zbirka studija slučaja društveno odgovornog poslovanja - hrpsor

162 klimatskih promjena nisu se primirile, ni nestale, već postaju prevladavajuća
briga svih industrijskih subjekata, a odnos prema istima određuje ne samo konkurentnost
poduzeća u budućnosti, već i opstanak holcim
subjekta.
Očito je kako je društvena odgovornost poduzeća stavljena na veliku kušnju pa
se postavlja pitanje je li prioritet usredotočiti se isključivo na osnovno poslovanje,
a ostale aktivnosti privremeno ostaviti po strani. Unatoč lošijim poslovnim
rezultatima, koji su kulminirali u 2010. godini kad je poduzeće prvi put u svojoj
povijesti poslovalo s gubitkom, Holcim kroz godine sustavno ulaže u svoje zaposlenike,
ali i ostale sudionike lanca vrijednosti poduzeća vjerujući u filozofiju
kako je ostvarenje održivog razvoja moguće samo uz zajednički i uravnotežen
doprinos javnog, civilnog i poslovnog sektora.
U skladu s navedenim načelima „Svjetskog sporazuma”¹¹ posebno 10. načelom,¹²
svoj je sponzorski program 2009. i 2010. Holcim posvetio upravo projektima
borbe protiv korupcije. U Holcimu su smatrali kako je to pitanje od izuzetne
važnosti za Hrvatsku, stavljajući ga čak i ispred pitanja izlaska iz krize. Suzbijanje
korupcije vidi se kao učinkovit alat razvoja hrvatske društvene zajednice
i pozitivnog djelovanja na cjelokupno gospodarstvo. Kao potvrda takvom
ispravnom stavu je bilo i inzistiranje Europske unije koja je u pretpristupnom
procesu pred Hrvatsku stalno stavljala prioritet borbe protiv najveće mane
našega društva. Holcim ne samo da se aktivno uključio i sponzorirao projekte
okrenute suzbijanju tog velikog problema, već je cijeli projekt bazirao na strateškom
partnerstvu s drugim dionicima putem javnog poziva na uključivanje i
stvaranje doprinosa za bolju Hrvatsku. Tako je u 2010. godini Holcim osigurao
sredstva u iznosu od 350.000 kn namijenjenih ovom projektu s osnovnim ciljem
borbe protiv korupcije.¹³ Sredstva su dodijeljena sedam različitih udruga, a
najveća pojedinačna potpora od 70.000 kn dodijeljena je Radiju 101 za projekt
pod nazivom „Hobotnica”. Naime, Radio 101 je u redovitim emisijama na temu
korupcije i ostalim ponašanjima koja nisu u skladu sa zakonom te o neodgovornom
poslovanju informirao građane o štetnosti i razmjerima takvih ponašanja.
Nadalje, emisije su i upućivale građane na prepoznavanje i sprečavanje tih pojava
kroz preuzimanje individualne odgovornosti i djelovanje.¹⁴ Ostale udruge
na koje je podijeljen ostatak sredstava su: DIM — Udruga za građansko obrazovanje
i društveni razvoj, estudent i Financijski klub, Zadruga za nezavisnu medijsku
kulturu — h–alter, Udruga za promicanje filozofije za djecu Mala filozofija,
Udruga za razvoj radijskih programa Radio mreža i posljednji Transparency