Florence Hartmann MIR I KAZNA TAJNI RATOVI MEĐUNARODNE ...

mogućnost da povuče cijele dijelove optužnice, sve do jedne trećine, bez drugog kriterija osim vremena.Učinci ICTY‐a nisu ireverzibilni. Dužnost je Tribunala utvrditi istinu i dosuditi pravdu. To očekuju žrtve isvjedoci. ICTY ne smije iznevjeriti traženje istine u predmetima koje je odlučio voditi. Mora dakle paziti da upunoj mjeri iskoristi spoznaje prikupljene tijekom svojeg rada, kao u „slučaju Milošević". Ako, naprotiv, ICTYoslabljen Miloševićevom smrću, neuhićenjem Karadžića i Mladića i svojim skorim zatvaranjem, koje jenametnulo pet velikih sila Vijeća sigurnosti, bude pridonosio razvodnjavanju ili brisanju svojih ključnihspoznaja i uklanjanju istina koje smetaju, Milošević bi tada mogao odnijeti posmrtnu pobjedu.Promašaji Međunarodnog suda pravdeOdluka Međunarodnog suda pravde od 26. februara 2007., kojemu je prije četrnaest godina podnesena tužbaBosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid, savršeno ilustrira ovu opasnost. Sud je oslobodio Srbiju kaodržavu svake izravne odgovornosti i svakog sudioništva u pokolju u Srebrenici, koje je i on nazvao genocidom ipripisao snagama bosanskih Srba. Srbija se, procijenio je Sud, ne može smatrati odgovornom za djela Srba uBosni zato što ima utjecaja na svoje susjede ili zato što im je davala „značajnu pomoć" na političkom i vojnompolju. Čak i da im je poslala specijalne jedinice ili druge trupe kao pojačanje. Sud nisu uvjerili ni dokazi koji sumu predani da je Beograd dao podršku znajući o čemu je riječ ili da je htio da se dogodi baš taj pokolj, anaročito da je želio njegov uništavajući učinak.Prema međunarodnom pravu, djela osoba, skupina ili entiteta koje jedna država stavi na raspolaganje drugojvlasti ne mogu se pripisati toj državi ako ih je počinila niža vlast o kojoj u tom slučaju ovise. Osim ako su priizvođenju tih djela, ipak ostali potpuno ovisni o državi. Ova sudbena praksa potječe iz 1986. godine.Nikaragva, potonula u građanski rat kao posljedica hladnoratovskih trvenja, tužila je Međunarodnom sudupravde Sjedinjene Američke Države. Godine 1986. ovaj je sud osudio SAD zato što se poslužio silom protivsuverene države, Nikaragve, i zato što je poticao contrase da počine zločine protiv civilnog stanovništva.Činjenica da je SAD uvježbavao, naoružavao opskrbljivao, financirao i snabdijevao contrase nije uzeta kaoosnovana da se Sjedinjenim Američkim Državama pripiše odgovornost za zločine pobunjenih paravojnihnikaragvanskih snaga. Otada, kriterij koji se prihvaća u međunarodnom pravu da bi se pripisala odgovornostdržavi koja podržava neke snage jest stvarna kontrola koju ima nad snagama koje čine zločine. Suci IC‐TY‐apokušali su nijansirati stvari u drugostupanjskoj presudi u slučaju Duška Tadića 15. jula 1999., u kojoj su ovajkriterij procijenili neprimjenjivim na slučaj Bosne. Naime, teško je uspoređivati odnose Srba iz Srbije i Bosne sodnosima kakvi su postojali između nikaragvanskih contrasa i SAD‐a. Ta razumna primjedba odbačena je bezokolišanja presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ) osam godina poslije potvrđujući utemeljenost odluke u„slučaju Nikaragva protiv SAD‐a".Tvrdeći da srpska država u Srebrenici nije djelovala izravno, Međunarodni sud pravde ujedno oslobađa krivnjei Slobodana Miloševića, svemoćnoga gazdu iz Beograda. Posredno, ta presuda sugerira da sam Milošević nijeimao stvarnu kontrolu nad vojskom ili nad srpskim vlastima u Bosni, ni nad specijalnim jedinicama koje im jestavljao na raspolaganje. Ta posmrtna rehabilitacija optuženika izvršena je bez obzira na dokaze u tompredmetu pred ICTY‐em, kojima Međunarodni sud pravde nije uvijek imao pristupa. Potpredsjednik Sudskogvijeća, jordanski sudac Al‐Khasawneh žalio je što Međunarodni sud pravde nije zatražio „pristup dokumentimaVrhovnog savjeta obrane, što bi bez sumnje pojednostavilo zadatak". I bez sumnje bi omogućilo utvrđivanjenajizravnijih veza između Beograda i srebreničkih grobnica i odlučivanje o pravnoj odgovornosti Miloševićevedržave za genocid u julu 1995.Ali vijeće petnaest sudaca Međunarodnog suda pravde, kojemu predsjeda Britanka Rosalyn Higgins, 66 radije66 Britanska sutkinja Rosalyn Higgins imenovana je predsjednicom Međunarodnog suda pravde 6. februara 2006. Dvatjedna poslije predsjedala je Vijeću zaduženom za tužbu Bosne protiv Srbije.