Florence Hartmann MIR I KAZNA TAJNI RATOVI MEĐUNARODNE ...

Osam mjeseci prije, za jake snježne oluje, Carla del Ponte stigla je u Davos. Došla je pred najmoćnijimličnostima svijeta politike i ekonomije na planetu, okupljenima na Svjetskom ekonomskom forumu, branitipitanje međunarodnog pravosuđa i važnost da se stane na kraj nekažnjivosti moćnika. „Ako sada izgubimohladnokrvnost, budući će diktatori moći bježati i skrivati se te će nam trebati možda i stotine godina da seuspravimo i nametnemo zakon prava nad zakonom nasilja", riječi su kojima se obratila svojim slušateljima26. januara 2001. g. u vrijeme kad je Milošević već svrgnut s vlasti, ali još nije uhićen. Očekivala je nekeopćenite odgovore, a bez sumnje i neke obzirnepoticaje. Teško je osvojiti slušateljstvo kojemu zahtjevimeđunarodne pravde nikad nisu bili prioritet.Na njezino veliko iznenađenje, nakon njezina nastupa, dvorana je uzavrela. Rasprava je bila žestoka. Clinton je31. decembra 2000. g., posljednjeg dana svojeg mandata, prije nego što će predati ključeve Bijele kućeGeorgeu W. Bushu, unatoč snažnu protivljenju Kongresa i suzdržanosti njegove Demokratske stranke, 104potpisao Rimski sporazum kojim je stvoren stalni Međunarodni kazneni sud (ICC). Opravdavajući svoj činistaknuo je: „To činimo kako bismo potvrdili svoju podršku načelu međunarodne kaznene odgovornosti sciljem predaje u ruke pravde počinitelja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. To činimo i zatoda ostanemo u postupku koji će u godinama koje slijede omogućiti Međunarodnom kaznenom sudu dapostane nepristran i učinkovit instrument pravde. Sjedinjene Američke Države imaju dugu tradiciju djelovanjau prilog krivične odgovornosti, još od našeg sudjelovanja na Sudu u Nürnbergu pa sve do glavne uloge unaporima koji su doveli do uspostavljanja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i za Ruandu.Naše djelovanje danas dio je te tradicije." Jedan od prvaka Republikanske stranke senator Jesse Helms odmahje odgovorio: „Ova današnja akcija očit je pokušaj predsjednika u odlasku da zaveže ruke svojem nasljedniku.Ta se odluka neće održati. Jedan od mojih prvih prioriteta pred novim predstavničkim domom bit će njezinoponištenje i zaštita američkih vojnika od kaznenog progona tog međunarodnog pučkog tribunala." 105 DonaldRumsfeld, koji je bio predviđen za ministra obrane nakon Bushove pobjede na predsjedničkim izborima unovembru 2000. g., odmah je nadodao: „Američko vodstvo u svijetu moglo bi biti prva žrtva toga suda", zbogprisila koje proizlaze iz međunarodnog humanitarnog prava.Njihovi saveznici koriste priliku koja je stvorena dolaskom Carle del Ponte kako bi, tijekom samo jednesjednice, pretvorili Davos u forum protiv ICC‐a. Međunarodno pravosuđe s univerzalnom dimenzijom tu jejavno optuženo kao prijetnja nacionalnoj suverenosti, a još više kao prepreka svakom vojnom djelovanjuzemlje kao što su Sjedinjene Američke Države, koje sudjeluju u vanjskim operacijama u gotovo stotinu država,pa ne prihvaća da njezini državljani ili vojnici na tim područjima podliježu propisima, postupcima, tužiteljima isucima pravosuđa koje „nikom ne polaže račune". U Davosu je i republikanski senator iz Minnesote Orrin G.Hatch. Kao predsjednik Sudskog povjerenstva Senata upozorava da Sjedinjene Američke Države nemajunamjeru ratificirati taj sporazum. Naglašava da „Sjedinjene Američke Države ne žele takav međunarodni sudkoji bi sudio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država zato što je donio odluku kojoj je cilj spasiti stotineameričkih života". Nova se američka administracija žestoko suprotstavlja takvom međunarodnom sudskomsustavu koji a priori izmiče svakom državnom nadzoru te izlaže stvarnoj sudbenoj opasnosti njezine civilne ivojne zapovjednika. Situacija je komična. Nasuprot Carli del Ponte koja crpi najveću snagu iz svojesamostalnosti, dio slušateljstva ukazuje na opasnosti samosvojnih odluka stalnog104 U julu 1998. g. stotinu i dvadeset država potpisalo je Rimski statut stalnog Međunarodnog kaznenog suda. SjedinjeneDržave kao i šest drugih prisutnih država ‐Kina, Irak, Izrael, Katar i Jemen ‐odbile su potpisati ga. Imale su vremenapredomisliti se do Clintonova potpisivanja 31. decembra 2000. g.105 Republikanski senator održao je riječ. Na njegovu je inicijativu Kongres već u novembru 2001. g. usvojio odlukeprema kojima se američkoj vladi zabranjuje svaka suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom (ICC), a kojima je svrha dase za sudjelovanje u operacijama održavanja mira zahtijeva prethodno davanje imuniteta za bilo kakav progon ICC‐a, aisto se tako ovlašćuje predsjednik SAD‐a da se koristi svim odgovarajućim sredstvima za oslobađanje američkih građanakoje bi ICC eventualno pritvorio. Zbog razloga protiv Međunarodnog kaznenog suda sličnih navedenima, Jesse Helmsglasovao je 1986. g., zajedno s desetoricom drugih senatora, protiv toga da Sjedinjene Američke Države ratificirajuKonvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. g.