strong> />

č kog) društva i ukupnih društve-<<strong>br</strong> />

SOCIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA<<strong>br</strong> />

“NEVIDLJIVE“ RANE<<strong>br</strong> />

opsade i od<strong>br</strong>ane<<strong>br</strong> />

Bosne i Hercegovine<<strong>br</strong> />

Brutalna agresija<<strong>br</strong> />

(1992. – 1995.) ispisala<<strong>br</strong> />

je traumatičnu priču<<strong>br</strong> />

koja i dvadeset<<strong>br</strong> />

godina poslije drži<<strong>br</strong> />

Bosnu i Hercegovinu<<strong>br</strong> />

u opsadi. Radi<<strong>br</strong> />

“deblokade“ i pomoći<<strong>br</strong> />

njenim žrtvama, ali i<<strong>br</strong> />

zbog istine i mira u<<strong>br</strong> />

budućnosti, Behar<<strong>br</strong> />

predstavlja sociološku<<strong>br</strong> />

studiju o ‘nevidljivoj’<<strong>br</strong> />

opsadi, psihološkim<<strong>br</strong> />

traumama, izraženm<<strong>br</strong> />

simptomima PTSP-a i<<strong>br</strong> />

stopi samoubistava<<strong>br</strong> />

koje znakovito<<strong>br</strong> />

variraju među<<strong>br</strong> />

različitim etnički<<strong>br</strong> />

skupinama u BiH.<<strong>br</strong> />

BEHAR <strong>105</strong>­<strong>106</strong><<strong>br</strong> />

Piše: Zemir Sinanović<<strong>br</strong> />

nih procesa povezanih sa samoubistvom<<strong>br</strong> />

kao društvenom pojavom.<<strong>br</strong> />

Različitost teorija i stavova o<<strong>br</strong> />

po sttraumatskom stresnom pore -<<strong>br</strong> />

me ćaju, suicidalnom ponašanju,<<strong>br</strong> />

sa mom suicidu i prevenciji suicida,<<strong>br</strong> />

na meće zaključak o kompleksnosti<<strong>br</strong> />

zna nstvenog proučavanja navedenog.<<strong>br</strong> />

Značajan metodološki prob -<<strong>br</strong> />

lem u istraživanju suicida je činje -<<strong>br</strong> />

ni ca da je onemogućeno ispitivanja<<strong>br</strong> />

su bjekta - izvršioca suicida.<<strong>br</strong> />

Rezultati istraživanja<<strong>br</strong> />

problema posttraumatskog<<strong>br</strong> />

stresnog poremećaja (PTSP) i<<strong>br</strong> />

samoubistva u Bosni i<<strong>br</strong> />

Hercegovini<<strong>br</strong> />

Suicidalnost je najčešće prisut -<<strong>br</strong> />

na u sljedećim poremećajima: post -<<strong>br</strong> />

traumatski stresni poremećaj (PT -<<strong>br</strong> />

SP), depresivni poremećaj, shi zo -<<strong>br</strong> />

frenija, anksiozni poremećaji; an -<<strong>br</strong> />

ksiozno-depresivni poremećaji; de -<<strong>br</strong> />

mencije; ovisnosti...<<strong>br</strong> />

Samoubistvo je problem per ma -<<strong>br</strong> />

nentno prisutan u svim druš t vi ma<<strong>br</strong> />

kroz historiju. Malo je opsežnih i<<strong>br</strong> />

sve obuhvatnih radova koji mo gu<<strong>br</strong> />

da nas poslužiti ozbiljnijem ist ra ži -<<strong>br</strong> />

va nju i sagledavanju problema sa -<<strong>br</strong> />

mo ubistva u savremenim dru št -<<strong>br</strong> />

venim okolnostima. Ukratko, mo že<<strong>br</strong> />

se konstatovati da je samo ubi stvo<<strong>br</strong> />

tragičan ljudski čin, znanstveno<<strong>br</strong> />

79

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!