behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Odgovor na visoke i kritično visoke stope samoubistava u Republici<<strong>br</strong> />
Srpskoj - posebno na kritično visoke stope samoubistava kod<<strong>br</strong> />
demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske (37,2) treba tražiti (i) u<<strong>br</strong> />
činjenici da su pripadnici Vojske Republike Srpske bili (i) nosioci<<strong>br</strong> />
planiranja, naređivanja i izvršavanja <strong>br</strong>ojnih ratnih zločina, a njih 19.473<<strong>br</strong> />
je učestvovalo (i) u zločinu genocida nad Bošnjacima u i oko Sre<strong>br</strong>enice.<<strong>br</strong> />
p rinosi i stvaranju po grešne slike<<strong>br</strong> />
kod onih koji imaju ne jasnu predstavu<<strong>br</strong> />
o “čudu bosans kog otpora”.<<strong>br</strong> />
Očekivani trend samoubistava<<strong>br</strong> />
u Bosni i Hercegovini nastavljen je<<strong>br</strong> />
i od 2006.-2010. godine, kada je za -<<strong>br</strong> />
bi lježeno ukupno 2.525 samoubistava<<strong>br</strong> />
ili u prosjeku 505 samoubistava<<strong>br</strong> />
godišnje. Republika Srpska i<<strong>br</strong> />
dalje se kreće na nivou preko 270<<strong>br</strong> />
samoubistava godišnje. Posebno je<<strong>br</strong> />
karakteristično da su u Republici<<strong>br</strong> />
Srpskoj u 2006. i 2007. godini sto -<<strong>br</strong> />
pe samoubistava bile visoke. U pe -<<strong>br</strong> />
riodu 2006.-2010. godina stope sa -<<strong>br</strong> />
moubistava u Federaciji BiH bile<<strong>br</strong> />
su niske.<<strong>br</strong> />
Specifične okolnosti življenja<<strong>br</strong> />
gra đana Bosne i Hercegovine<<strong>br</strong> />
(1992.-1995.) imaju zdravstvene,<<strong>br</strong> />
sociološke, duhovno-religijske, ma -<<strong>br</strong> />
BEHAR <strong>105</strong><strong>106</strong><<strong>br</strong> />
te rijalne i političke dugoročne im -<<strong>br</strong> />
pli kacije na život svakog pojedinca<<strong>br</strong> />
u zemlji. U studiji koju su predstavili<<strong>br</strong> />
Đapić i Stuvland, 78% bosanske<<strong>br</strong> />
djece je izjavilo da su doživjela<<strong>br</strong> />
barem šest traumatskih iskustava<<strong>br</strong> />
tokom rata. Primjer: Djeca koja su<<strong>br</strong> />
izbjegla iz Sarajeva su imala ma -<<strong>br</strong> />
nje traumatskih iskustava od dje -<<strong>br</strong> />
ce koja su morala ostati (Karačić i<<strong>br</strong> />
Zvizdić, 2000; Osmanovići, Zvizdić,<<strong>br</strong> />
2000.). “Trajnost pamćenja percipiranog<<strong>br</strong> />
uveliko zavisi od bogatstva<<strong>br</strong> />
detalja koji čine jednu cjelinu.<<strong>br</strong> />
Agresor je, u mjerama surovosti i<<strong>br</strong> />
sadizma, našao rješenje za svoje<<strong>br</strong> />
unaprijed pripremljene planove.<<strong>br</strong> />
Planovi su bili jasni: Sarajevo<<strong>br</strong> />
treba da umre, ali ne odmah, već<<strong>br</strong> />
do zirano, u strahu, u mukama, u<<strong>br</strong> />
be zizlazu. Građanima Sarajeva<<strong>br</strong> />
SOCIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA<<strong>br</strong> />
Karakteristično je da se <strong>br</strong>ojčani<<strong>br</strong> />
pokazatelji, uzroci i motivi<<strong>br</strong> />
samoubistava demobilisanih<<strong>br</strong> />
boraca Vojske Republike Srpske<<strong>br</strong> />
“stidljivo” čuvaju i rijetko se o<<strong>br</strong> />
tome otvoreno i sa egzaktnim<<strong>br</strong> />
pokazateljima govori. Stiče se<<strong>br</strong> />
utisak da se radi o “organizovanoj<<strong>br</strong> />
stigmi” predmetnog problema.<<strong>br</strong> />
Na drugoj strani, još je<<strong>br</strong> />
karakterističnije stanje, gdje se<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>oj samoubistava demobilisanih<<strong>br</strong> />
boraca - pripadnika Armije<<strong>br</strong> />
Republike Bosne i Hercegovine<<strong>br</strong> />
prikazuje znatno uvećan, nego<<strong>br</strong> />
što su to podaci ovoga ali i još<<strong>br</strong> />
nekih relevantnih istraživanja<<strong>br</strong> />
pokazali.<<strong>br</strong> />
treba uskratiti sve što život čini<<strong>br</strong> />
životom: i hranu i vodu i san i struju<<strong>br</strong> />
i informaciju i komunikaciju<<strong>br</strong> />
i...“ (Karavelić & Rujanac, 2008.,<<strong>br</strong> />
str. 181). U Sarajevu u opsadi i<<strong>br</strong> />
znanost je ostala zbunjena.<<strong>br</strong> />
Izvršeno je empirijsko istraži va -<<strong>br</strong> />
nje 1 zastupljenosti simptoma po st -<<strong>br</strong> />
traumatskog stresnog pore me ćaja<<strong>br</strong> />
kod stanovnika Grada Sa ra jeva u<<strong>br</strong> />
četiri općine (Stari Grad, Ce ntar,<<strong>br</strong> />
No vo Sarajevo i Novi Grad) trina -<<strong>br</strong> />
est godina nakon zavr še tka agresije<<strong>br</strong> />
na BiH, tačnije, is pi tano je prisustvo<<strong>br</strong> />
posttraumatske stresne simptomatologije<<strong>br</strong> />
u od nosu na tri skupine<<strong>br</strong> />
simptoma i to: intruzije, izbjegavanje<<strong>br</strong> />
i iritabilnost. Rezultati istraživanja<<strong>br</strong> />
pokazuju da je 32,8% ispi-<<strong>br</strong> />
1 Brigadir dr. Zemir Sinanović, mr. sci<<strong>br</strong> />
prim. dr. Nermana Mehić-Basara,<<strong>br</strong> />
mr. sci prim. dr Senadin Ljubović,<<strong>br</strong> />
prim. dr. Aida Hadžibajrić, prim. dr.<<strong>br</strong> />
Mu hamed Hasanbegović i dr. Emina<<strong>br</strong> />
Kurtagić-Pepić, (2009.), Projekat ist r -<<strong>br</strong> />
a živanja zastupljenosti posttraumatskog<<strong>br</strong> />
stresnog poremećaja (PTSP) kod<<strong>br</strong> />
sta novnika Kantona Sarajevo, Sara -<<strong>br</strong> />
je vo: Ministarstvo zdravstva Kantona<<strong>br</strong> />
Sarajevo.<<strong>br</strong> />
81
Change language