behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ISLAM NA BALKANU<<strong>br</strong> />
ra ta protiv Mletaka ili Habsbur -<<strong>br</strong> />
go vaca. U nekim razdobljima, taj<<strong>br</strong> />
se porez odnosio i na muslimane,<<strong>br</strong> />
te stoga izbjegavanje plaćanja tog<<strong>br</strong> />
na meta nije mogao biti glavni ra -<<strong>br</strong> />
z log za prevjeravanje; a ne smije<<strong>br</strong> />
se zaboraviti ni činjenica da su<<strong>br</strong> />
mu slimani, za razliku od kršćana,<<strong>br</strong> />
plaćali i zekat, godišnji vjerski<<strong>br</strong> />
porez koji je jedna od osnov -<<strong>br</strong> />
nih obaveza u islamu. Muslimani<<strong>br</strong> />
su, isto tako mogli očekivati da će<<strong>br</strong> />
biti pozvani na vojnu dužnost, bi -<<strong>br</strong> />
lo u gradskoj miliciji bilo u sklopu<<strong>br</strong> />
ra tnog doprinosa svoga spahije,<<strong>br</strong> />
dok su kršćani izvan graničnih<<strong>br</strong> />
po dručja obično bili oslobođeni te<<strong>br</strong> />
obaveze. Isto tako nije istina da je<<strong>br</strong> />
čovjek u Osmanskom sultanatu<<strong>br</strong> />
mo rao biti musliman da bi se mo -<<strong>br</strong> />
gao obogatiti; bilo je mnogo imućnih<<strong>br</strong> />
trgovaca - Grka, Vlaha, Ar -<<strong>br</strong> />
me naca - koji se nikad nisu odrekli<<strong>br</strong> />
svoje kršćanske vjere. Ali istina<<strong>br</strong> />
je da je, barem nakon prvih<<strong>br</strong> />
de setljeća šesnaestog stoljeća, bi -<<strong>br</strong> />
lo potrebno biti musliman da bi<<strong>br</strong> />
se napravila karijera u aparatu<<strong>br</strong> />
sa me osmanske države. Zahva -<<strong>br</strong> />
lju jući sistemu devširme (plaćanje<<strong>br</strong> />
danka u djeci), potekla je …<<strong>br</strong> />
si lna bujica balkanskih mladaca<<strong>br</strong> />
u vojsku i u carsku upravu. Na -<<strong>br</strong> />
vod no su Bosanci među njima bili<<strong>br</strong> />
posebno cijenjeni.<<strong>br</strong> />
Utjecaj tarikata na društveni<<strong>br</strong> />
život<<strong>br</strong> />
Za sve vrijeme osmanske vlasti,<<strong>br</strong> />
tesavvufu na Balkanu pomagale<<strong>br</strong> />
su neke tendencije koje su<<strong>br</strong> />
mu dale znakovit i istinski kvalitet.<<strong>br</strong> />
Prvo, gotovo svi šejhovi pro-o -<<strong>br</strong> />
r todoksnih tarikata halvetija, na -<<strong>br</strong> />
kšibendija, i kadirija pripadali su<<strong>br</strong> />
najvišoj kasti uleme’. Mnogi še j -<<strong>br</strong> />
ho vi koji su sobom donijeli ta ri -<<strong>br</strong> />
ka te na Balkan bili su, uglavnom,<<strong>br</strong> />
o<strong>br</strong>azovani na utjecajnim<<strong>br</strong> />
te ološkim institucijama Istanbu-<<strong>br</strong> />
64<<strong>br</strong> />
la, Bagdada, Kaira, Damaska i<<strong>br</strong> />
Me dine. Ova pojedinost moguće<<strong>br</strong> />
da je u određenoj mjeri nekim od<<strong>br</strong> />
ta rikata dala ekskluzivne mogućnosti.<<strong>br</strong> />
Brojni su sljedbenici tari -<<strong>br</strong> />
ka ta, naročito mevlevija i bektašija,<<strong>br</strong> />
bili izvanredni prozni pisci i<<strong>br</strong> />
au tori teoloških djela koji su pi -<<strong>br</strong> />
sali ne samo na arapskom, perzi -<<strong>br</strong> />
j s kom, i osmanskom turskom, ne -<<strong>br</strong> />
go isto tako i govornim jezicima<<strong>br</strong> />
ze malja i krajeva u kojima su ži v -<<strong>br</strong> />
jeli. Primjera radi, Umar Kashari,<<strong>br</strong> />
koji je bio kadirijski šejh, napisao<<strong>br</strong> />
je prvi albansko-turski leksikon<<strong>br</strong> />
(1804.). Takve ličnosti balka -<<strong>br</strong> />
n skog tesavvufa bile su među naj -<<strong>br</strong> />
ob razovanijim i najučenijim lju -<<strong>br</strong> />
di ma ne samo Balkana ili Os ma -<<strong>br</strong> />
n skog sultanata, nego i cijelog is -<<strong>br</strong> />
la mskog svijeta, koji u to vrijeme<<strong>br</strong> />
nije bio mali.<<strong>br</strong> />
Što se tiče običnog muslimana,<<strong>br</strong> />
stanovnika Balkana, socijalno<<strong>br</strong> />
okruženje u kojoj je živio određivala<<strong>br</strong> />
je osobenosti tarikata koji<<strong>br</strong> />
će imati najveći utjecaj. U urbanim<<strong>br</strong> />
središtima Grčke, Bugarske,<<strong>br</strong> />
Makedonije i Srbije, (koji su bili u<<strong>br</strong> />
najvećoj mjeri turkofoni), tarikati<<strong>br</strong> />
halvetije, rifa’ije i kadirije, do ka -<<strong>br</strong> />
zali su svoju prihvatljivost kod<<strong>br</strong> />
onih koji su bili naklonjeni slije -<<strong>br</strong> />
đe nju duhovnog puta. Glasni i fi -<<strong>br</strong> />
zički snažni o<strong>br</strong>edi zikra ovih ta -<<strong>br</strong> />
ri kata neupitno su bili naročito<<strong>br</strong> />
pri vlačni masama sljedbenika,<<strong>br</strong> />
na suprot mnogo tišim i izvanjski<<strong>br</strong> />
po vučenijim ceremonijama nak -<<strong>br</strong> />
ši bendija, a pogotovo visoko inte -<<strong>br</strong> />
le ktualnoj filozofiji mevlevija. Na -<<strong>br</strong> />
dalje, osobito ova tri tarikata, os -<<strong>br</strong> />
ta li su unutar konvencionalnog<<strong>br</strong> />
sunnitskog svetonazora (za razliku<<strong>br</strong> />
od, recimo bektašija), što ih je<<strong>br</strong> />
u velikoj mjeri od<strong>br</strong>anilo od općedruštvenog<<strong>br</strong> />
žigosanja.<<strong>br</strong> />
Uvjeti življenja u ruralnim po -<<strong>br</strong> />
d ručjima, često daleko od o<strong>br</strong>a zo -<<strong>br</strong> />
v nih i naučnih institucija i es tab -<<strong>br</strong> />
lišmenta, uzrokovali su potpuno<<strong>br</strong> />
drukčije naklonosti. Tarikati ko ji<<strong>br</strong> />
su se ovdje pokazali nadmoć ni -<<strong>br</strong> />
jim, posjedovali su određene oso -<<strong>br</strong> />
bine heterodoksije i sinkretizma.<<strong>br</strong> />
U cilju umekšavanja procesa pre -<<strong>br</strong> />
la ska sa kršćanstva na islam,<<strong>br</strong> />
sta novništvo je povremeno za dr -<<strong>br</strong> />
ža valo izvjesne elemente starog<<strong>br</strong> />
pu ta (koji su nerijetko imali i pre -<<strong>br</strong> />
t kršćansko porijeklo). Na prim -<<strong>br</strong> />
jer, hamzevije, koje su imale izu -<<strong>br</strong> />
zetno snažan utjecaj duž doline<<strong>br</strong> />
rijeke Drine u šesnaestom stoljeću,<<strong>br</strong> />
us to ličili su se u ovom re gi onu<<strong>br</strong> />
ne du go nakon što je stanov ništvo<<strong>br</strong> />
pri hvatilo islam. Vjersko-po li tič -<<strong>br</strong> />
ki pokret Bedruddina Si ma vija<<strong>br</strong> />
iz kasnog četrnaestog stoljeća,<<strong>br</strong> />
bio je ograničen na dijelove Bu ga -<<strong>br</strong> />
r ske veoma udaljene od sva ke ci -<<strong>br</strong> />
vi lizacije. Iako su Osmanlije pre -<<strong>br</strong> />
sjekli svaku aktivnost oba spo -<<strong>br</strong> />
menuta tarikata, mnoge od ide ja<<strong>br</strong> />
koje su bile temelj njihovoga vjerovanja,<<strong>br</strong> />
uočljive su i bektašijskim<<strong>br</strong> />
doktrinama, tarikata koji je imao<<strong>br</strong> />
izuzetno snažan utjecaj ši rom ru -<<strong>br</strong> />
ra lnih područja rustičnog Ba l -<<strong>br</strong> />
kana.<<strong>br</strong> />
Islam, koji je u Bosnu i Hercegovinu<<strong>br</strong> />
stigao sa osmanskim Turcima,<<strong>br</strong> />
osim što je već bio temeljito<<strong>br</strong> />
definiran unutar nekoliko ponekad<<strong>br</strong> />
suprostavljenih sljedbi, bio je<<strong>br</strong> />
i iznimno opterećen cijelim nizom<<strong>br</strong> />
fikhskih obaveza, akaidskih pravila,<<strong>br</strong> />
mezhebskim razilaženjima i<<strong>br</strong> />
unutarmuslimanskim prijeporima<<strong>br</strong> />
na različitim razinama. Te sa -<<strong>br</strong> />
vvuf koji je u Bosni i Herecegovini<<strong>br</strong> />
poznat na svojoj prakticirajućoj<<strong>br</strong> />
razini kao tarikat gotovo od<<strong>br</strong> />
sa moga svojega početka nikada<<strong>br</strong> />
ni je bio cijenjen od strane konzervativne<<strong>br</strong> />
uleme, te ni ovi krajevi<<strong>br</strong> />
ni su bili pošteđeni sukoba na re -<<strong>br</strong> />
laciji ulema-i zahirin i ulema-i<<strong>br</strong> />
ba tinin.<<strong>br</strong> />
Međusobni odnosi dvije skupi-
Change language