behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
kom“ koja ionako ne govore hrv a -<<strong>br</strong> />
tski jezik. Kao da ga njihova go -<<strong>br</strong> />
vore. Kao da ga i oni govore, ako<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>bljanje na nikome razumljivom<<strong>br</strong> />
dijalektu, s vokabularom završene<<strong>br</strong> />
pučke škole ne smatraju jezikom.<<strong>br</strong> />
Kako je sveta nam država,<<strong>br</strong> />
čiji je simbol mukotrpnog rađanja<<strong>br</strong> />
pitomo selo radišnih i marljivih<<strong>br</strong> />
hr vatskih težaka, Ška<strong>br</strong>nja, reagirala?<<strong>br</strong> />
Tako što je udovoljila zahtjevu<<strong>br</strong> />
čistokrvnih roditelja čistokrvne<<strong>br</strong> />
djece koja govore čistim je -<<strong>br</strong> />
zikom i odvojila “Cigane“ u poseb -<<strong>br</strong> />
na odjeljenja kako bi naučila hrv -<<strong>br</strong> />
a tski jezik!!! Je li itko reagirao.<<strong>br</strong> />
Nije, naravno jer su institucije,<<strong>br</strong> />
na opće zadovoljstvo odradile po -<<strong>br</strong> />
sao. Integracija u punom smislu<<strong>br</strong> />
te riječi. Kako je to moguće? Je -<<strong>br</strong> />
dan od gostiju u RTL-ovu studiju,<<strong>br</strong> />
profesor Ivo Banac, predsjednik<<strong>br</strong> />
Hrvatskog helsinškog od bora na<<strong>br</strong> />
to pitanje ima jednostavan odgovor<<strong>br</strong> />
– društveno je prihvatljivo jer<<strong>br</strong> />
je do<strong>br</strong>a stara tradicija ponižavati<<strong>br</strong> />
Rome, diskrimini ra ti ih, jer<<strong>br</strong> />
sankcija naprosto ne ma niti ih je<<strong>br</strong> />
ikada u praksi bilo. A kako su<<strong>br</strong> />
Romi ionako Srbi, po mišljenju<<strong>br</strong> />
heroine domovinskog rata iz Ška<strong>br</strong>nje,<<strong>br</strong> />
logično je da na etnički či s -<<strong>br</strong> />
tom (ili očišćenom) teritoriju ne -<<strong>br</strong> />
ma niti potonjih. Pa on da niti bilo<<strong>br</strong> />
kojih drugih ili, ne daj Bo že, dru -<<strong>br</strong> />
k čijih. Onih koji ne go vo re (pričaju<<strong>br</strong> />
po novogovoru mla dih Hrvata)<<strong>br</strong> />
čistim hrvatskim je zikom ili ne<<strong>br</strong> />
slave čiste hrvatske, katoličke<<strong>br</strong> />
bla gdane. I tako pro go njeni pos -<<strong>br</strong> />
ta doše progonite lji ma. Uz našu<<strong>br</strong> />
sr čanu ravnodušnost. Ins ti tu cio -<<strong>br</strong> />
na lizirane žrtve pretvoriše se u<<strong>br</strong> />
graditelje konc-logora. Is to vre -<<strong>br</strong> />
Nema dugo da je predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman<<strong>br</strong> />
Tihić apelirao na Bošnjake da izađu iz stanja samosažaljenja žrtve i<<strong>br</strong> />
suoče se sa izazovima vremena. Kada je 1992. započeo genocid nad<<strong>br</strong> />
Bošnjacima u svrhu njihova trajnog iseljavanja s određenih teritorija u<<strong>br</strong> />
Bosni i Hercegovini, počelo je objavljivanje niza tekstova različitih<<strong>br</strong> />
autora o Bošnjacima kao narodu koji je preživio deset genocida u<<strong>br</strong> />
posljednjih tristotinjak godina. Počela se stvarati slika o permanentnom<<strong>br</strong> />
genocidu nad narodom žrtvom koji baš zbog toga što je stalna žrtva ne<<strong>br</strong> />
može naprijed, ne može čvrstim korakom u razvoj.<<strong>br</strong> />
BEHAR <strong>105</strong><strong>106</strong><<strong>br</strong> />
KOLUMNA<<strong>br</strong> />
me no, sebe su zatvorili u du hovni<<strong>br</strong> />
logor isključivosti i dosade, za mo -<<strong>br</strong> />
rne istosti i naporne pre d vid lji -<<strong>br</strong> />
vosti koja nikada neće voditi u<<strong>br</strong> />
avanturu razvoja jer je us pješno i<<strong>br</strong> />
temeljito amputirala sva ku mo -<<strong>br</strong> />
gu ćnost kulturne i civi li zacijske<<strong>br</strong> />
interakcije s drukčijima. Petrificirali<<strong>br</strong> />
su se u ideološ koj paradigmi<<strong>br</strong> />
iskrivljene svijesti o sebi i<<strong>br</strong> />
svome narodu. Status žr t ve baš<<strong>br</strong> />
do <strong>br</strong>o služi kao opravdanje za na -<<strong>br</strong> />
silje, ali vremenom de valvira kao<<strong>br</strong> />
i njegove stjegonoše i po staje univerzalno<<strong>br</strong> />
opravdanje za zaostajanje.<<strong>br</strong> />
Takvo zaostajanje ra đa i produbljuje<<strong>br</strong> />
podozrenje prema drugima,<<strong>br</strong> />
razvija mržnju i vo di u zločin.<<strong>br</strong> />
Zločin se osvećuje. Po novo i<<strong>br</strong> />
ponovo... Što je najgore, okolina<<strong>br</strong> />
ne ma nikava razumijevanja, ne<<strong>br</strong> />
os jeća čak ni sažaljenje, a kamoli<<strong>br</strong> />
sućut. Od mnogo ponav ljanja, po -<<strong>br</strong> />
se bno ako su ona uniformna, statistička,<<strong>br</strong> />
postaje podozriva i<<strong>br</strong> />
odbojna.<<strong>br</strong> />
Slika druga<<strong>br</strong> />
Članice udruženja Majke Sreb -<<strong>br</strong> />
re nice traže pravdu, izmjenjujući<<strong>br</strong> />
body language poruke s optuženim<<strong>br</strong> />
Ratkom Mladićem u sudnici Ha š -<<strong>br</strong> />
kog tribunala. Prije toga u ka meru<<strong>br</strong> />
govori jedna od njih kako za njih<<strong>br</strong> />
pravde nikada neće biti i ka ko ni ka -<<strong>br</strong> />
k va kazna koju Sud od mjeri Mla -<<strong>br</strong> />
diću njih ne može zadovoljiti. Uz<<strong>br</strong> />
svu sućut s boli i poniženjem ko je<<strong>br</strong> />
su pretrpjele, ne mo že se ne za pi -<<strong>br</strong> />
tati - Kakva je to po ruka? Prvo su<<strong>br</strong> />
16 godina demonstrirale tražeći<<strong>br</strong> />
pri vođenje optuženih sa haških tje -<<strong>br</strong> />
ra lica. Sada kada im se sudi nisu<<strong>br</strong> />
za dovoljne jer nikakva kazna ne li -<<strong>br</strong> />
je či njihove rane. Logikom opte re će -<<strong>br</strong> />
ni, ra zu mom obdareni imaju ba re m<<strong>br</strong> />
dva pitanja. Prvo, sudi li se op tu že -<<strong>br</strong> />
nima za strašne zločine zbog li je -<<strong>br</strong> />
čenja rana ili zbog zadovoljenja pra -<<strong>br</strong> />
vde, na temelju univerzalnih vri -<<strong>br</strong> />
77
Change language