Britanci će braniti zahtjeve pravde jednako djelotvorno kao i kad su im se opirali i prisilit će Hrvatsku da izručiGotovinu sucima ICTY‐a. Zagreb je započeo proces približavanja Europskoj uniji i uskoro će moći otvoritipregovore za kandidaturu. Na poticaj Velike Britanije, Europa uvjetuje otvaranje tog procesa punomsuradnjom s ICTY‐em. Početkom 2004. Zagreb predaje bez odlaganja osam novih optuženika, dva hrvatskagenerala i šest Hrvata iz Bosne koji žive u Hrvatskoj. Kad je 14. aprila 2004. Bruxelles zatražio njezino mišljenje,Carla del Ponte mogla je samo pozdraviti napore Zagreba, žaleći ipak što nije uhićen Gotovina. Ovo povoljnomišljenje omogućit će otvaranje pregovora. Carla del Ponte se nada da će ta zaslužena pomoć olakšatiizručivanje Gotovine. Dvadeset minuta poslije britanski veleposlanik u Hagu stiže u ured Carle Del Ponte da jojizrazi duboko neslaganje Londona. Sat poslije stiže savjetnik američkog veleposlanstva da i on osudi „držanje"tužiteljice u jednom europskom predmetu koji se zapravo ne tiče Washingtona. Američki diplomat bezobzirnoje optužuje da će takvim ponašanjem upropastiti svaki napor da se postigne Karadžićevo i Mladićevo uhićenje.Tvrdi da njezina gesta prema Hrvatskoj prijeti odvraćanjem Beograda od suradnje. London ne uspijevablokirati otvaranje pregovora. Ali uspijeva naprotiv spriječiti njihov ishod, kandidaturu Hrvatske za Europskuuniju, sve do kraja 2005. i do uhićenja Ante Gotovine na Kanarskim otocima.Očit nesklad politike Londona, koji je za druge optuženike spreman na zakulisne nagodbe, a manje odlučan daprekine nekažnjenost Karadžića i Mladića nego Gotovine, potakao je mnoga pitanja. Ona su ostala bezodgovora. Mediji sugeriraju, ali nisu uvjereni, da je riječ o starom sporu oko isporuke oružja iz Hrvatske IRA‐i,u čemu je Gotovina mogao sudjelovati, a koje je 2000. godine korišteno u atentatu na prostorije MI6 uEngleskoj. Veze hrvatskog generala i IRA‐e međutim potvrđene su: irski plaćenici borili su se uz njega 1991. uratu u Hrvatskoj. Ali i zahtjev za pravdom bez sumnje je također pružio Velikoj Britaniji priliku da zapriječi naneko vrijeme put prema ulasku Hrvatske u Europsku uniju i da tako pruži priliku Srbiji da nadoknadi kašnjenje,kako bi omogućila Europi da razmotri mogućnost zajedničkog ulaska dviju susjeda iz bivše Jugoslavije u EU.Još dva hrvatska generala neko su se vrijeme nadala da će izmaći pravdi. Optužbe protiv Mladena Markača iIvana Čermaka, kazneno progonjenih za isti slučaj kao i Ante Gotovina, ostala su nekoliko mjeseci na stolusuca Me‐rona. Kad ih je primio u decembru 2003., predsjednik ICTY‐a igra na kartu skorašnjeg usvajanja noverezolucije koja će mu dati ovlast da ih odbaci, i on odbija odrediti suca za potvrdu. U februaru 2004. njegovaopstrukcija prijeti izazivanjem skandala u ICTY‐u. Prisiljen je predati sucima te dvije optužnice, koje su konačnoovjerene 8. marta 2004.Staviti Carlu del Ponte pod nadzorSredinom marta, na poticaj Britanaca, novi prijedlog Rezolucije ima izgleda da ga svi odobre. Na zahtjevRusije, nužnost suđenja Karadžiću i Mladiću u Hagu, čak i nakon utvrđenih rokova, opet je povučena.Francuska je izborila novo slabljenje članka koji sugerira tužitelju da više ne podiže optužnice. Jedan pridjevmanje, izbačen je dio rečenice, pa sada u Rezoluciji stoji: „Napominjući sa zabrinutošću pokazatelje iznesene9. oktobra prema kojima bi moglo biti nemoguće provesti strategije okončanja, utvrđene Rezolucijom 1503(2003.)." Pariz je također uspio nametnuti spominjanje „specijalnih istraga" protiv članova Ruandskepatriotske vojske kojima Kigali mora pružiti pomoć.Pobijeđeni su decembarski otpori Britanaca. Umjesto od predsjednika, konačno se traži od „Suda", što jeneodređena kompromisna formula, da osigurava sukladnost novih optužnica s kriterijima zadanima u augustu2003. Kad bude glasovala, 26. marta 2004. u prilog Rezoluciji 1534, Francuska, koja predsjedava Vijećemsigurnosti, sigurna je da je neutralizirala američku gorljivu želju da preuzme kontrolu nad dva Međunarodnakaznena suda. U tom smislu sastavlja pismo u kojem precizira da ta nova rezolucija „ne može ni u kojemslučaju biti protumačena tako da dopušta promjenu mandata ili pravila postupka".
Washington ne prihvaća taj neuspjeh i uspijeva iznuditi ono što mu je odbijeno. Tužitelj ICTR‐a neprimjetnonapušta „specijalne istrage" koje Kigali nikada neće sam otvoriti. U ICTY‐u Theodor Meron bez odlaganjasaziva izvanrednu sjednicu sudaca kako bi Carlu del Ponte stavio pod nadzor. Šestog aprila 2004. izmijenjen ječlanak 28. Pravilnika o postupku ICTY‐a tako da dopušta trenutačnom predsjedniku, sucu Meronu,kontroliranje posljednjih optuživanja. Lišena diskrecijskog prava kršenjem članka 16. Statuta IC‐TY‐a, Švicarkaosporava sucima pravo da odbace optužbe po drugom kriteriju osim dokaza. Uzalud. Tada prijeti da će odatijavnosti imena osumnjičenih koji budu odbačeni. Jer na silno skraćenom popisu neka su preostala imenapoznata po zlu. Dva bi slučaja međutim mogla pasti na ispitu. Ona ih odlučuje ustupiti, jedan Beogradu, adrugi Zagrebu, kako bi provjerila volju domaćih vlada da dopuste svojim sudovima suđenje notornimzločincima. 113 No ona, naprotiv, ne može odustati od optužnice koju je upravo potpisala, čak i ako nije sigurnada će biti prihvaćena. Optuženoga Gorana Hadžića, nekadašnjeg skladištara, postavio je Slobodan Milošević načelo Srba u dijelu Hrvatske oko Vukovara. Optužnica polaže ispit jer je Goran Hadžić viđen kako mu njegovmentor dodjeljuje ime „predsjednika" istočne Slavonije, dijela Hrvatske uz granicu namijenjenog pripajanjususjednoj Srbiji. Kriteriji su nejasni, pa dakle arbitrarni. Suci ne žele optužiti jednog drugog hrvatskog generala,Mirka Norca, za zločine počinjene protiv Srba 1993. pa konačno pristaju nakon što su dobili uvjeravanja da ćebiti predan sucima njegove zemlje. No mjesecima oklijevaju prihvatiti optužnicu protiv jednog izvršitelja koji jesam došao priznati svoje sudjelovanje u pokolju u Srebrenici, ali konačno pristaju bojeći se prekršitipravosudna pravila u slučaju tako teških priznatih zločina. Na Sudu u Arushi suci odbijaju poslušati sucaMerona iako je doputovao kako bi ih uvjerio da prihvate isti amandman. Ali poslušnost novog tužiteljaomogućuje ICTR‐u da se prištedi formalnog stavljanja pod nadzor.Strategija okončanjaDa bi bolje ovladale Tužiteljstvom u Hagu velike sile guše Međunarodni kazneni sud i uskraćuju mu financijskasredstva. Pri usvajanju proračuna za 2004. Tužiteljstvu je proračun smanjen za 29 miliona dolara, a ostatkuSuda dana su povećanja. Ali ICTY je naročito pogođen naredbom iz maja 2004. da obustavi svako novozapošljavanje, pravdajući to zaostacima uplata Kine, Japana, Brazila i Sjedinjenih Američkih Država u proračunUjedinjenih naroda. Skorašnje zatvaranje ICTY‐a izazvalo je odlazak stotinjak osoba, većinom iz Tužiteljstva.Tim odljevom najviše je pogođen Istražni odjel. Najbolji istražitelji odlaze pojačati redove ICC‐a, takođersmještenog u Hagu. Neki drugi odgovaraju na primamljiv poziv Glavnog tajništva Ujedinjenih naroda od kojegje u julu zatraženo da požuri s istragom o malverzacijama koje su članovi te organizacije počinili u okviruprograma Nafta za hranu u korist Iraka: ponuđena im je trostruko viša plaća od one u ICTY‐u. UN se, međutim,protivi američkom pokušaju da sredinom 2004. oduzmu dvadesetak pravnika IC‐TY‐u kako bi se uspostavioIrački specijalni sud. Glavno tajništvo Ujedinjenih naroda ne želi dati podršku sudu koji primjenjuje smrtnukaznu. Budući da ne može nadoknaditi odlaske novim zapošljavanjima, Tužiteljstvo mora raditi sa smanjenimkapacitetima u trenutku zatvaranja posljednjih istraga. Bez raspoloživih fondova konačno je prisiljenoograničiti zadatke istražitelja na terenu umanjujući tako svoju sposobnost prikupljanja dodatnih dokaza da bina vrijeme obradilo predmete. Suci nisu podvrgnuti istim pritiscima.Kad se predsjednik Meron potužio na zamrzavanje zapošljavanja koje prijeti ograničenjem njegovesposobnosti programiranja sudskih postupaka, New York se požurio odobriti mu iznimne mjere jer bi113 Beogradski tužitelj zadužen za ratne zločine nastavit će istragu bez odlaganja. Hrvatska će imati više poteškoća, zbogpolitičkog utjecaja osumnjičenoga, ali će konačno poduzeti kazneni progon 2007.
- Page 1 and 2:
Florence HartmannMIR I KAZNATAJNI R
- Page 3 and 4:
NAPOMENAPriča koja slijedi događa
- Page 6 and 7:
odbaciti jedinog sugovornika koji m
- Page 8 and 9:
najgorem času. U Francuskoj Jean
- Page 10 and 11:
Rezoluciju, ali tada nitko nije zam
- Page 12 and 13:
šezdeset zemalja koje su ratificir
- Page 14 and 15:
predati oružje dok ne bude amnesti
- Page 16 and 17:
Sporazum Đinđić ‐del PonteRije
- Page 18 and 19:
opkolila je vilu. Ali umiješala se
- Page 20 and 21:
Miloševićevi saveznici, još uvij
- Page 22 and 23:
Dvadeset osmog juna Ustavni sud osp
- Page 24 and 25:
njegove sudbine istrošenog alibija
- Page 26 and 27:
Richard iz Ministarstva obrane tome
- Page 28 and 29:
vlade pripreme lažne svjedoke, pod
- Page 30 and 31:
Milošević je ključ mira, onaj ko
- Page 32 and 33:
II. POGLAVLJEIza kulisa procesa Slo
- Page 34 and 35:
Američko‐egipatski stručnjak im
- Page 36 and 37:
Početkom 2001. tužiteljica poziva
- Page 38 and 39:
osumnjičenicima, i kojoj je cilj b
- Page 40 and 41:
savjetnicima: „Mogu oni nastaviti
- Page 42 and 43:
postavljaju velike sile koje u Dayt
- Page 44 and 45:
ponovno aktualizirati za slučaj da
- Page 46 and 47:
Geoffrey Nice ne polaže oružje. U
- Page 48 and 49:
dovoljno da se na 60% bosanskog ter
- Page 50 and 51:
vojnim analitičarima i dokazao Mil
- Page 52 and 53:
Rasprave se zaoštravajuŠesnaestog
- Page 54 and 55:
Britanac namjerava dokazivati neosp
- Page 56 and 57:
Srpski dužnosnici i sami su uvjere
- Page 58 and 59:
nikada imati potvrdu važnosti arhi
- Page 60 and 61:
sprečavanju i kažnjavanju zločin
- Page 62 and 63:
U oktobru 1991., samo nekoliko mjes
- Page 64 and 65:
Dvanaestog marta 1993. Milošević
- Page 66 and 67:
već više od sto godina muslimansk
- Page 68 and 69:
Milošević zna nanjušiti moć i z
- Page 70 and 71:
Pokušaji prikrivanja dokazaPokuša
- Page 72 and 73:
logora, da bi dokazao predvidljivos
- Page 74 and 75:
mogućnost da povuče cijele dijelo
- Page 76 and 77:
III. POGLAVLJEDejtonska tragedijaVi
- Page 78 and 79:
Uoči pregovora, za vrijeme jednog
- Page 80 and 81: dobrovoljnu predaju, obećavaju mu
- Page 82 and 83: osanskih Srba nakon Karadžića, Mo
- Page 84 and 85: međunarodnom, iako su tada djelova
- Page 86 and 87: danaposlije. Prema njezinu glasnogo
- Page 88 and 89: ove trupe i za proces mira, koji je
- Page 90 and 91: okolišanja optužuje Amerikance da
- Page 92 and 93: Kad se Mladić u proljeće 2001., a
- Page 94 and 95: tako uklonio bi i prepreku razvoju
- Page 96 and 97: zgrade OHR‐a, ureda visokog preds
- Page 98 and 99: februaru 2004. Na papiru, to je uč
- Page 100 and 101: fotografije mjesta gdje se kriju. S
- Page 102 and 103: Koštunica nije nikada obećao Amer
- Page 104 and 105: Europska unija teško odolijeva uzm
- Page 106 and 107: jednog dana biti izvedena pred međ
- Page 108 and 109: predvidjeti.Godinu dana nakon što
- Page 110 and 111: zapadnjaka, ipak je zahtijevala tri
- Page 112 and 113: Međunarodnog kaznenog suda i njego
- Page 114 and 115: vrijeme politike. Carla del Ponte n
- Page 116 and 117: Početkom 2002. g. međunarodni tis
- Page 118 and 119: aktivniju suradnju sa Sudom kako se
- Page 120 and 121: Europljani su ravnodušni prema tom
- Page 122 and 123: sebe dokument i prepušta svojim sa
- Page 124 and 125: Carli del Ponte u četiri oka: „S
- Page 126 and 127: Prospera to zabrinjava. Krajem ljet
- Page 128 and 129: Njegov je članak pledoaje u prilog
- Page 132 and 133: kašnjenje procesa moglo produljiti
- Page 134 and 135: da optužnica ostane zapečaćena (
- Page 136 and 137: sumnje, uspjeti dobiti nužni konse
- Page 138 and 139: onima koji su je smislili ‐upravo
- Page 140 and 141: Usporedno s tim, ideja o „odgovor
- Page 142: oni američki ili ne, uvijek će vi