behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ši renju u ruralnim sredinama.<<strong>br</strong> />
Ta kođer, uzročno-posljedičnim se<<strong>br</strong> />
čini i činjenica da su u takvom<<strong>br</strong> />
od nosu teološki sistem i prilično<<strong>br</strong> />
to lerantna teološka i doktrinarna<<strong>br</strong> />
struktura, jer je u predmetnom<<strong>br</strong> />
slu čaju teško odrediti šta je starije,<<strong>br</strong> />
ali u svakom slučaju jasno je<<strong>br</strong> />
da je u uskoj vezi sa svojom sinkretističkom<<strong>br</strong> />
prirodom. Derviši<<strong>br</strong> />
pet naestog stoljeća u Bosni i Hercegovini<<strong>br</strong> />
nisu bili stroge askete<<strong>br</strong> />
ko ji su se bilo čime, od izgleda do<<strong>br</strong> />
po našanja, razlikovali od drugih<<strong>br</strong> />
ljudi u sredinama u kojima su<<strong>br</strong> />
živjeli. Kako bilo, sigurno je da su<<strong>br</strong> />
se prenosioci i propagatori islama<<strong>br</strong> />
na ovaj način vidjeli neupitnim<<strong>br</strong> />
muslimanima, iskrenim vjernicima,<<strong>br</strong> />
i do<strong>br</strong>im robovima Božijim,<<strong>br</strong> />
što drugu skupinu jednako do b -<<strong>br</strong> />
rih muslimana koji su islam učili,<<strong>br</strong> />
razumijevali i poimali na drukčiji<<strong>br</strong> />
način, nije sprječavalo da od<<strong>br</strong> />
vre mena do vremena, najistak -<<strong>br</strong> />
nu tije predstavnika pučkog islama<<strong>br</strong> />
proglašavaju hereticima, njihova<<strong>br</strong> />
učenja heterodoksnim, a<<strong>br</strong> />
nji hove sljedbenike nevjernicima<<strong>br</strong> />
i raskolnicima.<<strong>br</strong> />
Kao opći zaključak možemo us -<<strong>br</strong> />
vojiti da su se u predmetnom vre -<<strong>br</strong> />
menskom, prostornom i situacionom<<strong>br</strong> />
periodu i okolnostima u kojima<<strong>br</strong> />
su djelovali, kao i u konte k stu<<strong>br</strong> />
cilja i svrhe, šejhovi i derviši smatrali<<strong>br</strong> />
do<strong>br</strong>im muslimanima, te vjerovali<<strong>br</strong> />
da prakticiraju i pro pa giraju<<strong>br</strong> />
božansku stvárnost na svoj, možda<<strong>br</strong> />
‘mistički’, ali u svakom slučaju is -<<strong>br</strong> />
pra van način, ba ve ći se prije sve ga<<strong>br</strong> />
sadržinom na uštrb površine od -<<strong>br</strong> />
nosno manifes ta cionih, pojav nih,<<strong>br</strong> />
izglednih ka rakteristika. Njihov<<strong>br</strong> />
na izgled bez b rižan stav i odnos<<strong>br</strong> />
pre ma određenim načelima vjero -<<strong>br</strong> />
za kona, od nosno njihovoj eksternoj<<strong>br</strong> />
pojavnosti, ne čini se naročito<<strong>br</strong> />
značajnim u usporedbi sa neupit -<<strong>br</strong> />
no mnogo zna čajnijom unutar-<<strong>br</strong> />
BEHAR <strong>105</strong><strong>106</strong><<strong>br</strong> />
njom porukom Božijeg sunneta ko -<<strong>br</strong> />
ju su na stojali i uspijevali prenijeti<<strong>br</strong> />
svojim sljedbenicima i simpati -<<strong>br</strong> />
ze rima, a u isto vrijeme ne čini se<<strong>br</strong> />
da je to u prvi mah bio i za<strong>br</strong>inja -<<strong>br</strong> />
va jući izazov zagovornicima drukčijeg,<<strong>br</strong> />
formalnijeg i manifestaciono<<strong>br</strong> />
čišćeg islama i sunneta.<<strong>br</strong> />
Temeljem činjenice da je i u ta -<<strong>br</strong> />
ko zvanom ortodoksnom bosan s -<<strong>br</strong> />
kom islamu danas lahko uočiti prisustvo<<strong>br</strong> />
određenih elemenata ko ji<<strong>br</strong> />
se sa aspekta pravovjerja mo gu<<strong>br</strong> />
sma trati sinkretističkim, mo že se<<strong>br</strong> />
za ključiti da je sinkre ti za cija bo sa -<<strong>br</strong> />
n skog islama bila, u naj manjem,<<strong>br</strong> />
dvo stepen proces. Na ime, prvi dio<<strong>br</strong> />
procesa, koji je ko nzervativna sunnitska<<strong>br</strong> />
ulema’ ami novala, odvijao<<strong>br</strong> />
se u domenu su pstitucije odnosno<<strong>br</strong> />
zamjene sta rih običaja i vjerovanja<<strong>br</strong> />
novim; dru gi dio procesa podrazu-<<strong>br</strong> />
ISLAM NA BALKANU<<strong>br</strong> />
Historijska karta Bosne i Hercegovine u različitim epohama njenog postojanja. Bosna i<<strong>br</strong> />
Hercegovina je u svojim najvećim granicama bila u vrijeme vladavine kralja Tvrtka I.<<strong>br</strong> />
Kotromanića.<<strong>br</strong> />
mijevao je preuzimanje civilizacijskih,<<strong>br</strong> />
ku l turnih i religijskih elemenata<<strong>br</strong> />
za tečenih civilizacija, kulturnih<<strong>br</strong> />
cje lina i religijskih tradicija, te<<strong>br</strong> />
nji hovo apsorbiranje u vlastito vje -<<strong>br</strong> />
rovanje, kao jednakopravnih i pu -<<strong>br</strong> />
novažnih elemenata vjere, bez ob -<<strong>br</strong> />
zi ra na njihovo porijeklo i poza di -<<strong>br</strong> />
nu, sa ili bez preispitivanja va lja -<<strong>br</strong> />
nosti i/ili ispravnosti, što bo sa n ska<<strong>br</strong> />
konzervativnna ulema ni ka ko nije<<strong>br</strong> />
mogla i nije tolerirala. Noel Malcolm<<strong>br</strong> />
14 (u priredbi prof. Hamde<<strong>br</strong> />
Ćame), piše,<<strong>br</strong> />
Prelazak s narodnog kršćanstva<<strong>br</strong> />
na narodni islam nije preds -<<strong>br</strong> />
ta vljao veliku promjenu; mnogi<<strong>br</strong> />
su se običaji mogli mirne duše na -<<strong>br</strong> />
14 Malcolm, N, Bosnia: A Short History,<<strong>br</strong> />
New York University Press, New<<strong>br</strong> />
York, 1994.<<strong>br</strong> />
67
Change language