Florence Hartmann MIR I KAZNA TAJNI RATOVI MEĐUNARODNE ...

Na traženje glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, Južnokoreanca Ban Ki‐muna, Carla del Ponte prihvatila jenastaviti svoj mandat, koji je trebao završiti 14. septembra, do kraja 2007. Posljednje mjesece na položajutužiteljice ICTY‐a posvetit će prisiljavanju kako Beograda tako i Bruxellesa da održe obećanja. Ma kakav bioishod tog okršaja, poruka velikih sila neće se promijeniti: Sud se mora zatvoriti u skladu s predviđenimrokovima, sa ili bez Karadžića i Mladića. Nasljedniku Carle del Ponte u januaru 2008, 115zadatak će bitipridonijeti zatvaranju Tribunala, uz rizik da odbjeglim optuženicima pruži nekažnjivost, a onima koji čekajuproces, izliku za izlaz. Obećanje da će se kad‐tad suditi Karadžiću i Mladiću pred ICTY‐em, koje su dalizapadnjaci 2004., više ne vrijedi. A baš njihovo suđenje bilo je u središtu misije Tribunala.Da bi se pokušalo na vrijeme završiti sudske postupke, Sud je preuredio sudnice. Sada može okupiti do sedamoptuženika u istom postupku. A i suci su ubrzali postupak. Ali ta utrka s vremenom ide na štetu pravde. Umartu 2007. obrana i optužba na suđenju hrvatskim vođama u Bosni i Hercegovini, koji se terete za zločinepočinjene u kraju oko Mostara 1993., udružile su se u prosvjedu protiv nepravednosti sustava koji je postao„rob" nametnutih rokova „ljudi u New Yorku". Obje strane predbacuju sucima da im više ne daju vremena niza ispitivanje svjedoka. U okviru ICTY‐eve strategije okončanja, članak 73. Pravilnika o postupku, koji jeprepravljen 2006., ovlašćuje sada suce da „skrate glavno ispitivanje nekih svjedoka" optužbe ili obrane. Udrugim predmetima čini se da suci nimalo ne drže do skorog zatvaranja Tribunala. U trećem procesu zaSrebrenicu, u predmetu koji okuplja sedam optuženih, suci su zahtijevali da optužba dokaže postojanjesrpskog zločinačkog projekta kojemu je od 1992. bio cilj etničkim čišćenjem uspostaviti srpsku državu u Bosni.A to su činjenice koje su toliko puta utvrđene i osuđene pred Tribunalom. Zbog takvog zahtjeva gubidragocjeno vrijeme, koje bi se moglo drukčije iskoristiti. Proces predviđen najprije za novembar 2006. protivVojislava Še‐šelja, ultranacionalista čije su paravojne jedinice sijale smrt u Bosni i Hrvatskoj, odgođen je sinedie. Optuženik zahtijeva prevođenje na srpski jezik svih dokumenata Tribunala koji spominju njegovo ime iplaćanje računa od 6 i pol miliona dolara za već napravljene troškove u okviru priprema njegove obrane.Odlučan u namjeri da paralizira ICTY i da se ruga pravilima, Vojislav Šešelj pobijedio je poslije natezanjaštrajkom glađu.ICTY neće biti u stanju suditi do kraja decembra 2008. svim optuženicima u pritvoru. U izvještaju Vijećusigurnosti u junu 2007., predsjednik ICTY‐a Fausto Pocar najavljuje namjeru da produži prvostupanjskasuđenja do polovine 2009., zakoračujući tako u fazu u načelu namijenjenu drugostupanjskim postupcima.Njegov program, na kojemu nije ni Karadžićevo ni Mladićevo, niti suđenje dvojice drugih bjegunaca, 116 ipak sečini nerealnim. Devet procesa protiv optuženika koji su već u pritvoru još nije ni počelo, a dva su odgođena.Velike sile morat će, dakle, birati između što bržeg gašenja ICTY‐a ili davanja još šest do dvanaest mjeseci kakobi se pokušali spasiti zadnji procesi u tijeku. Ali mogućnosti bi mogle biti ograničene. Politički vode, kojima se2003. i 2004. previše žurilo oduzeti tužitelju moć kaznenog progona, sami su sebi vezali ruke. Rezolucijom1534 iz marta 2004. nametnut je a priori nepromjenjiv kalendar. Produženje roka 2008. moralo bi zahtijevatiusvajanje nove rezolucije koju će zaustaviti Rusija. Za takvo produženje morao bi se također izglasati proračunza 2008./2009. u kojem bi bili prikazani dodatni troškovi koji proizlaze iz prekoračenja roka, proračun koji bitrebale razmotriti države članice UN‐a do jeseni 2007. Velike sile drže i „kesu" i sudbinu ICTY‐a u svojimrukama. Ali, trudeći se oslabiti međunarodnu pravdu do potpune nemoći, oslabile su i vlastitu moć djelovanjakao i vlastitu sposobnost da sude. Čak kad bi to i htjele, neće, bez115 Dva su kandidata: Serge Brammertz bio je pomoćnik tužitelja na stalnom Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) od2003. do 2007. U januaru 2006. imenovao ga je Kofi Annan na čelo Međunarodne istražne komisije za ubojstvo bivšeglibanonskog premijera Rafiqa Haririja. Taj mu je položaj produžen do januara 2008., a u ICTY bi morao stupiti početkom2008. Drugi je kandidat sadašnji pomoćnik Carle del Ponte, Amerikanac David Tolbert. 116 Četiri optuženika ICTY‐a kojisu u bijegu, osim Radovana Karadžića i Ratka Mladića (genocid) još su Goran Hadžić i Stojan Župljanin (zločini protivčovječnosti).