behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
HAZIM AKMADŽIĆ - INTERVJU<<strong>br</strong> />
njihovih karaktera otkrivao sjedinjene<<strong>br</strong> />
kod velikog vezira Mehmed-paše<<strong>br</strong> />
Sokolovića.<<strong>br</strong> />
Svjedoci smo bili nedavno obi -<<strong>br</strong> />
lje žavanja 550 godine potpisivanja<<strong>br</strong> />
Gazi Isa-begove vakufname. Slijedeće<<strong>br</strong> />
godine navršava se 550 godina<<strong>br</strong> />
od kada je Sarajevo postalo sjedištem<<strong>br</strong> />
bosanskog sandžaka iliti<<strong>br</strong> />
sa ndžak Bosna. Mislim da se takvi<<strong>br</strong> />
ili slični događaji ne bi trebali obilježavati<<strong>br</strong> />
stereotipima koji su sve<<strong>br</strong> />
učestaliji.<<strong>br</strong> />
Poslovna <strong>zajednica</strong> Izdavača i<<strong>br</strong> />
knjižara BiH proglasila Vas je<<strong>br</strong> />
najboljim autorom a roman<<strong>br</strong> />
“Mi mar“ najboljim za 2002. go -<<strong>br</strong> />
dinu - štivo o Hajrudinu Mi -<<strong>br</strong> />
maru koji je gradio ćupriju u<<strong>br</strong> />
Mostaru. Ovo je prvi roman iz<<strong>br</strong> />
ove Vaše trilogije? Možemo<<strong>br</strong> />
ustvrditi da se Vi već više od<<strong>br</strong> />
de set godina bavite historijom<<strong>br</strong> />
osmanskog perioda kroz 15. i<<strong>br</strong> />
16. vijek. Nakon toliko godina<<strong>br</strong> />
istraživanja, možete li nam re -<<strong>br</strong> />
ći, s obzirom na stoljeća u kojima<<strong>br</strong> />
je raslo ovo carstvo, šta je<<strong>br</strong> />
bilo razlogom procvata, ali i<<strong>br</strong> />
nje govog pada?<<strong>br</strong> />
Ja to jesam u početku zamislio<<strong>br</strong> />
kao trilogiju. Ali već ste spomentuli<<strong>br</strong> />
da je objavljen i “ENDERUN &<<strong>br</strong> />
Na Drini ćupriji“, dakle već možemo<<strong>br</strong> />
govoriti o četvrtom romanu iz<<strong>br</strong> />
ove serije, a uveliko radim na<<strong>br</strong> />
romanu “Svjedok“ koji obuhvaća<<strong>br</strong> />
period od 1832. do kraja 1995.<<strong>br</strong> />
godine. Kao što sam u prethodna<<strong>br</strong> />
če tiri ukazao na razloge procvata<<strong>br</strong> />
Bo sne u svakom smislu pod os ma -<<strong>br</strong> />
nskom upravom, u “Svjedoku“ ću<<strong>br</strong> />
ukazati na razloge njene stagnacije<<strong>br</strong> />
u razvoju.<<strong>br</strong> />
U najkraćem, u svim svojim ro -<<strong>br</strong> />
manima mene je interesirao fenomen<<strong>br</strong> />
vlasti i ljudske potrebe da<<strong>br</strong> />
budu moćni i častohlepni. To bi bio<<strong>br</strong> />
suštinski odgovor na vaše pitanje.<<strong>br</strong> />
40<<strong>br</strong> />
Za nekakav odnos<<strong>br</strong> />
postiđenosti i srama prema<<strong>br</strong> />
značajnim historijskim i<<strong>br</strong> />
kulturnim događajima i<<strong>br</strong> />
ličnostima nema opravdanja.<<strong>br</strong> />
Naprotiv mi smo dio velike<<strong>br</strong> />
kulture i tradicije i to trebamo s<<strong>br</strong> />
ponosom isticati. Činjenica je da<<strong>br</strong> />
nam je to do<strong>br</strong>im dijelom<<strong>br</strong> />
nametano, ali smo i sami tome<<strong>br</strong> />
doprijeli inferiornim odnosom<<strong>br</strong> />
prema sopstvenoj povijesti,<<strong>br</strong> />
kulturi i tradiciji. Islam ne može<<strong>br</strong> />
biti nazadan, ali mogu neki loši<<strong>br</strong> />
interpretatori islama.<<strong>br</strong> />
“Gazi Husrev-bega” na turski<<strong>br</strong> />
jezik prevodi jedan od trenutno<<strong>br</strong> />
najboljih turskih prevodilaca,<<strong>br</strong> />
Suat Englü. O kakvom<<strong>br</strong> />
se projektu radi? Hoće li biti<<strong>br</strong> />
promocija u Turskoj? Ovaj<<strong>br</strong> />
projekt, koliko znam, je trebao<<strong>br</strong> />
biti završen još krajem<<strong>br</strong> />
prošle godine. U čemu je problem?<<strong>br</strong> />
U svakom slučaju objavljivanje<<strong>br</strong> />
“Gazi Husrev-bega“ na turskom je -<<strong>br</strong> />
ziku očekujem s nestrpljenjem. Is -<<strong>br</strong> />
tina, roman je trebao izići još pro -<<strong>br</strong> />
šle godine, ali razloge treba tražiti<<strong>br</strong> />
u bolesti gospodina Suata Eng lüa,<<strong>br</strong> />
zatim na mom insistiranju da unesem<<strong>br</strong> />
izvjesne dorade u roman. Za<<strong>br</strong> />
sada stvari do<strong>br</strong>o idu i mislim da<<strong>br</strong> />
je ovo godina kada će ovaj moj ro -<<strong>br</strong> />
man na turskom jeziku ugledati<<strong>br</strong> />
svjetlo da na.<<strong>br</strong> />
Svako poglavlje romana u na -<<strong>br</strong> />
zi vu nosi jedno od Allahovih<<strong>br</strong> />
imena, tako da imamo 99 po -<<strong>br</strong> />
glavlja. Jednom ste objasnili<<strong>br</strong> />
da to nije Vaša ideja, nego Ga -<<strong>br</strong> />
zi Husrev-bega? Govore li o<<strong>br</strong> />
to me dokumenti?<<strong>br</strong> />
Mislim da je sve u romanu u te -<<strong>br</strong> />
o rijsko-književnom smislu urađeno<<strong>br</strong> />
i da se ne može dalje istraživati<<strong>br</strong> />
nego u njegovoj strukturi i kompo -<<strong>br</strong> />
zi ciji. Svjestan veličanstvene simbolike<<strong>br</strong> />
u svakom od 99 lijepih Božijih<<strong>br</strong> />
imena odlučio sam da naslovim<<strong>br</strong> />
poglavlja u romanu imenima Allaha<<strong>br</strong> />
dž. š. Prije toga sam konsultirao<<strong>br</strong> />
neke od najistaknutijih bošnja -<<strong>br</strong> />
č kih islamskih učenjaka, da bih<<strong>br</strong> />
bio siguran u ispravnost svoje na -<<strong>br</strong> />
ka ne s islamskog aspekta. Dakle,<<strong>br</strong> />
ideja je moja, a moje istraživanje i<<strong>br</strong> />
traženje novih strukturalno-kompozicionih<<strong>br</strong> />
rješenja u romanu nas -<<strong>br</strong> />
ta vljam i dalje.<<strong>br</strong> />
Nije Vam bilo teško da otputu -<<strong>br</strong> />
je te, recimo, u skandinavske<<strong>br</strong> />
ze mlje i promovirate svoje ro -<<strong>br</strong> />
ma ne...<<strong>br</strong> />
Već sam rekao, volim putovati.<<strong>br</strong> />
Ali važnije od toga volim se sresti<<strong>br</strong> />
sa svojim čitaocima. Bez direktne<<strong>br</strong> />
komunikacije čitalac – pisac u trži -<<strong>br</strong> />
š nim uslovima teško je prodati<<strong>br</strong> />
knji gu. Srećom, ja takvih problema<<strong>br</strong> />
nisam imao ni u Evropi ni u<<strong>br</strong> />
SAD. Da ne budem neskroman<<strong>br</strong> />
mi slim da su moji romani stvorili<<strong>br</strong> />
zavidnu čitalačku populaciju koja