behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
behar br. 105-106 - Islamska zajednica u Hrvatskoj
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Profesore Riđanoviću, do<strong>br</strong>o<<strong>br</strong> />
do šli u Behar. Vas ne treba po -<<strong>br</strong> />
sebno predstavljati, svi koji se<<strong>br</strong> />
zanimaju za jezik znaju da ste<<strong>br</strong> />
glasoviti lingvist koji je objavio<<strong>br</strong> />
pet knjiga i preko 50 znanstvenih<<strong>br</strong> />
radova. Poznati ste i po čla -<<strong>br</strong> />
n cima koje ste objavljivali u<<strong>br</strong> />
bo sa nskim dnevnim listovima i<<strong>br</strong> />
tje dnicima. U svojoj posljed -<<strong>br</strong> />
njoj knji zi O bosanskom jeziku,<<strong>br</strong> />
o pro padanju Bosne, i ... o va -<<strong>br</strong> />
ma re kli ste da ste po nacional -<<strong>br</strong> />
nosti čovjek. Da li uz tu širu<<strong>br</strong> />
identifikaciju imate još neku,<<strong>br</strong> />
vezanu za naše podneblje? Ime<<strong>br</strong> />
vam je Midhat, pa biste trebali<<strong>br</strong> />
biti Bošnjak.<<strong>br</strong> />
Da, pored svoje glavne pripadnosti<<strong>br</strong> />
ljudskom rodu, ja pripadam i<<strong>br</strong> />
ljudskom kolektivu koji govori<<strong>br</strong> />
moj im jezikom. To je za mene<<strong>br</strong> />
jedan je zik, koji se samo naziva<<strong>br</strong> />
raz ličito u raznim geografskim<<strong>br</strong> />
oblastima gdje se govori. Zato sam<<strong>br</strong> />
ja – osim što sam čovjek - i Bosanac<<strong>br</strong> />
i Hrvat i Srbin i Crnogorac.<<strong>br</strong> />
Dva starosla ve nska plemena, Srbi<<strong>br</strong> />
i Hrvati, go vo rili su potpuno istim<<strong>br</strong> />
jezikom kad su prije hiljadu i više<<strong>br</strong> />
godina na seljavali Balkan, pa su<<strong>br</strong> />
morali pri padati istom narodu, čije<<strong>br</strong> />
se ime zatrlo u vihoru vremena.<<strong>br</strong> />
Do šavši u kontakt sa različitim ci -<<strong>br</strong> />
vi lizacijama, Srbi i Hrvati su u<<strong>br</strong> />
me đuvre me nu poprimili neka ose -<<strong>br</strong> />
buj na svo jstva, koja su uglavnom<<strong>br</strong> />
po vrši n ske naravi i koja ne naru -<<strong>br</strong> />
ša vaju zna čajno njihovu ogromnu<<strong>br</strong> />
za jed ni čku kulturološku potku.<<strong>br</strong> />
Sve ka s nije podjele tog naroda po -<<strong>br</strong> />
ti cale su od moćnika i silnika, koji<<strong>br</strong> />
su razbijali taj homogen narod, na -<<strong>br</strong> />
di jevali mu zasebna imena, i stva -<<strong>br</strong> />
ra li feude i države da bi vladali nji -<<strong>br</strong> />
ma prema isprobanoj formuli Divide<<strong>br</strong> />
et impera (Podijeli pa vladaj).<<strong>br</strong> />
Ako su bosanski, hrvatski, sr p -<<strong>br</strong> />
ski i crnogorski jedan jezik, ka -<<strong>br</strong> />
BEHAR <strong>105</strong><strong>106</strong><<strong>br</strong> />
k vog smisla ima koristiti po je -<<strong>br</strong> />
dinačne nazive kao “bosanski“<<strong>br</strong> />
ili “hrvatski“. Može li se on da,<<strong>br</strong> />
ako uvažimo vaše pret po sta v -<<strong>br</strong> />
ke, reći da se u Zagrebu go vori<<strong>br</strong> />
bosanski, a u Sarajevu sr pski<<strong>br</strong> />
ili hrvatski?<<strong>br</strong> />
Svaki od naša četiri podjezika,<<strong>br</strong> />
ka ko ih ja zovem, ima neke svoje<<strong>br</strong> />
specifičnosti, koje su, istina, mini -<<strong>br</strong> />
ja turne u odnosu na zajedničku<<strong>br</strong> />
srž tih podjezika. Te minijaturne<<strong>br</strong> />
spe cifičnosti dovoljne su na Balkanu<<strong>br</strong> />
da se dotičnom idiomu da status<<strong>br</strong> />
jezika i nadjene mu se posebno<<strong>br</strong> />
ime. Ne zaboravite da je Balkan<<strong>br</strong> />
po dario engleskom jeziku glagol to<<strong>br</strong> />
ba lkanize, koji, prema Oksfords -<<strong>br</strong> />
kom rječniku, znači ‘podijeliti u<<strong>br</strong> />
ma nje, međusobno suprotstavljene<<strong>br</strong> />
grupe’. Diobe su najveća strast<<strong>br</strong> />
Balkanaca, daleko veća nego fudbal<<strong>br</strong> />
ili bilo kakav drugi sport ili ho -<<strong>br</strong> />
bi. Engleski se kao maternji jezik<<strong>br</strong> />
govori u nekih dvadeset standardnih<<strong>br</strong> />
varijanti, od kojih svaka ima<<strong>br</strong> />
još niz lokalnih i socijalnih vari -<<strong>br</strong> />
jan ti, pa ukupan zbir zasebnih<<strong>br</strong> />
eng le skih idioma seže i do par stotina.<<strong>br</strong> />
Ipak, nikad niko nije pokušao<<strong>br</strong> />
da engleski jezik zove drukčije<<strong>br</strong> />
nego engleski.<<strong>br</strong> />
Godine 1985. objavili ste knjigu<<strong>br</strong> />
Jezik i njegova struktura, ko ja<<strong>br</strong> />
je nagrađena godišnjom na g ra -<<strong>br</strong> />
dom izdavačke kuće Svje t lost<<strong>br</strong> />
MIDHAT RIĐANOVIĆ - INTERVJU<<strong>br</strong> />
za najbolje naučno-pu bli cis ti -<<strong>br</strong> />
čko ostvarenje. Može li se nešto<<strong>br</strong> />
od vaših analitičkih pro miš lja -<<strong>br</strong> />
nja u toj knjizi primi je niti na<<strong>br</strong> />
našu situaciju?<<strong>br</strong> />
Ta knjiga je proizašla iz moje<<strong>br</strong> />
želje da napišem univerzitetski<<strong>br</strong> />
udž benik za nastavu opšte lingvis -<<strong>br</strong> />
ti ke, sa naglaskom na kod nas ma -<<strong>br</strong> />
lo poznatoj modernoj lingvistici,<<strong>br</strong> />
koja je revolucionisala shvatanja<<strong>br</strong> />
jezika karakteristična za tradicionalno<<strong>br</strong> />
jezikoslovlje. Nisam, dakle,<<strong>br</strong> />
imao većih naučnih pretenzija.<<strong>br</strong> />
Nje na najveća vrijednost je u tome<<strong>br</strong> />
što se modernolingvistički pojmovi<<strong>br</strong> />
po prvi put kod nas ilustruju prim -<<strong>br</strong> />
je rima iz našeg jezika. Prema<<strong>br</strong> />
tome, ta knjiga nije naučno djelo u<<strong>br</strong> />
Srbizacija i kroatizacija bosanskih Hrišćana trajala je sve do današnjih<<strong>br</strong> />
dana (ja poznajem veći <strong>br</strong>oj bosanskih Pravoslavaca i Katolika koji još<<strong>br</strong> />
nisu “preo<strong>br</strong>aćeni“ u Srbe i Hrvate). Zajedničko istorijsko ime za sve<<strong>br</strong> />
stanovnike Bosne bilo je Bošnjani prije dolaska Turaka, a nakon izvjesnog<<strong>br</strong> />
vremena po njihovom dolasku, Bošnjaci, što je u stvari turska riječ za<<strong>br</strong> />
stanovnike Bosne. Obje ove riječi su u međuvremenu postale arhaične i<<strong>br</strong> />
njihov pandan u savremenom bosanskom je Bosanac.<<strong>br</strong> />
smislu u kojem je to Ajnštajnova<<strong>br</strong> />
te orija relativiteta ili Darvinova<<strong>br</strong> />
te orija evolucije. Kod nas se suviše<<strong>br</strong> />
olako upotrebljava riječ ‘nauka’, pa<<strong>br</strong> />
se ponekad sasvim prizemna istraživanja<<strong>br</strong> />
nazivaju naukom. Što se<<strong>br</strong> />
tiče vašeg pitanja o tome da li se<<strong>br</strong> />
ne što iz te knjige može primijeniti<<strong>br</strong> />
na našu jezičku situaciju, želim da<<strong>br</strong> />
istaknem da današnji lingvisti ne<<strong>br</strong> />
vje ruju da se može niti da se treba<<strong>br</strong> />
dirati u sponatanu jezičku praksu.<<strong>br</strong> />
Svaki jezik je savršen onakav ka -<<strong>br</strong> />
kav je ‘Bogom dan’. Intervencije je -<<strong>br</strong> />
zi koslovaca radi uvođenja vještač -<<strong>br</strong> />
kih kovanica potpuno su deplasi -<<strong>br</strong> />
ra ne sa gledišta moderne lingvistike,<<strong>br</strong> />
i uglavnom su napuštene u<<strong>br</strong> />
87
Change language