behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj

KNJIŽEVNI FENOMENI<br />
vodom pjesme. Je dno od tih mjesta<br />
je u stihovima: ‘U rodu je malo<br />
vrjeme stala, ma lo vrjeme, ne<br />
nedjelju dana’ (Fortis). Vuk ‘ne<br />
nedjelju’ prepisuje kao ‘ni nedjelju’,<br />
što postaje vrijeme prekratko za<br />
preudaju Asanaginice za Imots kog<br />
kadiju. Rizvić kao bitno iznosi neizrečeno<br />
u baladi, jer cijela pjesma<br />
strukturirana je na neizrečenom<br />
koje bi se trebalo podrazumijevati.<br />
Pripovjedač nas uvodi in medias<br />
res balade, ne pojašnjavajući motivaciju<br />
likova, kako je to za balade<br />
već i karakteristično, što otvara<br />
mjesta brojnim interpretacijama i<br />
varijantama. Rizvić vidi begovsko<br />
porijeklo Asanaginice koja se udaje<br />
za niže situiranog agu kao uzrok<br />
rastave braka. Iz begovskog prijezira<br />
Asanaginica ne obi lazi muža,<br />
obilaze ga sestra i maj ka koje stvaraju<br />
dodatni zap let uperen protiv<br />
supruge mu, a Asanaga reagira<br />
naglo, po tak nut kompleksom niže<br />
kaste. Također, u baladi pronalazi<br />
svu logiku še ri jatskog zakona iz<br />
vremena nas ta nka balade, a u<br />
Asa na gičinom potpunom otpuštanju<br />
iz braka od strane Asanage,<br />
kao i njezinoj po novnoj preudaji,<br />
vidi neprekinutu nadu glavne<br />
junakinje kako bi se mogla jednoga<br />
da na vratiti djeci i prvom mužu, jer<br />
je dino potpunim, trostrukim ot pu -<br />
stom pa pre udajom, moguće joj se<br />
ponovno vra titi prvom mužu.<br />
Imotsko pučko razumijevanje<br />
Asanaginičine poetike<br />
Glavni likovi balade turski su<br />
dostojanstvenici iz vremena njihove<br />
vladavine područjem Dalmatinske<br />
zagore, a pjesma je po svemu<br />
na rodna, i spjevana i us me no pre -<br />
no šena u narodu koji ju potpuno<br />
do življavao kao svoju. Tu se javlja<br />
di hotomija: otkud puk u poeziji op -<br />
je vava Turke, na rod drugačije vje -<br />
re od njihove, doživljavane stranci-<br />
26<br />
ma i okupatorima? Jedno posve lo -<br />
kalno ob ja šnjenje, doduše prilično<br />
na teg nuto, veli kako je Asanaginičina<br />
nesretna sudbina i njezin od -<br />
nos s mužem kršćanskom pjesniku<br />
ili pjesnikinji bio uzorak kojim će<br />
pokazati kako su moćnici, Turci,<br />
za pravo duboko nesretni ljudi u či -<br />
je se ponašanje i običaje ne va lja<br />
ug ledati. Drugi vrlo značajan mo -<br />
me nt, kojim se pjesma pripi su je<br />
krš ćanima, svadbena je po vo rka<br />
na konjima koja, koliko god kratko<br />
spo menuta, podsjeća na tipičnu<br />
mo rlačku svadbu gdje se na konjima<br />
jaše od mladenke do mladože -<br />
nji ne kuće.<br />
Junakinja starija od svoga<br />
imena<br />
Ukoliko izostavimo ono što bi<br />
se moglo nazvati ‘plašt balade’ i<br />
reduciramo je do bitnog, ostavljajući<br />
po strani sve činjenice koje<br />
pjesmu smještaju u vrijeme i prostor,<br />
dolazimo do univerzalne jez-<br />
Goethe nije poznavao<br />
jezik Morlaka pa se<br />
služi Fortisovim<br />
talijanskim,<br />
Werthesovim<br />
njemačkim prijevodom<br />
i ori gi nalom pjesme.<br />
Goethe radi naj bo lji<br />
prijevod jer pjesmi<br />
vraća iz vo rni deseterac<br />
kojemu su i ova dru ga<br />
dvojica prevoditelja<br />
dodala je dan slog.<br />
Prijevodi balade<br />
po s ta ju sve brojniji<br />
(W. Scott, A. Mi c kiewicz,<br />
Puškin, Nodier,<br />
Mérimée, Grimm…)<br />
gre; dobra majka i supruga biva<br />
odbačena od muža, time i voljene<br />
djece, prisiljena je pod pritiskom<br />
brata svoju ljubav zamijeniti ne -<br />
čim lažnim, i zbog tuge umire. Pi -<br />
ta nje je uopće koliko je Asanaginičina<br />
smrt, u trenutku kad sa<br />
svatovima zastaje i susreće djecu,<br />
fizički realna. Bez obzira na sna -<br />
gu tuge koja je u njoj vladala, glavna<br />
junakinja morala je imati ba -<br />
rem neki medicinski problem koji<br />
bi mogao uzrokovati smrt. Jedna<br />
slična narodna pjesma naslova<br />
‘Asanaga i njegova ljuba’ također<br />
u sebi ima nevjerojatan događaj:<br />
Asanaga misli da mu je žena ne -<br />
rotkinja i šalje svoga brata da je<br />
usmrti dok on ide sebi po drugu<br />
djevojku. Djever je pronalazi i ne -<br />
voljko poteže sablju, a ona ga mo -<br />
li da je siječe iznad pasa. U tom<br />
trenu, od straha i želje da dijete<br />
živi, porađa se na licu mjesta.<br />
Djever sretan uzima dijete u na -<br />
ručje, uto nailazi Asanaga sa sva-