Preuzmite kompletan Äasopis broj 2 u PDF formatu - Portal kulture ...
Preuzmite kompletan Äasopis broj 2 u PDF formatu - Portal kulture ...
Preuzmite kompletan Äasopis broj 2 u PDF formatu - Portal kulture ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ïñtérkûltúråłna ìsträživanjá<br />
ve ća mno go stru kost ko mu ni ka ci o nih mo guć no sti, kao i nji ho vo stal no ubr za nje i umnožavanje.<br />
OD NO SI S JAV NO ŠĆU, KO MU NI KA CI O NI MOST ME ÐU KUL TU RA MA<br />
Od no si s jav no šću ba ve se iz grad njom, me nja njem i odr ža va njem od no sa. Iz grad nja<br />
od no sa s jav no šću ni je jed no sta van za da tak, na pro tiv, či ni se još kom pli ko va ni jim ka da javnost<br />
i organizacije imaju različite kulturne okvire koji usmeravaju njihovo poimanje situacije.<br />
Poslovanje se ubrzano globalizuje, tržišta se međusobno sve više prepliću, a takva je i<br />
ko mu ni ka ci ja me đu kom pa ni ja ma, or ga ni za ci ja ma i vla da ma. Od no si s jav no šću su, sto ga,<br />
po sta li glo bal ni fe no men (Tench, Yeomans 2009: 639). Ni jed na or ga ni za ci ja ko ja de lu je van<br />
granica matične zemlje ne može postići uspeh, niti efi ka sno po slo va ti, uko li ko ni je sve sna<br />
dru ge kul tu re, obi ča ja, lo kal nog me dij skog si ste ma i ko mu ni ka ci je uop šte. Sta ri je te o ri je o<br />
funk ci ja ma i so ci o kul tur nim uti ca ji ma od no sa s jav no šću mo gu bi ti ne a de kvat ne za koncep<br />
tu a li za ci ju no ve glo ba li zo va ne stvar no sti u smi slu iz grad nje uspe šnih od no sa s jav no šću,<br />
po seb no u mul ti kul tu ral nom okru že nju. U sre di štu in ter kul tu ral ne ko mu ni ka ci je na la zi se<br />
relacioni pristup koji je udaljava od tradicionalnog menadžerskog pristupa od vrha ka dnu,<br />
sma tra ju Kent i Tej lor. Od no si s jav no šću u glo bal nom kul tur nom am bi jen tu na gi nju ka razumevanju<br />
odnosa i kulturne različitosti u svim oblicima. Ovo se odražava na trend koji domi<br />
ni ra u stva ra nju no ve per spek ti ve za tu ma če nje te o ri je i prak se u upra vlja nju od no si ma s<br />
jav no šću. Od no si su sre di šnji cilj ko mu ni ka ci je s jav no šću, i mno gi či ni o ci uti ču na od no se<br />
or ga ni za ci je sa svo jom jav no šću. Od nos iz me đu or ga ni za ci je i jav no sti je ste, ka ko na vo de<br />
Kent i Tej lor, pod uti ca jem: or ga ni za ci o nih ak ci ja, po sto je ćih re pu ta ci ja i re pu ta ci ja u raz voju,<br />
me dij ske po kri ve no sti, sko ra šnjih kri za, upra vlja nja, ak ti vi zma, eko no mi je, pa čak i no vih<br />
komunikacionih tehnologija, kao što su blogovi i postovi na YouTubeu. Stručnjaci odnosa<br />
s jav no šću mo ra ju da uzmu u ob zir da kul tu ra, pro men lji va u po sto ja nju sve ta, uti če na to<br />
ka ko or ga ni za ci je za po či nju me đu od no se sa do ma ćom i ino stra nom jav no šću. Naj bit ni ja<br />
od li ka spo sob no sti ba vlje nja me đu kul tur nim odnosima je razumevanje da kao što postoje<br />
naj ra zli či ti ji lič ni od no si ko je lju di stva ra ju sa svo jim pri ja te lji ma i po ro di com i po na ša ju se u<br />
skladu sa opšteprihvaćenim obrascem, tako postoje i obrasci koji vode ka uspešnim odnosima<br />
između različitih kultura, a ti obrasci su zasnovani na međusobnom razumevanju, zajedničkom<br />
iskustvu i interakciji između subjekata (ibid: 52). Jednostavno, odnosi sa komšijama,<br />
pri ja te lji ma, po ro di com, pro fe so ri ma, men to ri ma, pa čak i jav nim in sti tu ci ja ma, kom plek sni<br />
su i spe ci fič ni, i zbog ove slo že no sti ko ja pro ži ma sva ko dnev ne re la ci je, ka ko iz me đu po jedinaca<br />
tako i između pravnih entiteta, ne može se prihvatiti teorija da je pristup isti u svakoj<br />
si tu a ci ji to kom in ter kul tur ne ko mu ni ka ci je, a po go to vo ne u da na šnjem kon tek stu u ko jem<br />
ne po sto je ogra ni ča va ju ći fak to ri u ko mu ni ka ci ji.<br />
U ju nu 1991. go di ne, u po se tu jed nom do ma ćem in du strij skom gi gan tu do šli su ugled ni<br />
gosti iz Japana: direktor Micubiši banke (Mitsubishi Bank) iz Frankfurta i direktor Micubiši materijala<br />
(Mitsubishi materials), rudarske kompanije i istoimenog koncerna sa sedištem u Londonu.<br />
Japanci su želeli da razgovaraju o mogućem proširenju poslovanja na teritoriju Jugoslavije. U<br />
59