behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
POVIJESNA ČITANKA<<strong>br</strong> />
Safvet-beg BAŠAGIĆ<<strong>br</strong> />
Kratka uputa u prošlost<<strong>br</strong> />
Bosne i Hecegovine (3)<<strong>br</strong> />
U dodatku pod<<strong>br</strong> />
naslovom Herceg-<<strong>br</strong> />
Bosna i istočna<<strong>br</strong> />
prosvjeta dr.<<strong>br</strong> />
Safvet-beg<<strong>br</strong> />
Bašagić kratkim<<strong>br</strong> />
pregledom pravi<<strong>br</strong> />
svojevrstan uvod<<strong>br</strong> />
u svoja dva<<strong>br</strong> />
naredna djela<<strong>br</strong> />
Bošnjaci i<<strong>br</strong> />
Hercegovci u<<strong>br</strong> />
Islamskoj<<strong>br</strong> />
književnosti<<strong>br</strong> />
(Vlastita naklada.<<strong>br</strong> />
Sarajevo, 1912.) i<<strong>br</strong> />
Znameniti Hrvati,<<strong>br</strong> />
Bošnjaci i<<strong>br</strong> />
Hercegovci u<<strong>br</strong> />
Turskoj carevini<<strong>br</strong> />
(Matica Hrvatska,<<strong>br</strong> />
Zagreb, 1931.)<<strong>br</strong> />
BEHAR <strong>105</strong><strong>106</strong><<strong>br</strong> />
Pripremio: Edin Urjan Kukavica<<strong>br</strong> />
U dodatku pod naslovom Herceg-Bo s -<<strong>br</strong> />
na i istočna prosvjeta, na kraju svoje (do -<<strong>br</strong> />
ista) Kratke upute u prošlost Bosne i Her -<<strong>br</strong> />
ce govine, dr. Safvet-beg Bašagić kra t kim<<strong>br</strong> />
pregledom, osvrće se na životopise i iz -<<strong>br</strong> />
vat ke iz djela nekolicine manje ili više<<strong>br</strong> />
znamenitih Bošnjaka vladara, zna n s t -<<strong>br</strong> />
venika, književnika i pjesnika. Osim što<<strong>br</strong> />
od zaborava spašava Bošnjake koji su<<strong>br</strong> />
ostavili tra ga i u drugim domenima života,<<strong>br</strong> />
osim ra to vanja, pravi svojevrstan<<strong>br</strong> />
uvod u svoja dva naredna djela Bošnjaci<<strong>br</strong> />
i Hercegovci u Is lamskoj književnosti<<strong>br</strong> />
(Vla stita naklada. Sa rajevo, 1912.) i<<strong>br</strong> />
Zna meniti Hrvati, Bo š njaci i Hercegovci<<strong>br</strong> />
u Turskoj carevini (Ma tica Hrvatska,<<strong>br</strong> />
Za greb, 1931.).<<strong>br</strong> />
Iz perspektive autora zainteresiranog<<strong>br</strong> />
za vlastitu nacionalnu i svaku<<strong>br</strong> />
drugu prošlost - bez obzira kakva ona<<strong>br</strong> />
bila - znakovito za ovaj Bašagićev pregled<<strong>br</strong> />
je to da je djelo pisano prvih godina<<strong>br</strong> />
nakon povlačenja Osmanskog sultanata<<strong>br</strong> />
iz Bosne i Hercegovine i Austro-ugarske<<strong>br</strong> />
okupacije, te da su čak i u tim godinama,<<strong>br</strong> />
kada su sve uspomene na sultanat<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>ižno i nostalgično njegovane, ovi bo š -<<strong>br</strong> />
njački velikani već bili zaboravljeni. Ti -<<strong>br</strong> />
me - kao potpuno nerelevantna, jer i<<strong>br</strong> />
Bašagić se poziva na nedostatak podataka,<<strong>br</strong> />
padaju u vodu sva pravdanja da<<strong>br</strong> />
smo svoju prošlost zaboravili usljed djelovanja<<strong>br</strong> />
ovog ili onog, manjeg ili većeg<<strong>br</strong> />
sistematskog zatiranja tragova materijalne<<strong>br</strong> />
i svake druge historije i kulture<<strong>br</strong> />
Bošnjaka i Hercegovaca. Prije će biti da<<strong>br</strong> />
se tu radi (ili) o posvemašnjem nemaru<<strong>br</strong> />
prema tradiciji, (ili) o nezainteresiranosti<<strong>br</strong> />
za prošlost kao savladanu lekciju, (ili<<strong>br</strong> />
pak) o nekim drugim razlozima čiji bi<<strong>br</strong> />
nas i spomen odveo u neželjenom smjeru.<<strong>br</strong> />
U svakom slučaju, stoji činjenica da<<strong>br</strong> />
je književna, kulturna, historijska i sva -<<strong>br</strong> />
ka druga baština Bosne i Hercegovine<<strong>br</strong> />
toliko bogata da predstavlja neiscrpivo<<strong>br</strong> />
tlo za naraštaje istražitelja svih znanstvenih<<strong>br</strong> />
usmjerenja i interesa. Isto tako,<<strong>br</strong> />
nipošto ne treba zanemariti da savremenim<<strong>br</strong> />
zanemarivanjem stvarnih veličina,<<strong>br</strong> />
njihovim guranjem ukraj, te nipodaštavanjem<<strong>br</strong> />
svega trajno vrijednog, neprimjećivanjem<<strong>br</strong> />
i nedokumenti ra njem trenutnog<<strong>br</strong> />
stanja u ovim oblastima, zabavljeni<<strong>br</strong> />
dnevnopolitičkim temama, otvaramo<<strong>br</strong> />
prostor i naraštajima po s li je nas da<<strong>br</strong> />
se iščuđavaju nad našim ne ma rom i<<strong>br</strong> />
nezainteresiranošću.<<strong>br</strong> />
Bašagić je, ne treba to ispustiti iz<<strong>br</strong> />
vida, među ostalim, i relativno plodan i<<strong>br</strong> />
uspješan pjesnik, ali u svakom slučaju<<strong>br</strong> />
autentičan sudionik i svjedok događanja<<strong>br</strong> />
na tom kulturnom prizorištu, njegove se<<strong>br</strong> />
ocjene o njegovim poetskim prethodnicima<<strong>br</strong> />
mogu uzeti sa razumljivom ozbiljnošću.<<strong>br</strong> />
S druge strane, imajući na umu pre -<<strong>br</strong> />
ko četiri stotine godina osmanske pro š -<<strong>br</strong> />
losti Bosne i Hercegovine, iznimno skroman<<strong>br</strong> />
izbor od tek nekolicine pjesnika,<<strong>br</strong> />
kao i njegova zamolba na kraju teksta,<<strong>br</strong> />
svojevrsne su potvrde doista nepristojnog<<strong>br</strong> />
odnosa Bošnjaka i Hercegovaca pre -<<strong>br</strong> />
ma svome naslijeđu.<<strong>br</strong> />
17
Change language