Florence Hartmann MIR I KAZNA TAJNI RATOVI MEĐUNARODNE ...

oravišta, koja je bila dopuštena hrvatskom generalu Tihomiru Blaškiću, prvom optuženome koji se predao,sada isključena. Golub predlaže Casseseu da ostanu u kontaktu. Predsjednik suda otklanja prijedlog izaključuje razgovor.Gospodin Golub nestaje kao što se i pojavio. A Karadžić, pjesnik s planina, koji je sišao u grad da bi postaopsihijatar, a zatim gospodar rata, nije više pokazivao ni najmanju žurbu da trampi svoju slobodu. Stuebner injegovi američki mentori prebacuju krivnju na Cassesea koji je nekoliko dana poslije gorljivo zastupao stvarmeđunarodne pravde na Konferenciji u Firenci, 13. i 14. juna, posvećenoj Bosni i Hercegovini i primjenimirovnog ugovora. Pitanje ratnih zločinaca nije tu prioritet i Antonio Cassese, pozvan preko volje, bio jestavljen među posljednje sudionike. Ali Talijan je u Firenci kod kuće i, od svojeg dolaska, on saziva tisak ipoziva na uhićenje Karadžića i Mladića. Sutradan, u svojem pozdravnom govoru pred publikom ministara,kritizira NATO‐ove snage koje odbijaju izvršiti nalog za uhićenje. Međunarodni dužnosnici zbunjeni su. „Jedandio delegacije Bosne i Hercegovine pljeskao je na kraju mojega govora. Zatim je nastupila tišina, grobna tišina.Dvorana je bila u šoku. Talijanski ministar vanjskih poslova Lamberto Dini, koji je predsjedao i kojeg sampoznavao, također je izgledao nezadovoljno. Pogledao me je i uzeo riječ: 'Nakon govora predsjednikaCassesea moramo ponovno proćijeniti cijelu situaciju.' Sjednica je prekinuta i jedan mi je veleposlanik prišaoda mi kaže: 'Znaš, Nino, bio si u krivu jer su Amerikanci bijesni. Zašto si rekao toliko stvari protiv njih?'" 71 sjećase Cassese. Ministri su u svojoj zaključnoj deklaraciji prisiljeni spomenuti Karadžića i ICTY. No oni sezadovoljavaju time da pozovu „Karadžića na povlačenje s političke scene već prije izbora", a ne na njegovouhićenje. Nakon povratka u Hag Cassese doznaje da mu glavni tužitelj Richard Goldstone i njegov pomoćnikGraham Blewitt predbacuju da je osujetio pokušaj Karadžićeve predaje pozivajući na njegovo uhićenje. „Onnije bio uhićen jer to američke vlasti nisu htjele zbog političkih razloga", uzvraća devet godina poslije AntonioCassese kad ga Graham Blewitt, koji je napustio ICTY, i Bili Stuebner nastavljaju optuživati, ali ovaj put javno,da je 1996. dopustio Karadžiću da izmakne pravdi. 72Veliki branitelj međunarodnog prava i nezavisnostipravosuđa, talijanski je sudac nadasve pokazao da je bilo uzaludno zamišljati da se s ICTY‐em možepregovarati o bilo kakvoj nekažnjivosti. Dva tjedna nakon njegova apela na Konferenciji u Firenci, medijskiodjek sudske rasprave o „slučaju Karadžić i Mladić", koju je pratilo stotinjak novinara pristiglih krajem juna ipočetkom jula 1996. u Hag, odvraća svaki novi pokušaj da se navede Sud da odustane od progona Karadžića zagenocid. Na kraju saslušanja brojnih svjedoka i iznošenja dokaza, Sudsko vijeće ICTY‐a, 11. jula 1996.,potvrđuje sve optužbe i ponovno izdaje međunarodni nalog za uhićenje dvojice okrivljenih.U slijepoj ulici, Washington odlučuje u Miloševićevu slučaju zaigrati na kartu Richarda Holbrooka. TvoracDejtonskog sporazuma stiže u Beograd 17. jula 1996. Holbrookeova misija sastoji se u postizanju svrgavanjaKaradžića s vlasti, a ne njegova izručivanja Hagu. State Department to priznaje. „Izručiti ih Hagu u lisičinama,bilo bi dobro rješenje. Jedan je od naših ciljeva vidjeti ih u Hagu. Ali evo što ja mislim. Budimo pragmatični irealistični: ja mislim da bi, za početak, bilo dobro, primjerice, da Karadžić bude smijenjen sa svojeg položaja ida mu se ukinu ovlasti u stranci. On mora odustati od svoje uloge ili biti na to prisiljen, a tako lišen i svojegutjecaja. Mi mislimo da bi bilo idealno da obojica budu daleko od Bosne, tako da više ne mogu vršiti utjecaj zavrijeme izborne kampanje", izjavljuje u tisku njegov glasnogovornik, 15. jula 1996.Prvi susret između Holbrooka i Miloševića, 17. jula u Beogradu, završava neuspjehom. Amerikanac odlazi ivraća se sutradan poslijepodne u srpsku prijestolnicu. Milošević je sazvao dvojicu najviših dužnosnika71 Klarin Mirko i Vidaković Mina, Unatoč svemu, deset prvih godina Tribunala, Sense TV, Hag, 2003.72 Ove optužbe objavljene su 24. juna 2005. u nizozemskom dnevnom listu NRC Handels‐blad. List nije smatraopogodnim pružiti pravo na odgovor Antoniju Casseseu i objaviti pismo koje je poslao glavnom uredniku redakcije, pismou kojemu prepričava svoj susret u Sarajevu s Karadžićevim odvjetnikom.