Florence Hartmann MIR I KAZNA TAJNI RATOVI MEĐUNARODNE ...

namjeravaju i dalje koristiti, prema vlastitim interesima. Tako su do krajnjih granica smanjile manevarskiprostor ICTY‐a dokazujući istodobno da raspolažu, kada žele, tijelima koja su sposobna učinkovito branitimeđunarodno pravo legalnim sudskim postupcima koji imaju kredibilitet. Međunarodna pravda možefunkcionirati: može provoditi teške istrage i doći do središta vlasti, voditi bez sumnje duge i teške, alipravedne postupke, jamčiti pravdu dostojnu tog imena. Ali ona ostaje oružje moćnih. Carla del Ponte izvlačigorku lekciju tog okrutnog dvoboja između pravde i politike 27. januara 2007., pred studentima pravaKatoličkog sveučilišta u Lilleu: „Postoji zlatno pravilo koje svaki tužitelj, državni ili međunarodni, mora imati naumu: politika je pravdi ono što je voda kovini. Nagriza je, izjeda, kvari i konačno uništava!"Načelo Glavnog stožera UN‐a u New Yorku „ako države više ne plaćaju, znači da nema političke volje"razumjeli su na Balkanu. Vlade znaju da se izlažu sve manjoj opasnosti izbjegavajući svoje zakonske obaveze. U2004.godini ICTY ima dvadeset dva optuženika, većinu u Srbiji. Vojislav Koštunica, koji je postao premijer ufebruaru 2004., odbija svako uhićenje. U julu Beograd dopušta još jednom optuženiku, Goranu Hadžiću,bivšem Miloševićevu plaćeniku u Vukovar, da pobjegne. A Carla del Ponte ga je lokalizirala prije nego jepredala nalog za uhićenje i pokazala je srpskoj policiji gdje da ga nađe. Ta je scena snimljena skrivenimkamerama, smještenima oko vile, uz pomoć jedne europske obavještajne službe.„Nekima u Londonu draži je pristup ICTR‐a koji je odustao od podizanja novih optužnica kako bi seusredotočio na sudske postupke", objašnjava 16. jula 2004. Carli del Ponte savjetnik veleposlanstva VelikeBritanije u Hagu. Britanski diplomat dodaje: „Beograd će od vas zatražiti da četiri srpska generala ne smatratevrlo visokim dužnosnicima i da dopustite njihovo prebacivanje srpskom pravosuđu." Pierre Richard Prospertakođer pokušava Švicarku natjerati na korak unatrag. Budući da pritisci na Beograd ne djeluju, on traži od nje28. septembra 2004. da odustane od nekih imperativa pravde: „Budite realni. Nećete dobiti sve dokumentekoje ste tražili, sve bjegunce... Koliko bi vam bilo dovoljno?" A ona mu odbrusi: „To je opasno!" Poruka kojuProsper odašilje već godinu dana uvjerila je vođe u bivšoj Jugoslaviji u nužnost priskrbljivanja naklonostimoćnih saveznika kako bi izbjegli podvrgavanje međunarodnim pravilima.Krajem 2004. Carla Del Ponte sprema se optužiti Ramusha Haradinaja, bivšeg zapovjednika Vojske zaoslobođenje Kosova (UCK) u kraju oko Peći, protiv kojega je otvorila istragu 2001. Otada je istraživanječinjenica naišlo na višestruke zapreke. Svi anglosaksonski pomoćnici tužitelja, koji su redom zaduživani za tajpredmet, tražili su da ih se skine s njega. Jedni zato što su osumnjičenika smatrali „podređenim izvršiteljem" i,dakle, nedostojnim interesa tima koji radi na zločinima UCK, drugi jer su se svjedoci povlačili ili su dokaze„vjerovatno krivotvorile srpske tajne službe". SAD i Velika Britanija pustili su da se zaboravi na zahtjeve zapomoć koje im je ICTY godinama slao i pod njihovim utjecajem misija Ujedinjenih naroda na Kosovu odbila jesurađivati na tom predmetu s ICTY‐em, iako je vodila kosovski Pravni odjel i raspolagala zapisnicima koji seodnose na taj predmet. Ramush Haradinaj osumnjičen je da je naređivao otmice Albanaca druge političkeorijentacije, otmice Srba i Roma, njihovo zatočenje u kojem su pretrpjeli torture, a zatim su smaknuti. Odjeseni je Carla del Ponte upozoravala velike sile da će Haradinaj biti optužen prije kraja godine i da će tražiti daga uhite NATO‐sna‐ge raspoređene na Kosovu. U nevjerici, jedan visoki dužnosnik State Depar‐tmentauzviknuo je: „Kako ste mogli skupiti dosta dokaza za optužnicu, kad vam nismo ništa dali?" I požurio seobjasniti: „Naravno, nismo imali ništa." Dvadeset drugog novembra u New Yorku Pierre Richard Prosperupozorio je Carlu del Ponte: „Moja administracija smatra ovu optužnicu izvorom problema. Više zemalja želida SAD preuzme odluku da vam kažu može li se ili ne podignuti optužnica. Ja sam ih razuvjeravao i rekao im daćete nas vi o tome obavijestiti na vrijeme." Odgovorila je: „To će biti članak 7.1. (izravna osobna odgovornost;op. a.) jer je sam izravno upleten u zločine." Sutradan je Ka‐thleen Stevens, zadužena za europske poslove uState Departmentu pitala Carlu Del Ponte: „Potječu li vaši dokazi iz dokumenata koje je dao Beograd? (...)Ramush je jako povrijeđen. Šokiran je. Ne zna što da sad radi." Prešavši poslije rata u politiku, Haradinaj jepredviđen za mjesto premijera Kosova. Njegova stranka, koja je na parlamentarnim izborima u oktobruzauzela treće mjesto dobila je samo 8% glasova, ali je potrebna mirotvornom vodi Ibrahimu Rugovi kako bisastavio vladu. Amerikanci su ga pokušali odvratiti od prihvaćanja tog položaja, ali je Haradinaj tožestoko odbio u pismu naslovljenom Philipu Goldbergu, američkom predstavniku u Prištini, u kojemoptužuje Carlu del Ponte da ima politički cilj. Washington, koji strahuje od novih nemira na Kosovu,manevrira u sjeni. A Kathleen Stevens dobacuje: „Mislim da bi radije išao u Hag kao premijer. Htio bi