28.10.2014 Views

Preuzmite kompletan časopis broj 2 u PDF formatu - Portal kulture ...

Preuzmite kompletan časopis broj 2 u PDF formatu - Portal kulture ...

Preuzmite kompletan časopis broj 2 u PDF formatu - Portal kulture ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

vîðeñjå<br />

A na razmeđi šezdesetih i sedamdesetih godina<br />

dvadesetog veka u umetnosti Vojvodine dešavaju<br />

se izuzetno značajne promene. Upravo u Subotici je<br />

1969. godine, na inicijativu Slavka Matkovića i Szombathy<br />

Balinta, formirana Grupa „Bosch+Bosch”. Taj<br />

datum je izvanredno značajan jer označava prvi veliki<br />

raskol sa tradicionalnim i tra dicionalističkim shvatanjem<br />

umetnosti.<br />

Povodom ovih kolaža Oto Tolnaji u monografskom<br />

tekstu o Šafranju 19 zapisuje: „Prilikom sledeće<br />

posete Parizu 1970. godine, Šafranj piše sjajnu knjigu<br />

Apostoli čekaju. Usput kolažira. Ljubičasti papirići Turc<br />

čokolade dolaze na zlatnu podlogu pakpapira iz Luvra.<br />

Ot pad na stu pa u Lu vru. Ma stan pa pir i sta niol su<br />

mu glavna sredstva. Apsolutno gužvanje kao kvalitet.<br />

Pojede svoj sir, čokoladu iz automata, a smotuljke lepi<br />

je dan na dru gi. Isti je po stu pak kao i pri li kom pr vog<br />

pariskog boravka, samo je redosled obrnut: onda je Šafranj<br />

pr vo na sli kao a za tim po jeo ja bu ku...” Taj po et ski<br />

zapis veoma je blizak samoj suštini Šafranjeve akcije,<br />

nje go ve ta da šnje umet no sti – ona je bli ska pop-ar tu jer<br />

se bavi elementima potrošačkog društva; bliska je siromašnoj<br />

umetnosti zbog ekonomije upotrebljenih elemenata;<br />

bliska je konceptualnim postupcima jer „ovi<br />

kolaži nemaju asocijativni nego doslovni karakter”. 20<br />

U tim ma lim ra do vi ma ostva re no je de lo u kojem<br />

su struk tu ra li stič ki po stu pak, se man tič ka proble<br />

ma ti za ci ja, te etič ki, fi lo zof ski i so ci o lo ški stav,<br />

is pred sva ke este ti ke. Isto vre me no, ovi su ko la ži istovre<br />

me ni od raz sta nja sve ta i umet no sti u vre me nu u<br />

ko me su na sta li. Jer to je vre me ka da se us po sta vlja<br />

ka te go ri ja po tro šač kog dru štva, ka da se na me ću no-<br />

19 Tol nai, Ottó, „Sáfrány Imre”, Fo rum Kőnyvkiadó, No vi<br />

Sad 1978. (Pre vod pre u zet iz tek sta Be le Du ran ci ja, „Ko laži<br />

Imre Ša fra nja (1928–1980)”, ka ta log iz lo žbe Sáfrány Imre,<br />

Ko la ži iz Pa ri za – Párizsi kollázsok, Baš ku ća, Su bo ti ca, april–<br />

maj 2010.<br />

20 Šu va ko vić, Mi ško, Evropski konteksti umetnosti XX veka u<br />

Vojvodini, Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad<br />

2009.<br />

vi vred no sni su do vi, ka da se usta no vlja va ju dru ga či ji<br />

eko nom ski od no si. U tim ko la žnim sklo po vi ma upotre<br />

blje nih i od ba če nih pa pi ri ća am ba la že i de funk cio<br />

na li zo va nih do ku me na ta sa ku pljen je i pred sta vljen<br />

naj di rekt ni ji do kaz svih tih ma ni fe sta ci ja ta da šnjeg<br />

dru štva i du ha jed nog vre me na.<br />

3.<br />

Či ni se da su bo tič ka iz lo žba „Ko la ži iz Pa ri za –<br />

Collage ok Párizsbol”, odr ža na ja nu a ra i fe bru a ra 1971.<br />

godine, ima granično značenje u Šafranjevom životu i<br />

umet no sti. Na i me, umet nik ko ji je po me rao gra ni ce,<br />

koji je večito nastojao da iznađe nove mogućnosti izra<br />

za i da svo ju umet nost ostva ri kao istin ski mo der nistič<br />

ki pro je kat, tom iz lo žbom je do se gao svoj ze nit. I<br />

ma da mu je po sle te po stav ke, za hva lju ju ći i nje go vim<br />

po tom ostva re nim ra do vi ma (po go to vo ci klus sli ka,<br />

crteža i tapiserija na temu šamana) ugled rastao, njegova<br />

umetnost je zašla u mirnije vode, postavši bliska<br />

tra di ci o nal ni joj kon ven ci ji sli ke i nje nog smi sla.<br />

No, mno go zna čaj ni ja ose ka za vla da la je ce lo kup nom<br />

Šafranjevom sudbinom – ta poslednja životna deceni<br />

ja za po či nje pra vom umet nič kom tra ge di jom. Nepa<br />

žnjom va ri o ca, no vem bra 1970. go di ne, za pa ljen<br />

mu je i potpuno izgoreo atelje na trećem spratu subotičke<br />

Gradske kuće. Uništeno je njegovo skoro celokupno<br />

dotadašnje stvaralaštvo, što zasigurno predstavlja<br />

istorijski hendikep za „rekonstrukciju” njegove<br />

re tro spek tiv ne umet nič ke li ni je, ali i za objek tiv ni je<br />

sa gle da va nje avan gard nih to ko va voj vo đan ske i srpske<br />

umet no sti to kom pre lom nih pe de se tih i še zde setih<br />

go di na dva de se tog ve ka. 21 Iste te go di ne, do ta da<br />

21 Osim to ga, u Ša fra nje vom ate ljeu je iz go re lo i 100 sli ka<br />

nje go vog pri ja te lja Imrea Vin kle ra, ko je je po sle umet ni kove<br />

pre ra ne smr ti Ša franj ot ku pio da bi ih sa ču vao. Ta ko je,<br />

za si gur no, voj vo đan ska li kov na umet nost osta la za ki nu ta<br />

za je dan iz u zet no za ni mljiv umet nič ki opus jer su uni šte ni<br />

naj zna čaj ni ji Vin kle ro vi ra do vi ko ji bi ga „sa ču va li” kao re levant<br />

nog umet ni ka dru ge po lo vi ne dva de se tog ve ka...<br />

223

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!