zbirka studija slučaja društveno odgovornog poslovanja - hrpsor

356 Što se tržišta na području vjetroenergetike tiče, poznato je kako su s pojavom
ekonomske krize visoke godišnje stope rasta novoinstaliranih kapaciteta postupno
nestajale. Do kraja 2008. godine, tržište vjetroagregata je uglavnom
vjetroelektrane
bilo na strani proizvođača opreme, koji su bili u mogućnosti držati visoku cijenu
po MW energije, imati duge rokove isporuke te birati kome će prodati svoju
opremu. To je dovelo do svojevrsnog natjecanja među kupcima vjetroagragata,
a posljedično i do porasta cijena te dugih rokova isporuke. Nastavkom financijske
krize, financijske institucije postale su opreznije s plasmanom sredstava,
što je, s obzirom na prethodno navedeno, dovelo do usporavanja ili otkazivanja
pojedinih projekata. Padom potražnje za vjetroagregatima, tržište je postalo
naklonjenije kupcima, što je dovelo do pada cijena opreme i skraćivanja rokova
isporuke kod pojedinih proizvođača u inozemstvu. Unatoč takvim okolnostima,
poduzeće-investitor je za projekt „Malo vitra” odabralo domaćeg proizvođača
opreme i to zbog niza komparativnih prednosti, poput boljeg poznavanja lokalnih
meteoroloških prilika (vjetroagregati projektirani za specifičnosti zračnih
strujanja u Republici Hrvatskoj), bolje povezanosti korisnika i proizvođača (jezik,
udaljenost), vrlo povoljnih uvjeta garancije i servisa, preferencijalnog poticajnog
tretmana, itd.
Do sada su u Republici Hrvatskoj, gdje vjetroenergetika tek doživljava svoj razvoj,
izgrađene vjetroelektrane ukupne nazivne snage 130 MW, a u sustave je
ugrađena uglavnom oprema proizvedena u inozemstvu. U slučaju vjetroelektrana
radi se o kapitalno intenzivnom financiranju jer se iznosi investicija kreću
od 1.000.000 do 1.500.000 eura, što upućuje na potrebu osiguravanja dugoročnih
zajmova od strane banaka. Prilikom nabave opreme posebnu je pozornost
potrebno obratiti na pouzdanost opreme kako bi postrojenje besprijekorno
radilo optimalnih 20 godina.
Prodaja električne energije proizvedene iz obnovljivih, kao i iz konvencionalnih
izvora odvija se na tržištu električne energije, koje je u osnovi definirano Zakonom
o tržištu električne energije. U tom je segmentu tržište liberalizirano i
riječ je, kao što je prethodno spomenuto, o poticanju poduzetničkih pothvata
koji su u slučaju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora dodatno
stimulirani subvencioniranom cijenom po MWh, što je rezultiralo povećanim interesom
za proizvodnju i prodaju upravo tako dobivene energije.