osumnjičenicima, i kojoj je cilj bio zločinom razdvojiti različite etničke zajednice.
Teško je pomiriti stvarnost masovnih zločina s takvim minimalističkim pristupom, primjenjivim na zločineopćeg prava. Masovni zločini ne proizlaze iz pojedinačnih djela, nego iz politike koja zločin podiže na razinusustava i pretpostavlja mnoštvo sudionika, sustava koji odlučuje da neki više nemaju pravo imati prava i kojine samo da se koristi vojnim i policijskim sredstvima protiv jednog dijela stanovništva, nego također mobilizirasve resurse jednog društva, od administracije, prometa, financijskih sredstava, tiska pa čak i pravosuđa. Timasovni zločini počinjeni su u ime jedne politike, jednog kolektivnog projekta. Pa čak i ako nije potrebno dabudu povezani s jednom politikom institucionaliziranom na razini države, moć se države sve češće stavlja uslužbu zločina. Cilj međunarodnog pravosuđa upravo je prepoznavanje zločinačkih politika i stigmatiziranjedržava koje su, umjesto da jamče sigurnost svojih građana, izabrale kršenje reda i lišavanje dijela svojegstanovništva prava na život. ICTY se nije mogao osloboditi tog traganja i odustati od nalaženja onih koji suzačeli i odlučili provesti etničko čišćenje na područjima pod njihovom kontrolom, pa bilo to i izvan granicanjihove države da bi kaznili prave izazivače rata i pridonijeli sprečavanju ponavljanja masovnih zločina. Nekiunutar ICTY‐a to su shvatili i pokušavaju otkriti moguće veze između masovnih grobnica i vlasti u Beogradu.Okršaj Blewitt ‐Del PonteKrajem septembra 2001. tim Tužiteljstva sastavio je solidan pravni dokument koji rekonstruira lanac događajai dokazuje Miloševićevu središnju ulogu u smišljenom pothvatu etničkog čišćenja u Bosni. Ali projekt optužnicekoji je predan Carli del Ponte ne sadrži ni pokolje u Srebrenici ni opsadu Sarajeva. Švicarka odmah sazivasastanak. Želi razumjeti kako to da taj spis omogućava da se prati lanac zapovijedanja i utvrdi individualnaMiloševićeva odgovornost u većini zločina koje je su počinili bosanski Srbi, a ne donosi dovoljno dokaza da gase okrivi za ova dva najveća slučaja, neodvojiva od srpskog zločinačkog pothvata. Odgovor je oštar: „Nemadokaza." Taj bi se argument mogao braniti da je optužba krenula lošim pravcem, da Milošević nikada nije bioni na koji način upleten u opsadu Sarajeva, u zauzimanje Srebrenice i ubijanja koja su slijedila. Upravo se toneki trude potvrditi na sastanku. Blewitt ih podržava i pokušava dovesti šeficu u manjinu. Sastanak se pretvarau sukob. Carla del Ponte ne želi odustati pod izgovorom „nismo to istraživali" kao što se čitavo vrijemerasprave trudio ponavljati njezin zamjenik. Ona predlaže kompromis: izići s optužnicom takvom kakva jest iuvesti dopune nakon završetku istrage. „Nema ni najmanjeg dokaza koji bi Miloševića vezivao uz opsaduSarajeva i pokolje u Srebrenici", ponavljaju njezini protivnici bez drugih objašnjenja. Drugi za stolom slažu seda postoji premalo dokaza, ali ističu da postoji čitava lepeza indicija koje zavređuju da se istraže. Carla delPonte odlučuje: „Morate voditi istragu o Sarajevu i Srebrenici, dajem vam šest tjedana da završiteistraživanje." Potpisivanje Miloševićeve optužnice za Bosnu odgođeno je za sredinu novembra.Borba koja je upravo počela nastavit će se za vrijeme cijelog procesa protiv Miloševića. Dio Tužiteljstva koči sasve četiri noge i koristi tih šest tjedana da dokaže neprihvatljivost teze koju brani glavna tužiteljica. GrahamBlewitt koji još nije uspio povratiti svoj autoritet nad Uredom ne može više manevrirati zatezanjem. Trudi se,dakle, navesti Carlu del Ponte na korak unatrag, a naročito na odustajanje od progona Miloševića za genocid.U augustu 2001. ICTY je nazvao pokolj u Srebrenici genocidom na suđenju generalu bosanskih Srba RadislavuKrstiću, zapovjedniku Drinskog korpusa, najvažnijoj voj‐noj sili uključenoj u krvoproliće u julu 1995. Carla delPonte razmatra, dakle, mogućnost da Miloševića optuži za genocid za Srebrenicu, ali i za nekoliko drugihopćina u Bosni gdje je etničko čišćenje poprimilo razmjere genocida, tužiteljica sluša svojeg pomoćnika ipokušava mu objasniti da optužnica ne može navoditi postojanje „smišljenog zločinačkog pothvata" čiji biMilošević bio jedan od istaknutih članova, odnosno šef, i istodobno tvrditi da ne dijeli istu zločinačkuodgovornost kao i sporedni sudionici, kao što je to slučaj u svakom zločinačkom udruženju. Pomoćnik tužiteljazahtijeva, rasprava je napeta. „Nemamo dokaza za genocid", tvrdi Blewitt, koji odbija svaku vezu izmeđupokolja u Srebrenici i vlasti u Beogradu. Za njega srebrenička sramota ne proizlazi toliko iz smišljenog planakoliko iz nastupa ludila generala Mladića. Teza nije nova. Pred strahotom i opsegom pokolja, zapadnjačkivojnici i diplomati brane tu tezu od prvih dana i služe se njome da opravdaju nedjelovanje koje je onda samorezultat njihove nesposobnosti da predvide što će se dogoditi. Carla del Ponte odvraća: „Morali ste otvoritiistragu 1994., to je prva stvar koju se moralo učiniti!" Nakon završetka sastanka ona dobacuje svojim
- Page 1 and 2: Florence HartmannMIR I KAZNATAJNI R
- Page 3 and 4: NAPOMENAPriča koja slijedi događa
- Page 6 and 7: odbaciti jedinog sugovornika koji m
- Page 8 and 9: najgorem času. U Francuskoj Jean
- Page 10 and 11: Rezoluciju, ali tada nitko nije zam
- Page 12 and 13: šezdeset zemalja koje su ratificir
- Page 14 and 15: predati oružje dok ne bude amnesti
- Page 16 and 17: Sporazum Đinđić ‐del PonteRije
- Page 18 and 19: opkolila je vilu. Ali umiješala se
- Page 20 and 21: Miloševićevi saveznici, još uvij
- Page 22 and 23: Dvadeset osmog juna Ustavni sud osp
- Page 24 and 25: njegove sudbine istrošenog alibija
- Page 26 and 27: Richard iz Ministarstva obrane tome
- Page 28 and 29: vlade pripreme lažne svjedoke, pod
- Page 30 and 31: Milošević je ključ mira, onaj ko
- Page 32 and 33: II. POGLAVLJEIza kulisa procesa Slo
- Page 34 and 35: Američko‐egipatski stručnjak im
- Page 36 and 37: Početkom 2001. tužiteljica poziva
- Page 40 and 41: savjetnicima: „Mogu oni nastaviti
- Page 42 and 43: postavljaju velike sile koje u Dayt
- Page 44 and 45: ponovno aktualizirati za slučaj da
- Page 46 and 47: Geoffrey Nice ne polaže oružje. U
- Page 48 and 49: dovoljno da se na 60% bosanskog ter
- Page 50 and 51: vojnim analitičarima i dokazao Mil
- Page 52 and 53: Rasprave se zaoštravajuŠesnaestog
- Page 54 and 55: Britanac namjerava dokazivati neosp
- Page 56 and 57: Srpski dužnosnici i sami su uvjere
- Page 58 and 59: nikada imati potvrdu važnosti arhi
- Page 60 and 61: sprečavanju i kažnjavanju zločin
- Page 62 and 63: U oktobru 1991., samo nekoliko mjes
- Page 64 and 65: Dvanaestog marta 1993. Milošević
- Page 66 and 67: već više od sto godina muslimansk
- Page 68 and 69: Milošević zna nanjušiti moć i z
- Page 70 and 71: Pokušaji prikrivanja dokazaPokuša
- Page 72 and 73: logora, da bi dokazao predvidljivos
- Page 74 and 75: mogućnost da povuče cijele dijelo
- Page 76 and 77: III. POGLAVLJEDejtonska tragedijaVi
- Page 78 and 79: Uoči pregovora, za vrijeme jednog
- Page 80 and 81: dobrovoljnu predaju, obećavaju mu
- Page 82 and 83: osanskih Srba nakon Karadžića, Mo
- Page 84 and 85: međunarodnom, iako su tada djelova
- Page 86 and 87: danaposlije. Prema njezinu glasnogo
- Page 88 and 89:
ove trupe i za proces mira, koji je
- Page 90 and 91:
okolišanja optužuje Amerikance da
- Page 92 and 93:
Kad se Mladić u proljeće 2001., a
- Page 94 and 95:
tako uklonio bi i prepreku razvoju
- Page 96 and 97:
zgrade OHR‐a, ureda visokog preds
- Page 98 and 99:
februaru 2004. Na papiru, to je uč
- Page 100 and 101:
fotografije mjesta gdje se kriju. S
- Page 102 and 103:
Koštunica nije nikada obećao Amer
- Page 104 and 105:
Europska unija teško odolijeva uzm
- Page 106 and 107:
jednog dana biti izvedena pred međ
- Page 108 and 109:
predvidjeti.Godinu dana nakon što
- Page 110 and 111:
zapadnjaka, ipak je zahtijevala tri
- Page 112 and 113:
Međunarodnog kaznenog suda i njego
- Page 114 and 115:
vrijeme politike. Carla del Ponte n
- Page 116 and 117:
Početkom 2002. g. međunarodni tis
- Page 118 and 119:
aktivniju suradnju sa Sudom kako se
- Page 120 and 121:
Europljani su ravnodušni prema tom
- Page 122 and 123:
sebe dokument i prepušta svojim sa
- Page 124 and 125:
Carli del Ponte u četiri oka: „S
- Page 126 and 127:
Prospera to zabrinjava. Krajem ljet
- Page 128 and 129:
Njegov je članak pledoaje u prilog
- Page 130 and 131:
Britanci će braniti zahtjeve pravd
- Page 132 and 133:
kašnjenje procesa moglo produljiti
- Page 134 and 135:
da optužnica ostane zapečaćena (
- Page 136 and 137:
sumnje, uspjeti dobiti nužni konse
- Page 138 and 139:
onima koji su je smislili ‐upravo
- Page 140 and 141:
Usporedno s tim, ideja o „odgovor
- Page 142:
oni američki ili ne, uvijek će vi