Florence Hartmann MIR I KAZNA TAJNI RATOVI MEĐUNARODNE ...

Carli del Ponte u četiri oka: „Sve je politika. Nije trebalo tako biti, ali sve je ispolitizirano." A ona odgovara:„Nepravedno je da politika potkopava naš rad. Teško mi je gledati kako se izruguju načelu međunarodnepravde zato što je Kagame potpisao bilateralni sporazum (sa SAD‐om o ICC‐u; op. a.), a zauzvrat je odlučenozaštititi njegove vojnike." Voditelj Ureda Kofija Annana pokušava je primiriti: „Načela su očuvana." No onanastavlja: „Nisu, jer razdvajanje (funkcije; op. a.) znači kraj specijalnih istraga'." Iqbal Riza zaključuje: „Da,znam. Priznajem snagu vaših argumenata, potpuno (Vas) razumijem, ali nemojte me javno citirati."Američke i britanske spletke potaknule su Francusku da se trgne jer ona nakon iračke krize nema želju ninajmanje im popuštati. Zamjera uplitanjeu rad Carle del Ponte, ali osim svega, ona i sama želi poravnatiračune o pitanju Ruande. Jer sa stupanjem Kagamea na vlast nakon genocida, Pariz je izgubio još nešto odsvojega afričkog teritorija. Ruanda je sada pod anglosaksonskim utjecajem, a Francuska je osramoćena jer jepodržavala genocidni režim Hutua. Njezina reakcija, motivirana posebnim interesima, ima dobru stranu štokoristi zahtjevima pravde. Pariz traži da strogi program nametnut Međunarodnim kaznenom sudovima kojimaje naređeno da dovrše istrage do kraja 2004. g., a sudske postupke u prvoj instanci do kraja 2008. g. budeobavezujući ali ne i konačan. Uspješno se bori da se u Rezoluciji spomenu „specijalne istrage". Završni tekstpoziva Ruandu na „pojačanje suradnju s ICTR‐om, posebno u predmetu istraga protiv Ruandske patriotskevojske".Pariz je uz podršku više članova Vijeća sigurnosti također uspio zaustaviti početni prijedlog Engleza iAmerikanaca da se odmah okončaju istrage Haškoga suda. Prijedlog Rezolucije od 10. augusta sadržiformulaciju da bi „svako novo podizanje optužnice bilo nespojivo sa strategijom okončanja rada Suda". PoteziCarle del Ponte s kraja jula i njezin nastup iza zatvorenih vrata pred Vijećem sigurnosti 8. augusta, kad jenabrojila sve opasnosti kojima su izložena dva Suda, donijeli su ploda. Inicijativa Londona i Washingtonaizgubit će svoj smisao, osim isključenja Carle del Ponte iz ICTR‐a.Dok sve države inzistiraju na tome da se poštuju rokovi, većina od petnaest članova Vijeća sigurnosti ne želipreuzeti odgovornost za hitnu obustavu kaznenih progona kojoj bi posljedica bila nekažnjavanje najvišerangiranih dužnosnika, koji su sada na nišanu Tužiteljstva. Stoga im se bolje čini još malo zgusnuti mandatHaškog suda. Prema Rezoluciji 1503 Vijeća sigurnosti od 28. augusta 2003., Haški sud sada ima obavezuusredotočiti svoje djelovanje na „najvažnije dužnosnike odgovorne" za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji.Sud je osnovan 1993. godine kako bi kazneno progonio „prekršitelje međunarodnog humanitarnog prava".Rezolucijom 1329 od 30. novembra 2000. pozvan je da se više pozabavi „visoko rangiranim političkim i vojnimdužnosnicima". Mora se ograničiti na „najistaknutije dužnosnike odgovorne" za zločine i odreći se svih drugihistraga u korist lokalnog sudstva. Države u toj regiji pozvane su da predaju bjegunce „posebno RadovanaKaradžića, Rat‐ka Mladića, kao i Antu Gotovinu". Europljani i Amerikanci nisu uspjeli svladati ruskosuprotstavljanje da to bude napisano u Rezoluciji, ali uvjeravaju da Haški sud neće zatvoriti vrata prije negošto mu budu predani Radovan Ka‐radžić i Ratko Mladić. Britanci i Amerikanci odnijeli su pobjedu kada je riječo cijepanju mjesta tužitelja. Carla Del Ponte odmah je isključena iz Tužiteljstva Međunarodnog kaznenog sudaza Ruandu. Istim potezom ponovo je izabrana na četiri godine u ICTY. Washington i London, frustrirani slabijimrezultatima na drugim tačkama, pozabavit će se ispravljanjem svoje taktike.Vijeće sigurnosti odlučilo je, radi ubrzanja postupka prepuštanja procesa lokalnim sudovima, pozvatina hitno uspostavljanje specijalnog suda u Bosni i Hercegovini. Već dvije godine Haški sud tražistvaranje strukture koja bi mogla preuzeti palicu, ali velike sile odbijale su posegnuti u svoj džep.Napokon se, pod vodstvom Amerikanaca, 30. oktobra 2003. g. organizira konferencija u Hagu kako bise prikupio novac. Sakupljeno je 17 miliona eura za osiguranje financiranja mješovitog pravosuđa uSarajevu u prve tri godine. Ono mora biti sposobno voditi desetak sudskih procesa koji su se trebalivršiti u Hagu i okončati istrage protiv pedesetak osumnjičenih koje je 2002. g. Carla del Ponte bilaprisiljena zamrznuti. Vijeće za ratne zločine Bosne i Hercegovine započelo je s radom početkom2005., nakon reforme Kaznenog zakona koju su proveli anglosaksonci nametnuvši sustav commonlaw u državi i regiji s rimskim pravom. Taj će se izbor uskoro pokazati zaprekom pravnoj suradnjiizmeđu nacionalnih jurisdikcija bivše Jugoslavije, a specijalni bosanski sud pokazat će se gotovo istotoliko skupim kao i Haški sud. 111 Krajem 2003. g. zahvaljujući svoti od pet miliona dolara, dobivenoj od