19.06.2013 Views

behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj

behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj

behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

j ke o “usudu Bosne“, nego iznalaziti<<strong>br</strong> />

načine da se pokaže njena sna -<<strong>br</strong> />

ga. Da budem iskren. Dosta je i<<strong>br</strong> />

na še kuknjave s pozicije žrtve. Svijet,<<strong>br</strong> />

u političkom i profitabilnom<<strong>br</strong> />

sm islu ne voli slabe. A mi Bošnjaci,<<strong>br</strong> />

često ostavljamo takav dojam.<<strong>br</strong> />

Spa dam među rijetke bh pisce koji<<strong>br</strong> />

su mnogo putovali po svijetu. Sretao<<strong>br</strong> />

sam u mnogim zemljama ve o -<<strong>br</strong> />

ma uspješne i uticajne Bošnjake...<<strong>br</strong> />

ali, tamo ne pomaže kukanje, nego<<strong>br</strong> />

rad. Rad i o<strong>br</strong>azovanje.<<strong>br</strong> />

Drugi dio Vašeg pitanja je mno -<<strong>br</strong> />

go kompleksniji. U najkraćem, Bo -<<strong>br</strong> />

š njaci imaju sasvim dovoljno razvijenu<<strong>br</strong> />

vjersku svijest, i imali su je i<<strong>br</strong> />

ranije; ali ono što je nedostajalo i<<strong>br</strong> />

još uvijek nedostaje je naročito iz -<<strong>br</strong> />

ra žena državotvorna svijest. Da se<<strong>br</strong> />

ne zavaravamo, još uvijek možemo<<strong>br</strong> />

čuti od velikog <strong>br</strong>oja Bošnjaka “oni<<strong>br</strong> />

tamo u Prijedoru“ ili “oni tamo u<<strong>br</strong> />

Čapljini“. Dokle god svaki dio<<strong>br</strong> />

Bosne ne budemo doživljavali kao<<strong>br</strong> />

neotuđivi dio vlastitog teritorija,<<strong>br</strong> />

dotle će progres u Bosni biti usporavan.<<strong>br</strong> />

Da li je Evropa mogla zaustaviti<<strong>br</strong> />

agresiju na BiH? Sigurno da<<strong>br</strong> />

jeste. I danas se svijet hvali mrvicama<<strong>br</strong> />

humanitarne pomoći koju su<<strong>br</strong> />

nam slali. Namjerno kažem “mrvicama“<<strong>br</strong> />

jer je Bosna i Hercegovina<<strong>br</strong> />

kao federalna jedinica Brozove<<strong>br</strong> />

Jugoslavije ulagala značajna sredstva<<strong>br</strong> />

za humanitarne aktivnosti<<strong>br</strong> />

UN koje su nam bile dužne i oba-<<strong>br</strong> />

BEHAR <strong>105</strong>­<strong>106</strong><<strong>br</strong> />

vezne uzvratiti pomoć dovoljnu za<<strong>br</strong> />

život dostojan čovjeka. Zatim ne p -<<strong>br</strong> />

r avedni embargo na uvoz naoružanja,<<strong>br</strong> />

isključivo Armiji RBiH i slično...<<strong>br</strong> />

Dalje, ne tako daleka povijest<<strong>br</strong> />

opominje. Razjedinjenost Bošnjaka<<strong>br</strong> />

(muslimana) kroz historiju če -<<strong>br</strong> />

sto nam se obijala o glavu. Trebamo<<strong>br</strong> />

i te kako biti svjesne da velikosrpske,<<strong>br</strong> />

manje velikohrvatske aspi -<<strong>br</strong> />

ra cije prema dijelovima suverene<<strong>br</strong> />

Bosne i Hercegovine su i danas iz -<<strong>br</strong> />

ra žene. Zbog takvog odnosa naših<<strong>br</strong> />

susjeda dobar ako ne značajan dio<<strong>br</strong> />

krivice snose pojedini bh političari<<strong>br</strong> />

naklonjeni jednoj ili drugoj opciji.<<strong>br</strong> />

Duboko sam uvjeren da će Bo -<<strong>br</strong> />

sna i Hercegovina opstati, ali u bo -<<strong>br</strong> />

rbi za njen opstanak morat ćemo<<strong>br</strong> />

uključiti sav politički, intelektualni<<strong>br</strong> />

i ekonomski potencijal i iznaći rje -<<strong>br</strong> />

šenja zasnovana na sistemskim<<strong>br</strong> />

pravnim normama, vladavini pra va<<strong>br</strong> />

i poštivanju nacionalnih i vjerskih<<strong>br</strong> />

prava na svakom njenom dijelu.<<strong>br</strong> />

Treba li Bosna danas Kulina,<<strong>br</strong> />

mudrog vođu koji je diploma -<<strong>br</strong> />

t ski, bez mnogo ratova, vodio<<strong>br</strong> />

Bosnu, čak i onda kada je mo -<<strong>br</strong> />

rao potpisati onaj dokument<<strong>br</strong> />

o odricanju od bogumilstva<<strong>br</strong> />

na Bijelom polju, ali se ništa<<strong>br</strong> />

ni je promijenilo. Ponekad, to<<strong>br</strong> />

vrijeme, i njegova stalna bor -<<strong>br</strong> />

ba za Bosnu, podsjeća na ovo<<strong>br</strong> />

današnje...<<strong>br</strong> />

HAZIM AKMADŽIĆ - INTERVJU<<strong>br</strong> />

Ne samo u vrijeme Kulina-ba -<<strong>br</strong> />

na, nego mnogo puta se Bosna mo -<<strong>br</strong> />

rala na neki način odricati nekog<<strong>br</strong> />

od svojih suvereniteta. Vrijeme je<<strong>br</strong> />

da se s time prestane. Za do<strong>br</strong>obit<<strong>br</strong> />

Bosne i Hercegovina i svih njenih<<strong>br</strong> />

građana. Pristali smo na Vašingtonski<<strong>br</strong> />

i Dejtonski mirovni sporazum<<strong>br</strong> />

i šta smo dobili? Karikaturu<<strong>br</strong> />

od države.<<strong>br</strong> />

U Bosni je ostalo mnogo turbeta<<strong>br</strong> />

i mezara iz osmanskog pe -<<strong>br</strong> />

rioda. Kada se prevedu spo -<<strong>br</strong> />

men-natpisi na nišanima i po -<<strong>br</strong> />

tom dođe do dokumenata o<<strong>br</strong> />

onima kojima su ti natpisi po -<<strong>br</strong> />

svećeni, u velikom <strong>br</strong>oju slučajeva<<strong>br</strong> />

se vidi da je riječ o du -<<strong>br</strong> />

ho vnim velikanima koji i da -<<strong>br</strong> />

nas svojim humanim djelom<<strong>br</strong> />

Mi stalno zaboravljamo da je animozitet prema muslimanima kod naših<<strong>br</strong> />

susjeda postojao i postoji danas, kako u književnosti, tako i na filmu.<<strong>br</strong> />

Cijela plejada pisaca, primjerice crnogorskih: Njegoš, Mihailo Lalić,<<strong>br</strong> />

Božidar Živković, srpskih Vuk Karadžić, Do<strong>br</strong>ica Ćosić, Vojislav<<strong>br</strong> />

Maksimović, Rajko Petrov Nogo, Gojko Đogo, Vuk Drašković, hrvatskih...<<strong>br</strong> />

Mažuranić i drugi, imala je arogantni odnos prema muslimanima i islamu<<strong>br</strong> />

baziran isključivo na mitologizaciji i neprovjerenim usmenim predajama.<<strong>br</strong> />

svijetle dunjalukom. Otkuda<<strong>br</strong> />

to liko velikana u jednom ma -<<strong>br</strong> />

lom narodu u Bosni? Nisu li<<strong>br</strong> />

svi, bez obzira na vjeru, u os -<<strong>br</strong> />

mansko vrijeme dobili šansu<<strong>br</strong> />

da se iskažu i kao ratnici, i po -<<strong>br</strong> />

litičari, i duhovne vođe? I mo -<<strong>br</strong> />

gli su napredovati, samo sultani<<strong>br</strong> />

nisu mogli biti. Veliki <strong>br</strong>oj<<strong>br</strong> />

pjesnika je pisao pjesme na tu -<<strong>br</strong> />

r skom, arapskom i perzijskom<<strong>br</strong> />

jeziku i po izrazu i sti lu nisu<<strong>br</strong> />

zaostajali za velikanima pjes -<<strong>br</strong> />

ničke riječi tog vremena.<<strong>br</strong> />

Treba biti nedvosmislen. Multi -<<strong>br</strong> />

ku lturalnost, multinacionalnost i<<strong>br</strong> />

mu ltireligioznost su budućnost<<strong>br</strong> />

37

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!