behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ISLAM NA BALKANU<<strong>br</strong> />
Činjenica je da se način življenja,<<strong>br</strong> />
pa u određenoj mjeri i način<<strong>br</strong> />
is poljavanja vjerovanja (ne i su š ti -<<strong>br</strong> />
na samog vjerovanja!), nekih de -<<strong>br</strong> />
rviških grupa petnaestog i še s na -<<strong>br</strong> />
estog stoljeća u Bosni i Hercegovini,<<strong>br</strong> />
u izvjesnoj mjeri pokazivao<<strong>br</strong> />
izvjesne razlike u odnosu na ono<<strong>br</strong> />
što bi se sa aspekta stroge i pre -<<strong>br</strong> />
ovlađujuće teologije moglo na z vati<<strong>br</strong> />
takozvanim ortodoksnim is la mom.<<strong>br</strong> />
Ta razlika možda je naj oči gle dnija<<strong>br</strong> />
u naporedoj analizi svih okolnosti i<<strong>br</strong> />
uvjeta, pa način ma ni festiranja<<strong>br</strong> />
vjerovanja tarikata, čiji su sljedbenici<<strong>br</strong> />
bili iz redova o<strong>br</strong>azovane socijalne<<strong>br</strong> />
elite, mu derisi i ule ma uopće,<<strong>br</strong> />
veliki trgovci i viši slo jevi urbanog<<strong>br</strong> />
stanovništva, te koji su slovili kao<<strong>br</strong> />
orto dok sni, s jedne, i po pravilu<<strong>br</strong> />
ma nje ili nikako o<strong>br</strong>azovano ili čak<<strong>br</strong> />
nepismeno stanovništvo ug la v nom<<strong>br</strong> />
ruralnih sredina s druge stra ne,<<strong>br</strong> />
koji su slijedili drukčiji put, te su<<strong>br</strong> />
stoga ne minovno morali biti proglašeni<<strong>br</strong> />
heterodoksnim. Isto tako,<<strong>br</strong> />
poznato je da je nakon prvog talasa<<strong>br</strong> />
progona i suđenja, te egzekucija,<<strong>br</strong> />
u pe ri odu 1573-1582., tarikat-i<<strong>br</strong> />
hamzevije, premda je slovio kao<<strong>br</strong> />
heterodoksni i čak heretički, unekoliko<<strong>br</strong> />
po<strong>br</strong>isao tu granicu, jednako<<strong>br</strong> />
kao što su svo jevremeno tu granicu<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>i sale baj ramije-melamije u<<strong>br</strong> />
Os mans kom sultanatu.<<strong>br</strong> />
Sa aspekta ovog rada, zanimljivo<<strong>br</strong> />
je pokušati dokučiti u čemu<<strong>br</strong> />
se sastojala, odnosno šta je bilo to<<strong>br</strong> />
što se u manifestacionim oblicima<<strong>br</strong> />
‘heterodoksnih’ tarikata tako<<strong>br</strong> />
ra z likovalo od središnjeg toka is -<<strong>br</strong> />
lama, to jest u kojoj mjeri se to<<strong>br</strong> />
raz likovalo od ortodoksnog su -<<strong>br</strong> />
nni zma?<<strong>br</strong> />
66<<strong>br</strong> />
Sinkretističke pojave u<<strong>br</strong> />
bosanskom islamu<<strong>br</strong> />
Sinkretizam 13 niti u jednoj<<strong>br</strong> />
vje rskoj tradiciji ne predstavlja<<strong>br</strong> />
ne uobičajenu pojavu, budući da<<strong>br</strong> />
sve vjerske tradicije u svome for -<<strong>br</strong> />
m ativnom periodu neminovno<<strong>br</strong> />
ap sorbiraju dio pozitivnog naslijeđa<<strong>br</strong> />
prethodne (ili prethodnih),<<strong>br</strong> />
na poredo s tim odbacujući nega -<<strong>br</strong> />
ti vne elemente koji se protive no -<<strong>br</strong> />
vo objavljenom vjerozakonu. Na -<<strong>br</strong> />
ime, posmatrajući religijsku tra -<<strong>br</strong> />
di ciju kao neprekidan tok od Ade -<<strong>br</strong> />
ma (a.s.), prvog čovjeka i prvog<<strong>br</strong> />
Božijeg poslanika do Muhammeda<<strong>br</strong> />
(s.a.v.a.), posljednjeg Poslanika<<strong>br</strong> />
i donositelja u potpunosti usavršene<<strong>br</strong> />
vjere, čini se sasvim normalnim<<strong>br</strong> />
da su određene komponente<<strong>br</strong> />
prethodno objavljivanih ‘vje -<<strong>br</strong> />
ra’ ostale nepromijenjene od prve<<strong>br</strong> />
do posljednje Objave. Dakle, sinkretizam<<strong>br</strong> />
napose, nije neophodno<<strong>br</strong> />
ne gativna pojava, iako se vrlo če -<<strong>br</strong> />
sto ili gotovo po pravilu tako po i -<<strong>br</strong> />
ma i tumači, nije obavezno oneč i -<<strong>br</strong> />
š ćenje odnosno miješanje tuđih<<strong>br</strong> />
tra dicijskih i drugih elemenata<<strong>br</strong> />
sa našim. Ne mora se pojmiti u<<strong>br</strong> />
sm islu heterodoksije, hereze, ne -<<strong>br</strong> />
vje rstva vlastitoj religijskoj tradiciji,<<strong>br</strong> />
osobito kod muslimana, koji,<<strong>br</strong> />
napominjemo, u svojoj, proširenoj<<strong>br</strong> />
vjeroispovjednoj izjavi potvrđuju,<<strong>br</strong> />
ne samo jedinstvo Boga, Vrhunaravnog<<strong>br</strong> />
Načela, Stvoritelja i Objavitelja,<<strong>br</strong> />
nego i kontinuitet Objave<<strong>br</strong> />
i vjerozakona, neprekidan slijed<<strong>br</strong> />
Bo žijih poslanika, prenositelja<<strong>br</strong> />
Ob jave, primjera ljudima i upu -<<strong>br</strong> />
tite lja načina provođenja objavljenih<<strong>br</strong> />
vjerozakona. Određeni hi s -<<strong>br</strong> />
to rijski periodi bilježe različite<<strong>br</strong> />
odnose prema zatečenim i na s li -<<strong>br</strong> />
je đenim elementima pretho dnih<<strong>br</strong> />
vjerskih i religijskih tradicija, od<<strong>br</strong> />
gotovo potpune apsorpcije i prilagođavanja<<strong>br</strong> />
vlastitom svjetonazoru<<strong>br</strong> />
i potrebama, uglavnom u smislu<<strong>br</strong> />
pri lagođavanja situaciji u svrhu<<strong>br</strong> />
širenja vjeronazora i vjeronauka.<<strong>br</strong> />
Postojanje sinkretističkih ele -<<strong>br</strong> />
me nata u bosanskom islamu, mo -<<strong>br</strong> />
guće je ispitati ne upuštajući se u<<strong>br</strong> />
daleke historijske dubine, budući<<strong>br</strong> />
da je i manje pažljiv, ali puritanistički<<strong>br</strong> />
o<strong>br</strong>azovan posmatrač u stanju<<strong>br</strong> />
i u eksternim manifestacijama<<strong>br</strong> />
bosanskog islama pronaći ci -<<strong>br</strong> />
jeli niz elemenata vjerovanja i<<strong>br</strong> />
pra kse koji nisu postojali u Poslanikovo<<strong>br</strong> />
vrijeme. Historija bosanske<<strong>br</strong> />
heterodoksije je na izvjestan<<strong>br</strong> />
na čin historija usmene predaje;<<strong>br</strong> />
iz vanjski islamski izgled udomio<<strong>br</strong> />
je cijeli niz predaja čije historijske,<<strong>br</strong> />
geografske i religijske korijene te -<<strong>br</strong> />
ško da je iko u stanju dokučiti.<<strong>br</strong> />
Osim sinkretizma, vjerovatno<<strong>br</strong> />
je dna od najuočljivijih osobenosti<<strong>br</strong> />
narodnog, pučkog islama je nje -<<strong>br</strong> />
go vo utemeljenje, površno gledano,<<strong>br</strong> />
izvan okvira teoloških doktrina<<strong>br</strong> />
i postulata, ali ne i neophodno<<strong>br</strong> />
protiv njih. On je proizvod vremena<<strong>br</strong> />
i trenutka, uslovljen socijalnim,<<strong>br</strong> />
ekonomskim i političkim uv -<<strong>br</strong> />
je tima vremena, te je stoga uzroč -<<strong>br</strong> />
no-posljedično nesistematičan,<<strong>br</strong> />
prilagodljiv, tolerantan, pomalo<<strong>br</strong> />
mi to loški i možda i nedorečen.<<strong>br</strong> />
Nje gova prilagodljivost vremenu<<strong>br</strong> />
i situaciji i životnost su, osim spo -<<strong>br</strong> />
me nutih, još neke od osobenosti<<strong>br</strong> />
narodnog, pučkog islama koja je<<strong>br</strong> />
za sigurno umnogome doprinijela<<strong>br</strong> />
nje govom lakšem prihvatanju i<<strong>br</strong> />
13 Sinkretizam (grč. synkretismos), fil. nesustavno i nekritičko spajanje dijelova različitih filozofskih sustava bez otklanjanja njihovih<<strong>br</strong> />
proturječnosti (najniži stupanj eklekticizma (grč. eklego, biram, eklektikos, koji bira; fil. način mišljenja kojim neko ne<<strong>br</strong> />
stvara svoj vlastiti sustav, nego bira iz drugih sustava ono što mu se čini tačno i prikladno, pa onda od toga gradi cjelinu i<<strong>br</strong> />
sustav). Sinkretistički (grč. synkretizo), ujedinjujući, miješajući; eklektički. Sinkretist, fil. član skupine filosofa u šesnaestom<<strong>br</strong> />
stoljeću koji su htjeli spojiti Platonovo i Aristotelovo naučavanje; nekritičan eklektičar. Anić, Klaić, Domović, Rječnik stranih<<strong>br</strong> />
riječi, tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze, IKP Evro, Beograd, 2001., str. 349.
Change language