Florence Hartmann MIR I KAZNA TAJNI RATOVI MEĐUNARODNE ...

da optužnica ostane zapečaćena (ne javna; op. a.) godinu dana kako bi se kasnije predao sudu." Umeđuvremenu Haradinaj se nada postati „ocem neovisnosti Kosova". Pregovori o konačnom statusu Kosovapred otvaranjem su. U početku se predviđalo da će završiti krajem 2005.Posljednji zamjenik tužitelja zadužen za taj slučaj Amerikanac je. Krajem novembra uvjeren je kako ima dostadokaza da optuži Haradinaja za izravnu odgovornost (članak 7.1.) i za odgovornost kao hijerarhijski nadređenaosoba (po članku 7.3. Statuta). Ali početkom decembra, tri tjedna prije roka nakon kojega Tužiteljstvo nemože izdati optužnicu, povlači se s tog slučaja. Ne želi sastaviti optužnicu koju tužitelj očekuje na stolu 8.decembra. Carla del Ponte osupnuta je tom promjenom stava u zadnji čas. Amerikanac se izvlači te i on mašeuobičajenom isprikom kako bi zaustavio kazneni progon: „Svjedoci nisu vjerodostojni." Carla del Ponte žurnoimenuje novog zamjenika. Nakon tri tjedna pomamnog pregledavanja svih dokaza u premetu, optužnica jekonačno gotova. To će biti posljednja koju će potpisati Carla del Ponte. Sudac ju je vrlo potanko pregledaokako bi pronašao i najmanju pogrešku zbog koje bi mogao odbiti njezino potvrđivanje i ovjerio ju je početkommarta 2005. Nalog za uhićenje odmah je predan NATO‐snagama. U međuvremenu je sredinom decembraRamush Haradinaj imenovan za kosovskog premijera uz pristanak međunarodne zajednice koja je bilaobaviještena o predstojećoj optužnici za zločine protiv čovječnosti. Poslije njegove ostavke i dobrovoljnepredaje Hagu početkom 2005. pušten je na slobodu u očekivanju procesa. Pismo podrške Robina Cooka,bivšeg šefa britanske diplomacije, uvjerilo je suce unatoč žestokom protivljenju Tužiteljstva koje je ukazivalona više slučajeva zastrašivanja svjedoka nasiljem. Do otvaranja njegova procesa 5. marta 2007. Haradinaj jeviše ili manje diskretno nastavio političko djelovanje na Kosovu uz podršku zapadnih saveznika unatoč zabranisudaca ICTY‐a. U sudnici 5. marta Carla del Ponte ističe da zločini koje je počinio onaj kojega naziva „ratnimvodom" nisu bili nimalo „plemeniti, junački, domoljubni ili časni". Dodala je: „Ipak, neke osobe nisu htjele ovuoptužnicu (a; op. a) malo njih podržavalo ju je, kako među strancima tako među domaćim ljudima." Ukazujućina nove prijetnje svjedocima koji još uvijek pristaju svjedočiti, upozorila je: „Ako se svjedoci ne pojave naSudu, bit ću prisiljena prekinuti kazneni progon." Ubojstvo barem dvojice ključnih svjedoka, smrt u sumnjivimuvjetima trećega, i odustajanje više njih već dopuštaju sumnje u osudu.Utrka s vremenom na štetu pravdeZavršetkom istraga velike sile ipak nisu riješile problem. Dvadeset optuženih još je uvijek u bijegu, previše dabi se nesmetano naložilo zatvaranje Suda u utvrđenim rokovima. Washington podiže ton protiv Beograda kojikonačno predaje petnaestak bjegunaca krajem 2004. i početkom 2005. Bruxelles se brine za Hrvatsku, koja udecembru 2005. predaje Antu Gotovinu. Karadžić, Mladić, Tolimir i još trojica srpskih optuženika jošnedostaju. Unatoč otvorenu odbijanju Beograda da preda zadnje optuženike u bijegu, velike sile popuštaju odkraja 2006. i postupno nastavljaju proces približavanja sa Srbijom. Nakon ulaska Srbije u NATO‐ovoPartnerstvo za mir, Europska unija najavljuje sredinom maja 2007. nastavak pregovora o kandidaturi Srbije.Beograd pozdravlja odustajanje Europljana od zahtjeva za Mladićevo uhićenje kao uvjeta, predajući im dvojicuoptuženika u bijegu: Zdravka Tolimira, uhićena krajem maja, nekadašnju Mladićeva desnu ruku koji je traženzbog genocida u Srebrenici i koji je godinama živio u Srbiji, a da nikada nije bio uznemira‐van. Krajem juna uCrnoj Gori uhićen je Vlastimir Đorđević uz pomoć tajnih službi Srbije. Bivši šef Miloševićeve policije za vrijemezločina na Kosovu pet se godina skrivao u Rusiji prije povratka u proljeće 2006. Opskrbljen lažnomputovnicom, izdanom u Beogradu na ime Novica Karadžić, otada je živio u Budvi, na crnogorskoj obali. PredVijećem sigurnosti, 18. juna 2007., Carla del Ponte čestita Srbiji na naporima. Par dana prije u Beogradusbijanske vlasti ponovo su joj obećale da će izručiti Mladića prije kraja godine. Tužiteljica se hvata za tu nadubodreći istovremeno Bruxelles da ne potpisuje ugovor o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom dok Mladić nebude predan Hagu. Ali njezini apeli nemaju odjeka. Kao uzvrat za priznavanje neovisnosti Kosovu, kojoj seBeograd i dalje protivi uz podršku Moskve, Europa obećava Srbiji status kandidata do kraja 2007.