Florence Hartmann MIR I KAZNA TAJNI RATOVI MEĐUNARODNE ...

Miloševićevi saveznici, još uvijek u većini u Saveznoj skupštini Srbije i Crne Gore, stavljaju veto. Demokratskiblok ostaje podijeljen. Đinđić je upozoravao ‐sljedeća će faza potrajati. „Neće biti nikakvog prebacivanja prijeusvajanja Zakona jer bi to moglo ugroziti čitav proces. Ali poslije usvajanja, do kojeg će, mislim, doći u junu,prebacivanja će se nastaviti (...) Milošević je poseban slučaj, ne mogu se obavezati, npr. dati neki datum,previše je neizvjesno. Mogu samo reći da su svi svjesni da samo usvajanje Zakona neće biti dovoljno i da će semorati poduzeti druge konkretne akcije prije donatorske konferencije", objašnjava Đinđić jednom izaslanikuCarle del Ponte, poslanom u Beograd krajem maja 2001. Usporedno, Đinđić pokušava umiriti svoje protivnikekoji ga još uvijek sumnjiče da želi predati Miloševića ICTY‐u: „Milošević najprije mora odgovarati za djela usvojoj zemlji. (...) Bilo bi prejednostavno poslati ga u Hag kao paket."Sredinom juna Washington zadržava čvrst stav i odbija sudjelovati 29. juna na donatorskoj konferenciji, svedok Zakon ne bude usvojen i određen datum Miloševićeva izručenja. Đinđić zove Carlu del Ponte: „Carla,Milošević će biti uskoro izručen. Imajte povjerenja u mene. Imam plan da zaobiđem Saveznu skupštinu. Vidjetćete. Učinit ćemo što je potrebno." Đinđić tada prilazi Amerikancima da bi doznao bi li oni, u slučajueventualnog Miloševićeva izručenja Hagu, bili spremni dati avion za njegovo prebacivanje u Nizozemsku.Europljani su bili na čelu borbe protiv nekažnjivosti moćnika kad su potpisivali Rimski ugovor kojim seustanovljuje stalni Međunarodni kazneni sud. Ali Milošević je trebao biti prvi šef države kojemu je ikadasuđeno pred međunarodnim sudom, a da u tome Europa nije ni prstom pomakla. Miloševićevo izručenječinilo bi se američkom pobjedom. Srbija bi to zamjerala Đinđiću. Trebalo je uvjeriti Europljane da se popnu ujureći vlak, barem na kraju vožnje. Carla del Ponte odlučuje pozvati Nijemce i Francuze. Najprije 21. juna leti uBerlin. Nijemci, kao i većina Europljana, zamjeraju međunarodnom pravosuđu nebrigu o političkoj situaciji.Optužuju pritiske ICTY‐a i američku odluku da bojkotira donatorske konferencije, uz rizik da oslabe vlast uBeogradu. Carla del Ponte suprotstavlja im mogućnost Miloševićeva oslobađanja kao mnogo opasniju.„Beograd ima načina da sada izruči Miloševića. Ali to izručenje bit će isključivo američka pobjeda i očitneuspjeh Europe", dobacuje Joschki Fischeru. „Nikada ne bismo mogli zamisliti da će Milošević biti izručen uzamjenu za novac", čudi se njemački ministar vanjski poslova poslije završetka razgovora. U svojem sasvimnovom uredu njemačke vlade, s pogledom na Reichstag, Gerhard Schroder ne oklijeva ni časa. Kancelarpredlaže da se Koštunici pošalje povjerljiva poruka kojom se zahtijeva Miloševićevo hitno izručenje.Sutradan Carla del Ponte telefonski razgovara sa Jacquesom Chiracom. „Miloševićevo je izručenje na dohvatruci, ali ostaju brojne zapreke. Ako međunarodna zajednica ‐a ne samo SAD ‐ne pokaže odmah i eksplicitnočvrstu volju da vidi Miloševića izručenog Hagu, izlažemo se opasnosti da poslije donatorske konferencijeizgubimo dinamiku stvorenu sadašnjom situacijom. (...) Uzimam si za pravo, gospodine predsjedniče, da Vasusrdno zamolim da upotrijebite sav svoj politički i moralni utjecaj, kao i ugled Francuske da zatražite odBeograda ‐na način koji ocijenite najboljim ‐da Milošević bude što prije prebačen u Hag. Naime, čini mi sepresudnim da se čuje glas Europe, a posebno Francuske, onako jasno kako to povijesne okolnosti zahtijevaju."I zaključuje: „Ne prepuštajte zaslugu samo Amerikancima, Nijemci su već prihvatili založiti se..." I francuskipredsjednik pristaje prizvati pameti Koštunicu. Prvi put u povijesti Veliki prihvaćaju staviti svoju moć u službumeđunarodne pravde da bi mogla suditi bivšem šefu države.Odlučujuća Đinđićeva intervencijaNakon blokade Skupštine savezna vlada proglasila je za vrijeme vikenda dekret, koji stupa na snagu u zoru uponedjeljak 25. juna. U načelu, sve zapreke izručenju ratnih zločinaca koje je optužio ICTY sad su uklonjene. AliKoštunica i njegovi saveznici ustrajavaju na svojim stajalištima. Nadaju se da će se Amerikanci zadovoljitidekretom i potvrditi svoje sudjelovanje na donatorskoj konferenciji 29. juna u Stockholmu, o kojoj ovisibudućnost Srbije. Washington ne popušta i traži konkretnu suradnju prije krajnjeg datuma. Susret u Beograduizmeđu Đinđića i Amerikanaca u srijedu prijepodne, 27. juna, presudan je. Srbijanski premijer uvjerava ih damu pomognu u posljednjem potezu najavljujući bez otezanja njihovo sudjelovanje na Konferenciji uStockholmu, iako uvjeti nisu ispunjeni. Objašnjava da Miloševićevo izručenje više ne ovisi o saveznim vlastima,