Florence Hartmann MIR I KAZNA TAJNI RATOVI MEĐUNARODNE ...

Do savjetovanja između članova Vijeća sigurnosti oko razdvajanja funkcije i koju zauzima Carla del Ponte uICTR‐u i ICTY‐u došlo je početkom jula 2003. London i Washington spretno su pripremili teren uz pomoćKigalija. Kako bi priskrbila diplomatsku podršku, ruandska je vlada već od početka juna zajedno sorganizacijama žrtava poduzela žučnu kampanju protiv ICTR‐a. Kigali i kritizira tužitelja ,,s pola radnogvremena" jer to „vrijeđa žrtve genocida". Carla del Ponte pokušava reagirati, ali njezini moćni klevetniciprelaze odmah u napad. Amerikanci i Britanci optužuju je da ne posvećuje Arushi dovoljno vremena, da sunjezina putovanja skupa, da je previše zaokupljena postup‐kom protiv Miloševića i uhićenjem Karadžića iMladića. Ne može istodobno voditi dvije izlazne strategije. Razlozi se čine uvjerljivima te većina članova Vijećasigurnosti prihvaća prijedlog. Nimalo ne sumnjaju da je to manevar potaknut željom da se ukloni Carla delPonte kako bi se prekinule „specijalne istrage". Načelo razdvajanja funkcije tužitelja lako je prihvaćeno, aWashin‐gton pokušava postići svrgavanje Carle del Ponte. No Britanci smatraju da je ta inicijativa previšeopasna. Oni to više vole prikazati kao odvajanje, koje ne potiče ni otpor ni indiskretna pitanja. Amerikanci ipaktestiraju članove Vijeća sigurnosti predlažući obnavljanje mandata Carla del Ponte u ICTY‐u na samo jednugodinu. Nadaju se da će tužiteljica, kojoj je uskraćeno povjerenje koje je uživala, okrenuti leđa i vratiti se urodni Ticino. Ali taj prijedlog koji je nazvan „apsurdnim" brzo je napušten. Carla del Ponte ide na živce, često jedoživljavaju opasnom i onom koja destabilizira područja kojima se bavi. Ali države cijene njezinu smjelost i nežele se odreći osobe koja simbolizira borbu protiv nekažnjivosti u vrijeme dok je u tijeku sudski postupakprotiv prvog šefa države privedenog međunarodnom sudu.Početkom jula prijedlozi Rezolucije počinju kružiti, najprije među petoricom stalnih članova Vijeća sigurnosti, aonda i među desetoricom nestalnih. Amerikanci i Britanci vuku konce, ali i dalje niječu da su u to uključeni.Uvjerili su svoje partnere da inicijativa potječe od Kofija Annana kojemu je stalo da tom podjelom mjesta, zakoju se toliko zalažu Ruanđani, potakne ICTR na veću učinkovitost. Carla del Ponte stiže28. jula u New York kako bi pokušala osujetiti planove svojih klevetnika. Želi zatražiti da je Vijeće sigurnostisasluša prije nego što usvoji Rezoluciju i objasniti koje opasnosti nosi razdvajanje njezine funkcije te koliko jeapsurdno mijenjati tužitelja godinu dana prije završetka istraga i dovesti u pitanje strategiju okončanja unjezinoj „presudnoj fazi". Želi također upozoriti članove Vijeća sigurnosti na skrivene namjere Londona iWashingtona. Ona se oslanja na Kofija Annana koji je u maju namjeravao preporučiti njezin nastavak rada nadvostrukom mjestu tužitelja dvaju Međunarodnih kaznenih sudova. Znao je da ona uživa podršku država kojeje doživljavaju kao jamca suženog i usredotočenog programa što ga je iskamčila međunarodna zajednica kojojje stalo da bez odlaganja profunkcionira. Nitko, dakle, i ne pomišlja na mogućnost promjene tužitelja. Carladel Ponte je, uz to, uvjerena da glavni tajnik neće odobriti lukavstvo koje je na štetu pravde. Međutim, KofiAnnan nije spreman na novo sučeljavanje s Amerikancima. Kriza povezana s početkom rata u Iraku skoro ga jestajala vlastita mjesta. Samljeven američkim strojem, on sanja o osveti, ali zalog nije vrijedan truda: „Postojiopasnost od prevelikih potresa ako se uzme u obzir tendenciju Vijeća sigurnosti." Carli del Ponte, koja gaprovjerava pitanjem smije li birati između mjesta tužiteljice u Arushi i u Hagu, odgovara: „Ne vjerujem,Milošević vam je u rukama, morate se njime pozabaviti." Na kraju sastanka ona mu dobaci: „'Specijalneistrage' neće se nikad voditi!" A Kofi Annan joj odgovora: „Ne, neće oni to učiniti." „Vidjet ćete", odbrusila jeuručujući mu bilješke: „Sačuvajte ih za povijest." Razočarani Iqbal Riza povjerava se110 U razgovoru objavljenom u sarajevskom listu Dnevni Avaz 26. aprila 2007. g. Graham Blevvitt priznaje da se zajedno sGeoffreyjem Niceom suprotstavio Miloševićevu kaznenom progonu zbog genocida i da je kontaktirao s «većim brojzemalja Vijeća sigurnosti« kako bi spriječio ponovni izbor Carle del Ponte 2003. g. Danas Blevvitt i dalje tvrdi daTužiteljstvo nije imalo dovoljno dokaza za podizanje optužnice za genocid protiv Miloševića, zaobilazeći takopreliminarnu presudu od 16. juna 2004. g. koju je na kraju akuzatorne faze na temelju dokaza izloženih na raspravipotvrdilo optužbu za genocid.